{"id":8040,"date":"2018-01-23T09:07:14","date_gmt":"2018-01-23T09:07:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=8040"},"modified":"2018-01-23T09:07:14","modified_gmt":"2018-01-23T09:07:14","slug":"tomislav-stuka-prikaz-knjige-skeljzen-malici-kosovo-i-raspad-jugoslavije-2014","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=8040","title":{"rendered":"Tomislav \u0160tuka – prikaz knjige – \u0160keljzen Mali\u0107i, “Kosovo i raspad Jugoslavije”, 2014."},"content":{"rendered":"

\u0160keljzen Mali\u0107i, Kosovo i raspad Jugoslavije<\/em>, preveo s albanskog Anton Beri\u0161aj, RK Links i Mostart, Beograd 2014, 289 str.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Za generacije ro\u0111ene i intelektualno formirane u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, raspad zemlje i (post)jugoslavenski ratovi koji su uslijedili, bili su po mnogo\u010demu prijelomno, nerijetko i traumati\u010dno iskustvo. Dvije velike modernizacijske, emancipacijske i integracijske ideje \u2013 jugoslavizam i socijalizam \u2013 do\u017eivjele su, kako se za sada \u010dini, svoj povijesni slom na ju\u017enoslavenskim prostorima, dijelom kao kolateralna posljedica globalnih procesa, a dijelom kao posljedica procesa koji su se desetlje\u0107ima odvijali unutar samoga jugoslavenskog dru\u0161tva, odnosno jugoslavenskih dru\u0161tava (ako stvari sagledamo iz neke druge perspektive). Mnoge intimne, obiteljske, kulturne i dru\u0161tvene veze i kontinuiteti do\u017eivjeli su u tim procesima svoje temeljito protresanje, a svjetonazorske, politi\u010dke i nacionalne koncepcije svoje redefiniranje. U potrazi za odgovorima u individualnim i kolektivnim suo\u010davanjima s pro\u0161lom stvarno\u0161\u0107u biv\u0161e dr\u017eave i njezinom ulogom u vlastitim \u017eivotima, taj, na odre\u0111eni na\u010din, presudni generacijski lom, po\u010desto je pratilo \u201eremiksanje\u201c osobnih sje\u0107anja, potiskivanje i odricanje od \u201enefunkcionalne pro\u0161losti\u201c, reorganiziranje kolektivnog pam\u0107enja, kao i razli\u010dite nove konstrukcije nacionalnih i osobnih narativa. Stalna napetost izme\u0111u osobnoga psiholo\u0161kog i kolektivnog vremena i pam\u0107enja i potrebe njihova uskla\u0111ivanja, odrazila se prili\u010dno zorno u suo\u010davanju s \u201eubrzanjem povijesti\u201c i hiperprodukcijom \u201evi\u0161ka povijesti\u201c koje je donio raspad Jugoslavije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pri takvim, ali i onim bitno objektivnijim i uravnote\u017eenijim autonarativnim zahvatima, interpretacije disolucijskih procesa druge jugoslavenske dr\u017eave, u hrvatskoj su se javnosti do sada uglavnom oslanjale na perspektive i nacionalne narative \u201etemeljnih\u201c nacionalnih entiteta, prije svega hrvatskog i srpskog, eventualno slovenskog i bo\u0161nja\u010dkog, ili pomalo blasfemi\u010dnog \u201ejugoslavenskog\u201c, te na njihove dijalo\u0161ke, naj\u010de\u0161\u0107e polemi\u010dke susrete i srazove. Interpretacijski pristupi ovim slo\u017eenim procesima iz \u201erubnih\u201c vizura, poput makedonske, ma\u0111arske ili albanske, ostali su do danas trajno deficitarni u hrvatskoj javnosti i gotovo potpuno zanemareni u historiografskoj publicistici koja se bavi spomenutim razdobljem.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mogu\u0107i doprinos nijansiranijem i kompleksnijem sagledavanju procesa raspada Jugoslavije, ali i razdoblja njezina \u201ezrelog\u201c egzistiranja od 60-ih godina kroz uvid u njezinu kosovsku perspektivu, svakako predstavlja knjiga kosovskoga albanskog intelektualca, publicista i politi\u010dkog analiti\u010dara Shk\u00eblzena Maliqija Kosovo i raspad Jugoslavije<\/em>. Ova \u201eknjiga-dijalog\u201c, kako je u predgovoru karakterizira Maliqi, objavljena je 2014. u Beogradu, u izdanju RK Linksa i Mostarta. Radi se o prijevodu originala objavljenog 2011. u Tirani (Shembja e Jugosllavis\u00eb dhe rr\u00ebfime t\u00eb tjera polittike: dialog i Shk\u00eblzen Maliqit me Baton Haxhiun<\/em>, UET Press, Tiran\u00eb 2011.), koji je s albanskog na srpski jezik preveo Anton Beri\u0161aj.<\/p>\n

 <\/p>\n

Shk\u00eblzen Maliqi zanimljiva je pojava me\u0111u kosovskim intelektualcima i javnim osobama. Ro\u0111en je u Prizrenu 1947. godine (neki izvori kao mjesto ro\u0111enja navode i Orahovac na Kosovu) u obitelji pripadnika pokrajinske partijske nomenklature Mehmeta Maliqija, predratnog komunista i partizana, kasnijeg ministra unutarnjih poslova Kosova i saveznog funkcionara. Maliqi, \u0161to je odre\u0111ena rijetkost me\u0111u kosovskim Albancima, i s maj\u010dine strane tako\u0111er ba\u0161tini \u201erevolucionarni\u201c background utjelovljen u liku i djelu ujaka Sadika Staviljecija, martira albanskoga antifa\u0161isti\u010dkog pokreta. Djetinjstvo provodi izme\u0111u Prizrena i Pri\u0161tine, slijede\u0107i putanju o\u010devih politi\u010dkih funkcija. Kao klasi\u010dni prizrenski kasabalija<\/em>, odrasta bilingvalno, spontano osciliraju\u0107i izme\u0111u albanskog i turskog, kao izvornog jezika prizrenske \u010dar\u0161ije. S druge strane, vrlo rano na savjet obiteljskog prijatelja (u\u010ditelja \u0110ona Oro\u0161ija) po\u010dinje sa \u0161kolovanjem na srpskom jeziku, koji se iz perspektive pokrajinske kulturno-politi\u010dke elite \u010dinio kao neophodna kulturalna kompetencija za bilo kakvu ambiciozniju karijeru u novoj jugoslavenskoj zajednici.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kao povu\u010den, introvertiran mladi\u0107, sklon melankoliji, knjigama i razmi\u0161ljanju, nakon maturalnog rada o Kafki i Camusu, Maliqi 1966., nekoliko mjeseci nakon pada Rankovi\u0107a, odlazi na studij u Beograd, gdje upisuje Filozofski fakultet. Izme\u0111u svojih brojnih afiniteta (knji\u017eevnost, likovna umjetnost, re\u017eija…) odabire studij \u201e\u010diste\u201c filozofije. Godine 1968. kao pripadnik radikalne ljevi\u010darske (\u201eanarho-liberalne\u201c) studentske grupe sudjeluje u studentskim demonstracijama i nakratko biva uhap\u0161en te osu\u0111en na kra\u0107u zatvorsku kaznu, stekav\u0161i tako i stanoviti disidentski status. Od odlaska na studij pa do 1982. Maliqi \u017eivi u Beogradu, integriran u vibrantni i po mnogo\u010demu \u201ekozmopolitski\u201c kulturni \u017eivot tada\u0161nje jugoslavenske prijestolnice. Bavi se restauracijom i konzervacijom srpskih srednjovjekovnih freski po manastirima u unutra\u0161njosti Srbije, radi na Odsjeku za albanologiju na Filozofskom fakultetu, pi\u0161e studiju o \u201evizantijskoj estetici\u201c, intenzivno \u010dita, pi\u0161e i dru\u017ei se s razli\u010ditim profilom ljudi, od sunarodnjaka koji studiraju i \u017eive u Beogradu, kosovskih funkcionara na privremenom radu u upravnim tijelima federacije, pa do politi\u010dkih disidenata, pisaca, slikara, novinara i konceptualnih umjetnika. Jednim dijelom potaknut promjenom dru\u0161tvene klime u Beogradu nakon kosovskih demonstracija 1981., a s druge strane iz osobnih razloga, Maliqi se nakon 16 godina \u017eivota u Beogradu vra\u0107a u Pri\u0161tinu, poku\u0161avaju\u0107i se skrasiti na nekom \u201emirnom\u201c poslu koji \u0107e mu ostavljati dovoljno vremena za bavljenje njegovim spoznajnim preokupacijama i knji\u017eevnim radom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na javnu scenu do tada \u0161iroj javnosti nepoznati Maliqi stupa 1982. u svojoj 35. godini, u zapa\u017eenoj polemici sa srpskim akademikom Pavlom Ivi\u0107em na stranicama beogradskog NIN<\/em>-a i pri\u0161tinske Rilindje<\/em>. Pi\u0161u\u0107i elokventno, odmjereno i upu\u0107eno, na besprijekornom \u201esrpskom\u201c jeziku nekarakteristi\u010dnom za ve\u0107inu albanskih intelektualaca, Maliqi se u ovoj polemici suprotstavlja srpskoj nacionalisti\u010dkoj retorici, artikuliraju\u0107i umjerene albanske stavove i oslanjaju\u0107i se u svojoj argumentaciji na ustavnopravnu ba\u0161tinu jugoslavenskoga federalnog modela. Gotovo preko no\u0107i Maliqi, od izgubljenog i zabludjelog sina, postaje uzdanica \u201eustavobraniteljskog\u201c dijela kosovske albanske javnosti, duboko pogo\u0111ene i demoralizirane prevladavaju\u0107im antialbanskim tonovima u medijima nakon kosovskih doga\u0111aja iz 1981.<\/p>\n

 <\/p>\n

Posljednje desetlje\u0107e postojanja jugoslavenske zajednice, Maliqi intenzivno objavljuje razli\u010dite publicisti\u010dke tekstove u jugoslavenskoj \u0161tampi, izvan Kosova naj\u010de\u0161\u0107e u Sloveniji i Hrvatskoj, postaju\u0107i tako na neki na\u010din \u201eglasom Kosova\u201c za odre\u0111eni dio tada\u0161nje liberalne intelektualne javnosti \u201egladne\u201c insajderskih, nefriziranih informacija o ovoj iz njihove perspektive zaba\u010denoj jugoslavenskoj pokrajini. Krajem 80-ih aktivno se uklju\u010duje u razli\u010dite politi\u010dke inicijative, anga\u017eiraju\u0107i se posebno oko osnutka UJDI-a (Udru\u017eenja za jugoslavensku demokratsku inicijativu), kao \u201eprvog politi\u010dkog jugoslovenskog alternativnog udru\u017eenja\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

U 90-im Maliqi intenzivira svoj politi\u010dki anga\u017eman u kosovskoj alternativi (Koordinacioni savet politi\u010dkih partija Kosova, Koordinacioni savet politi\u010dkih partija Albanaca u Jugoslaviji, Socijaldemokratska partija Kosova\u2026). Postaje jednim od osniva\u010da Helsin\u0161kog odbora Kosova i Fonda za otvoreno dru\u0161tvo Kosova, \u010diji je bio predsjednik. Politi\u010dki anga\u017eman prati i intenzivna publicisti\u010dka i promotivna djelatnost koja se nastavila i u 2000-im \u2013 autorstvo 7 knjiga, ure\u0111ivanje \u010dasopisa Fjala<\/em>, Thema<\/em>, MM<\/em> i Art<\/em>, brojni komentari i analize u kosovskim i albanskim medijima na temu politike i umjetnosti, prevoditeljska djelatnost, rad na promoviranju i populariziranju suvremene kosovske umjetni\u010dke scene\u2026 Danas Maliqi, potpuno u duhu kako sam ka\u017ee \u201enasilnog\u201c preusmjeravanja svojih interesa, radi kao savjetnik albanskog premijera Edija Rame.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kao osoba s takvim biografskim i dru\u0161tvenim referencama, Maliqi je tokom \u017eivota bio u prilici iz prve ruke upoznati ve\u0107inu aktera kosovskoga javnog \u017eivota posljednjih tridesetak godina, a zahvaljuju\u0107i svome dugogodi\u0161njem boravku u Beogradu, kontaktima diljem biv\u0161e Jugoslavije i integriranosti u jugoslavenski kulturni prostor, i brojne javne osobe s podru\u010dja \u010ditave biv\u0161e dr\u017eave, \u0161to ovu knjigu \u010dini jo\u0161 zanimljivijom i vrednijom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Kosovo i raspad Jugoslavije<\/em> predstavlja jedan hibridni oblik memoaristi\u010dke publicistike, izdanak odre\u0111ene vrste \u201ekulture sje\u0107anja\u201c, ne\u0161to \u0161to Maliqi autorefleksivno naziva \u201eknjigom-dijalogom\u201c. Knjiga je to koja hrvatskom \u010ditatelju otvara perspektivu jednoga novog sagledavanja povijesti Druge Jugoslavije i njezina raspada iz perspektive netipi\u010dnoga albanskog intelektualca, \u010dija su razmi\u0161ljanja bez obzira na svoju mnogostruku \u201enetipi\u010dnost\u201c, ipak dovoljno generacijski, \u201eetni\u010dki\u201c i svjetonazorski reprezentativna i poticajna.<\/p>\n

 <\/p>\n

Okosnicu knjige \u010dine intervjui i razgovori Shk\u00eblzena Maliqija s novinarom i urednikom Batonom Haxhiuom vo\u0111eni tijekom gotovo dva desetlje\u0107a, koji su za potrebe ove publikacije redigirani, dopunjeni i integrirani u najopse\u017eniju cjelinu knjige nazvanu Dijalog. Uz uvodno poglavlje Napi\u0161i to Zeni! Predgovor srpskom izdanju<\/em>, u kojem Maliqi elaborira historijat i motivaciju za nastanak knjige te razloge njezine stanovite \u201enedovr\u0161enosti\u201c, tre\u0107u cjelinu knjige \u010dine Tri eseja<\/em>, intimisti\u010dki autorski tekstovi ranije objavljeni u razli\u010ditim kosovskim i albanskim publikacijama u kojima se Maliqi bavi nekim od istaknutih protagonista kosovske politi\u010dke scene (Ibrahim Rugova, Fehmi Agani, Gafur Kiseri\u2026) s kojima je svojedobno sura\u0111ivao i koje je dobro poznavao, ali i svojim \u017eivotom u Beogradu i odnosom prema \u201eliberalnom i kozmopolitskom\u201c duhu ovoga grada.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sredi\u0161nja i najopse\u017enija cjelina knjige, ve\u0107 spomenuti Dijalog<\/em>, strukturirana je u osam poglavlja koja uz brojne nelinearne digresije i reminiscencije prate odre\u0111ene faze u \u017eivotu Shk\u00eblzena Maliqija u interakciji s dru\u0161tvenim i politi\u010dkim kontekstom vremena u kojem se zbivaju.<\/p>\n

 <\/p>\n

U poglavlju Uvod<\/em>, Maliqi se vo\u0111en Haxhiujevim pitanjima prisje\u0107a polemike s akademikom Ivi\u0107em iz 1982., koja je ujedno predstavljala i njegov debi u \u0161iroj jugoslavenskoj javnosti. Maliqi nastoji objasniti svoju motivaciju za ulazak u javnu arenu, politi\u010dko-medijsku situaciju u zemlji i svoju tada\u0161nju osobnu \u017eivotnu i intelektualnu poziciju. Kroz tu inicijalnu temu, razgovor ove dvojice sugovornika putem razli\u010ditih \u201ehiperlinkova\u201c klizi i digresira na sve strane, ocrtavaju\u0107i konture jedne slo\u017eene dru\u0161tveno-politi\u010dko-intelektualno-nacionalne-intimne kompozicije \u2013 kosovske demonstracije 1981., priroda tada\u0161nje antialbanske kampanje u medijima, razgovori s ocem o situaciji u politi\u010dkom rukovodstvu, \u010ditanje literature o albanskom pitanju, krugovi u Beogradu u kojima se kretao u 70-im, atmosfera u nacionalisti\u010dkim krugovima u Srbiji, odnos prema Jugoslaviji i slu\u017ebenom \u201etitoizmu\u201c, miting na U\u0161\u0107u, osnivanje UJDI-a, \u0161trajk albanskih rudara u Trep\u010di i Ku\u010danova izjava o obrani avnojevske Jugoslavije, protestni skup u Cankarjevom domu u Ljubljani, brutalna policijska represija na Kosovu u 80-ima, ukidanje autonomije Kosova i ustavna kriza, susret s Ku\u010danom na skupu PEN kluba na Bledu\u2026<\/p>\n

 <\/p>\n

Poglavljem \u0160ezdesete<\/em> Maliqi nas uvodi u svoje djetinjstvo i povijest svoje obitelji te mentalitetsku i patrijahalnu strukturu albanske obitelji \u2013 Kosovo, Prizren, veze s Turskom i osmanskim naslje\u0111em, modernizacija pokrajine, \u0161kolovanje na albanskom i srpskom, indoktrinacija i utjecaj komunisti\u010dke ideologije, apokrifna antienveristi\u010dka obiteljska legenda o pogibiji ujaka Sadika Staviljecija u Tirani, obilno, sva\u0161tarsko \u010ditanje, utjecaj egzistencijalisti\u010dke literature na intelektualno formiranje, u\u010destale selidbe na relaciji Prizren-Pri\u0161tina, enverizam i titoizam, emancipacija Albanaca, stvaranje pokrajinske kulturne i politi\u010dke elite, ambivalentna politika federalne dr\u017eave na Kosovu, Prizrenski proces, adolescentske \u201epatnje\u201c, pritisak provincijskog mentaliteta, razmi\u0161ljanja o religiji i Bogu, opredjeljenje za filozofiju, odnos s roditeljima\u2026<\/p>\n

 <\/p>\n

\u017divot u glavnom gradu Jugoslavije<\/em> prati Maliqijev odlazak na studij u Beogradu i donosi utiske o glavnom gradu federaciju krajem 60-ih \u2013 dileme oko izbora studija, rano detektirana talentiranost za filozofiju, razlog za izbor Beograda kao mjesta studiranja, atmosfera u Beogradu nakon Rankovi\u0107eva pada, lik oca Mehmeta, materijalne prilike u obitelji, skroman studentski \u017eivot u Beogradu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Poglavlje \u0160ezdeset osma<\/em> \u2013 u kojem Maliqi detaljno, s dosta humora i autoironije, ali i iskrene ogor\u010denosti tada\u0161njim postupcima represivnog aparata, opisuje svoje sudjelovanje u studentskim demonstracijama na Beogradskom univerzitetu \u2013 spada vjerojatno u naj\u017eivopisnija poglavlja knjige. U njemu se prikazuju korijeni \u201eradikalne\u201c studentske grupe kojoj je pripadao Maliqi, regrutiranje u anarho-liberalnu grupu koja djeluje s radikalno lijevih pozicija, ozljede u sukobu s policijom prilikom demonstracija protiv Vijetnamskog rata 1966., pra\u0107enje i komentiranje aktualnih doga\u0111aja u zemlji i svijetu, piknik na Avali s disidentskim profesorima s fakulteta neposredno prije izbijanja demonstracija, \u0161vercanje u studentskom domu Rifat Burd\u017eevi\u0107<\/em> kod prijatelja i zemljaka Gafura Kiserija, uklju\u010divanje Maliqijeve grupe kao \u201enajorganizovanije i najradikalnije\u201c u studentski pokret i podr\u0161ku demonstracijama, atmosfera studentskog bunta, progla\u0161enje Slobodnog univerziteta Karla Marxa<\/em>, svakodnevni organizacijski rad (odr\u017eavanje veze s profesorima i drugim studentskim grupama, \u0161apirografiranje materijala, dijeljenje letaka, organiziranje skupova, de\u017euranja pokraj telefona i pra\u0107enje vijesti\u2026), ve\u010dernja zasjedanja studentskog plenuma, deklaracije i zaklju\u010dci, zahtjevi studenata, dru\u0161tveni \u017eivot koji je pratio studentsku pobunu (koncerti, predstave, recitali, vatrene diskusije, alkohol, mala \u201eizdaja revolucije\u201c zbog gledanja finala europskog prvenstva u nogometu\u2026), hap\u0161enje prilikom dijeljenja letaka i usputne batine u \u201emarici\u201c, sprovo\u0111enje na razgovor s istra\u017enim sucem i osuda na 10 dana zatvora, informativni razgovori kod \u201einspektora Panteli\u0107a\u201c, Titov manevar \u201epodr\u0161ke\u201c studentima nakon povratka iz Bukure\u0161ta, odlazak no\u0107nim vlakom u Pri\u0161tinu i povratak nakon jedne no\u0107i na Kosovu, strahovanja obitelji za njegovu sudbinu, skepti\u010dnost u ishod i krajnji doseg studentskog pokreta, postupni raspad studentske grupe kojoj je pripadao i razo\u010daranje cijelim pokretom\u2026<\/p>\n

 <\/p>\n

U poglavlju Sedamdesete<\/em> Maliqi se na po\u010detku vra\u0107a svom dolasku u Beograd i opisuje svoju poziciju kao Albanca u Beogradu. Izuzetno su zanimljiva i njegova zapa\u017eanja o percepciji Albanaca i Kosova u gra\u0111anskim krugovima u Beogradu. Maliqi elaborira svoje utiske o politi\u010dkoj situaciji u zemlji, odnosu prema aktualnom re\u017eimu i njegovoj ideologiji, svome odnosu prema \u201epitanju Kosova\u201c, ideolo\u0161kom razlazu s ocem, krugu srpskih prijatelja disidenata u kojem se kretao, hap\u0161enjima prijatelja i njihovim iskustvima iz zatvora, o beogradskim Albancima, po\u010decima svoga interesa za bizantsku umjetnost, upoznavanju srbijanskog sela uz restauratorski i konzervatorski rad u pravoslavnim manastirima, radu u Albanolo\u0161kom institutu\u2026 Na samom kraju ovoga poglavlja Maliqi vrlo koncizno i upe\u010datljivo sumira svoje vi\u0111enje Druge Jugoslavije i njezinog po njemu emancipacijskog (dru\u0161tvenog i nacionalnog) djelovanja te ambivalentnosti svoga odnosa spram njezine ba\u0161tine.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iako Osamdesete<\/em> po\u010dinju podnaslovom \u201eO erupciji srpskog vulkana\u201c, koji na neki na\u010din odre\u0111uje prete\u017eitu tematiku ovog poglavlja, Maliqi se u njemu uz genezu doga\u0111aja koji su bili glavni akcelerator raspada Jugoslavije, paralelno bavi i svojim osobnim razmi\u0161ljanjima i preokupacijama iz toga vremena \u2013 preseljenje u Pri\u0161tinu, posao u Narodnoj biblioteci Kosova, tada\u0161nja lektira, knji\u017eevne ambicije, zapa\u017eanja o jugoslavenskoj kulturi i mjestu Kosova unutar nje, raspored politi\u010dkih snaga na Kosovu, defanziva kosovskog rukovodstva nakon ’81., srpska politika na Kosovu, odnos prema Titu kod Albanaca, zahtjevi za \u201erepublikom\u201c i obrana autonomije pokrajine, pojava Milo\u0161evi\u0107a i incident u Kosovu Polju, Milo\u0161evi\u0107evo ru\u0161enje Ustava, pojava Demokratskog saveza Kosova (DSK) i tzv. kosovske alternative krajem ’80-ih\u2026<\/p>\n

 <\/p>\n

Poglavlje Devedesete<\/em> po\u010dinje opisom atmosfere u pri\u0161tinskoj slasti\u010darnici Elida krajem 80-ih i po\u010detkom 90-ih, mjestu neformalnog okupljanja kosovskih intelektualaca, novinara, knji\u017eevnika, politi\u010dara i umjetnika, koji \u0107e dobrim dijelom postati glavna kadrovska baza onoga \u0161to \u0107e u 90-ima postati poznato pod nazivom \u201ekosovska alternativa\u201c. Uz galeriju likova koja nam promi\u010de pred o\u010dima, Maliqi minuciozno analizira tada\u0161nju jugoslavensku krizu i njezine kosovske reperkusije, od Deklaracije o nezavisnosti i progla\u0161enja Republike Kosovo u Ka\u010daniku, preko Maliqijeva politi\u010dkog anga\u017emana, do DSK-ovog i Rugovinog preuzimanja vode\u0107e politi\u010dke uloge me\u0111u kosovskim Albancima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zavr\u0161no poglavlje cjeline Dijalog,<\/em> Za\u0161to je propao mirni otpor<\/em>, posve\u0107eno je uglavnom dru\u0161tvenoj i politi\u010dkoj situaciji na Kosovu 90-ih godina, i prema procjeni samog Maliqija iz predgovora, ima donekle status \u201enedovr\u0161enosti\u201c \u2013 uspostavljenje paralelnog sistema u odnosu na slu\u017ebeni srpski, hegemonija DSK-a u politi\u010dkom \u017eivotu, Rugovina mirovna filozofija, \u201epolitika nenasilja i \u010dekanja\u201c i nastojanja oko internacionalizacije kosovskog pitanja, uloga profesora Fehmija Aganija, konvertitske transformacije dijela nacionalne elite, Dejtonski sporazum i njegovi odjeci na Kosovu, propast Rugovine nenasilne politike i pokreta nenasilnog otpora, unutaralbanska previranja, nastanak OVK-a i po\u010detak oru\u017eanih sukoba.<\/p>\n

 <\/p>\n

Cjelina Tri eseja<\/em> sastoji se od eseja \u201eO normalnosti\u201c, \u201ePri\u010da o decembrima Ibrahima Rugove\u201c i \u201eSeme nezavisnosti\u201c. Kao \u0161to je ve\u0107 nazna\u010deno, radi se o prethodno objavljenim esejima u kosovskim i albanskim publikacijama kojima je nadopunjeno originalno izdanje ove knjige iz 2011. \u201eO normalnosti\u201c je zapravo esej napisan povodom knjige srpskog pisca Vladimira Arsenijevi\u0107a Mexico: ratni dnevnik<\/em>. U njemu autor potaknut Arsenijevi\u0107evom knjigom i opisom atmosfere u Beogradu u vrijeme NATO-ovog bombardiranja Srbije jo\u0161 jednom rekapitulira svoj \u017eivot u Beogradu i svoje osje\u0107aje prema srpskoj prijestolnici i prijateljima iz studentskih dana. \u201ePri\u010da o decembrima Ibrahima Rugove\u201c jedna je vrsta autorova intimnog svo\u0111enja ra\u010duna s ovom istaknutom figurom kosovske politike i dru\u0161tvenog \u017eivota. Esej \u201eSeme nezavisnosti\u201c posve\u0107en je dvojici va\u017enih figura u procesu osamostaljivanja Kosova i autorovim \u201eli\u010dnim herojima\u201c \u2013 tragi\u010dno poginulom profesoru Fehmiju Aganiju, glavnoj pokreta\u010dkoj i intelektualnoj snazi DSK-a, i pokojnom Gafuru Kiseriju, autorovom prijatelju iz djetinjstva.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uz sve ve\u0107 re\u010deno o sadr\u017eaju i zna\u010daju ove knjige, posebno o njezinom doprinosu multiperspektivnosti vi\u0111enja povijesti postojanja i raspada SFRJ iz jedne \u201erubne\u201c \u201enacionalne\u201c vizure, treba istaknuti jo\u0161 dvije njezine va\u017ene dimenzije koje pridonose slojevitijoj i kompletnijoj spoznaji pro\u0161le stvarnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prva od njih odnosi se na stanovitu \u201eeksplanatornu metodologiju\u201c koju Maliqi djelomi\u010dno latentno, ali i djelomi\u010dno eksplicitno demonstrira u ovoj knjizi. Radi se o razvijenoj samokriti\u010dkoj svijesti, odnosno samosvijesti, da su osobni sudovi, interpretacije i razmi\u0161ljanja o Jugoslaviji, Kosovu i svim ostalim velikim pitanjima i temama knjige na odre\u0111eni na\u010din \u201emetastabilni\u201c, uvjetovani odre\u0111enim dru\u0161tvenim trenutkom i osobnim preokupacijama, afinitetima i eventualnim nepotpunim informacijama. Ovakav pristup interpretaciji sebe samoga i dru\u0161tvenog konteksta u kojem se u odre\u0111enom vremenskom horizontu nalazi pripovjeda\u010d, \u201esvjedok povijesti\u201c i protagonist odre\u0111enih doga\u0111aja, omogu\u0107io je Maliqiju da s obzirom na sredi\u0161nju temu knjige izbjegne \u201ecrno-bijele\u201c interpretacije i relativno uravnote\u017eeno razlo\u017ei emancipacijsko-modernizacijske doprinose jugoslavenskog sustava, kao i njegove brojne deficite.<\/p>\n

 <\/p>\n

Druga va\u017ena dimenzija je ona generacijski intelektualno autobiografska \u2013 inspirativan prikaz intelektualnog i politi\u010dkog sazrijevanja jedne mlade, senzibilne i znati\u017eeljne osobe, nominalno manjinskog \u201eetni\u010dkog\u201c identiteta u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, sa svim lutanjima i dilemama karakteristi\u010dnim za vrijeme o kojemu je rije\u010d. Iz neke osobne pozicije, radi se o mo\u017eda i najvrjednijoj perspektivi koju nam ova knjiga otvara.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tomislav \u0160tuka<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-8040","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":8040,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":8040,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":8040,"position":2},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":8040,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":8040,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":8040,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8040"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8040\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8041,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8040\/revisions\/8041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}