{"id":7981,"date":"2018-01-19T17:07:46","date_gmt":"2018-01-19T17:07:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7981"},"modified":"2018-01-19T17:07:46","modified_gmt":"2018-01-19T17:07:46","slug":"ksenija-vidmar-horvat-imaginarna-majka-rod-i-nacionalizam-u-kulturi-20-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7981","title":{"rendered":"Ksenija Vidmar Horvat, “Imaginarna majka: rod i nacionalizam u kulturi 20. stolje\u0107a”"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Sandorf objavio je 2017. godine knjigu Ksenije Vidmar Horvat “Imaginarna majka: rod i nacionalizam u kulturi 20. stolje\u0107a” (prevela sa slovenskog: Anita Peti-Stanti\u0107).<\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Imaginarna majka: rod i nacionalizam u kulturi 20. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Prevela sa slovenskog: Anita Peti-Stanti\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Imaginarna majka je kolektivna biografska studija majke u zapadnoj kulturi 20. stolje\u0107a. Biografija je usredoto\u010dena na mitolo\u0161ko dru\u0161tveno utemeljenje \u017eene u ulozi majke s jedne, i etnografsko svjedo\u010denje \u017eena o maj\u010dinstvu s druge strane. Presjeci\u0161te tih dviju silnica prostor je brojnih napetosti i sukoba koje autorica osvjetljava uz pomo\u0107 povijesno-kulturnog i povijesno-sociolo\u0161kog istra\u017eivanja vizualnih \u017eanrova, prije svega fotografije, medijskih etnografija i razli\u010ditih stru\u010dnih diskursa.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autorica majke i maj\u010dinstvo smatra klju\u010dnim ideolo\u0161kim parametrom za utvr\u0111ivanje nacionalnih politika u 20. stolje\u0107u \u2014 bez obzira na to radi li se o zapadnoj ameri\u010dkoj ili isto\u010dnoj socijalisti\u010dkoj kulturi. U analizama koje potvr\u0111uju tu tezu ni\u017eu se socijalisti\u010dke partizanske majke, zapadne kapitalisti\u010dke romanti\u010dne majke, rasno obilje\u017eene crne i proleterske herojske majke, tranzicijske melodramati\u010dne majke \u2014 sve do \u201cmame Jelke\u201d i Jovanke Broz, umje\u0161tene u grani\u010dni prostor neodre\u0111enih maj\u010dinskih ikona. Stru\u010dni je diskurs dvadeseto stolje\u0107e u\u010dinio \u201cstolje\u0107em djeteta\u201d, podrediv\u0161i tomu i slobodu \u017eene da odlu\u010duje o svojoj sudbini \u2014 i kao majke i kao nemajke. No ni stru\u010dnjaci ni ideolozi zabavljeni tim podre\u0111ivanjem nisu primijetili da je, u suton socijalne dr\u017eave, do\u0161lo do prijenosa poslanja reprodukcije naroda na transnacionalne majke.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prof. dr. sc. Ksenija Vidmar Horvat (1966) je sociologinja kulture i komparatistkinja. Od 2000. godine na Odsjeku za sociologiju Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani predaje obavezni kolegij Sociologija kulture, a bavi se i medijima, rodnom problematikom i globalnom kulturom. Znanstvenoistra\u017eiva\u010dki joj je rad usredoto\u010den na problematiku kulturne globalizacije, postsocijalizma, transkulturalne studije, kulturne identitete, manjine, sje\u0107anje, pitanja postnacionalnog kozmopolitizma i europeizacije.
\n\u010clanica je uredni\u010dkog savjeta \u010dasopisa European Journal of Cultural Studies i ekspertne skupine za prou\u010davanje romske kulture pri Europskoj uniji. Prikupila je i uredila klasi\u010dne tekstove s podru\u010dja filmske i televizijske teorije, suurednica je posebnih izdanja slovenskih \u010dasopisa Delta, Teorija i praksa te \u010casopisa za kritiku znanosti, a suurednica je i elektronskoga izdanja Velikog op\u0107eg sociolo\u0161kog leksikona.
\nAutorica je i urednica sljede\u0107ih knjiga: \u017denski \u017eanrovi (2001), Uvod u sociologiju kulture (2004), Globalna kultura (2006), Budu\u0107nost me\u0111ukulturnog dijaloga u Europi: me\u0111upogledi (2008), Zemljovidi izme\u0111u. Eseji o europskoj kulturi i identitetu nakon zavr\u0161etka hladnoga rata (2009). Od 2009. godine je predstojnica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta.
\nOd 2013. do 2016. bila je \u010dlanica Komisije za istra\u017eivanje i razvoj Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.sandorf.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7982,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-7981","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/imaginarna-majka.png?fit=325%2C501&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":7981,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":7981,"position":1},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":7981,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":7981,"position":3},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":7981,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":7981,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7981","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7981"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7981\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7983,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7981\/revisions\/7983"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7982"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7981"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7981"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7981"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}