{"id":7844,"date":"2018-01-10T19:59:12","date_gmt":"2018-01-10T19:59:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7844"},"modified":"2018-01-10T19:59:51","modified_gmt":"2018-01-10T19:59:51","slug":"poziv-za-sudjelovanje-zbornik-1918-pocetak-i-kraj-1918-the-beginning-and-the-end","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7844","title":{"rendered":"Poziv za sudjelovanje &#8211; zbornik \u201e1918: PO\u010cETAK I KRAJ\u201c \/ &#8220;1918: THE BEGINNING AND THE END&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Zbornik \u201e1918: po\u010detak i kraj\u201c bit \u0107e objavljen kao posebno izdanje posve\u0107eno 1918. godini u sklopu edicije Radova Zavoda za hrvatsku povijest. Prijave i sa\u017eetke od cca. 2000 slovnih mjesta treba dostaviti do 15. velja\u010de 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>1918: PO\u010cETAK I KRAJ<br \/>\nTranzicija, emocije, sje\u0107anja<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kraj Velikog rata 1918. godine zna\u010dio je i kraj vi\u0161estoljetnih multinacionalnih imperija, a ujedno po\u010detak stvaranja novih nacionalnih dr\u017eava i dr\u017eavnih zajednica. Stota obljetnica zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata prigoda je da se razli\u010diti procesi \u010diji se po\u010deci ili krajevi nalaze upravo u 1918. godini ponovno promi\u0161ljaju i ponovno vrednuju, polaze\u0107i od postoje\u0107ih gledi\u0161ta, u susret novim pristupima i novim interpretativnim mogu\u0107nostima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Namjera je ovog zbornika uspostaviti komunikaciju izme\u0111u hrvatske historiografije i istra\u017eiva\u010da koji se bave razli\u010ditim dionicama povijesti Srednje i Jugoisto\u010dne Europe kako bi se u ovim kompleksnim i integralnim temama izbjegla jednostranost nacionalnog pogleda i upozorilo na razli\u010dite aspekte zajedni\u0161tva u iskustvu poslijeratne tranzicije na balkanskom i podunavskom prostoru.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u017deljeli bismo se tako\u0111er osvrnuti i na obljetnicu Oktobarske revolucije, doga\u0111aja sa dubokim posljedicama na povijest Srednje i Jugoisto\u010dne Europe, kojeg bi kao kolektivno iskustvo ovog prostora tako\u0111er trebalo ponovno vrednovati. Osim toga je utisak Oktobarske revolucije jasno vidljiv i u raznim revolucijama na podru\u010dju Srednje i Isto\u010dne Europe tijekom 1918. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tranzicija, emocije i sje\u0107anje tri su klju\u010dna koncepta koji bi priloge za ovaj zbornik trebali na razli\u010dite na\u010dine usmjerivati ili biti njegovi zajedni\u010dki nazivnici. Jer, kako je to \u010desto kod bitnih svjetskih prijelomnica, godina u kojoj nestaje Austro-Ugarska Monarhija i u kojoj nastaju nove nacionalne dr\u017eavne zajednice, godina je velikih emocija ne samo kod politi\u010dkih elita, ve\u0107 i me\u0111u \u0161irim masama. Ona prema tome ne predstavlja tek \u201egodinu pobjede\u201c, ve\u0107 vrijeme velikih o\u010dekivanja i iluzija, razo\u010daranja i otre\u017enjenja. Tako sna\u017ena prekretnica duboko se tako\u0111er urezala u sje\u0107anje, formiraju\u0107i s jedne strane \u201ekulturu sje\u0107anja\u201c jednog minulog Imperija, ali diktiraju\u0107i ili ukazuju\u0107i na budu\u0107e dominantne narative novih dr\u017eavnih zajednica: povjesni\u010dari \u0107e stoga \u010desto upravo 1918. godinu markirati kao godinu kona\u010dnog definiranja novih dr\u017eavnih zajednica i nacionalnih identiteta. Povrh toga, sve srednjoeuropske zemlje na ovaj ili onaj na\u010din prolaze odre\u0111enu tranziciju koja se odra\u017eava na politi\u010dki, kulturni i gospodarski \u017eivot, ukazuju\u0107i kako se 1918. godine nastavljaju ili prekidaju odre\u0111eni procesi. Zbornik je stoga otvoren stru\u010dnjacima za \u201edugo 19. stolje\u0107e\u201c, kao i \u201ekratko 20. stolje\u0107e\u201c \u2013 \u201edoba ekstrema\u201c (E. Hobsbawm), ali i onima koji su povjesni\u010dari tranzicije, shva\u0107ene kao vrijeme nakon pada Berlinskog zida za zemlje Srednje i Isto\u010dne Europe. Kona\u010dno, pitanje je kakav je 1918. bila po\u010detak, a jo\u0161 vi\u0161e je li uop\u0107e vrijeme obilje\u017eeno zbivanjima krajem 1918. zavr\u0161eno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zbornik \u201e1918: po\u010detak i kraj\u201c bit \u0107e objavljen kao posebno izdanje posve\u0107eno 1918. godini u sklopu edicije Radova Zavoda za hrvatsku povijest. Prijave i sa\u017eetke od cca. 2000 slovnih mjesta treba dostaviti do 15. velja\u010de 2018. na e-mail adresu: phillip.simetinsegvic@gmail.com. Pripremni odbor Radova Zavoda za hrvatsku povijest odlu\u010dit \u0107e o prihva\u0107enim prijavama. Radni su jezici zbornika engleski i hrvatski. \u010clanci \u0107e biti podvrgnuti recenzijama, a to zna\u010di da je nu\u017eni rok za predaju \u010dlanaka 30. lipnja 2018. godine. Maksimalni opseg \u010dlanaka (s bilje\u0161kama) mo\u017ee biti 40.000 slovnih mjesta s razmacima (Times New Roman\/12).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Teme koje bi se u zborniku posebno trebale razmatrati su, primjerice:<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>-raspad velikih imperija i sentiment prema nestalim re\u017eimima;<\/p>\n<p>-memorija velikih imperija i pisanje njihove pro\u0161losti;<\/p>\n<p>-iskustva tranzicije: o\u010dekivanja i rezultati;<\/p>\n<p>-aspekti dru\u0161tvene, ekonomske, politi\u010dke, kulturne tranzicije;<\/p>\n<p>-utjecaj Prvog svjetskog rata na proces demokratizacije u Srednjoj Europi na lokalnom i dr\u017eavnom nivou;<\/p>\n<p>-uloga veteranskih organizacija u politi\u010dkom \u017eivotu;<\/p>\n<p>-analiza gospodarskih procesa i njihovog utjecaja na novonastale dr\u017eavne zajednice;<\/p>\n<p>-uloga starih politi\u010dkih elita\/sudbina elita u novonastalim dr\u017eavama;<\/p>\n<p>-utjecaj ideja Oktobarske revolucije na novonastale srednjoeuropske i balkanske dr\u017eave i politi\u010dku klimu u njima;<\/p>\n<p>-iskustvo rata\/zavr\u0161etka rata i prijelomnih doga\u0111aja na razini svakodnevnog \u017eivota i\/ili memorije;<\/p>\n<p>-rodna povijest i iskustvo zavr\u0161etka rata;<\/p>\n<p>-utjecaj ratne\/poslijeratne propagande na svakodnevni sentiment odre\u0111enih dru\u0161tvenih slojeva;<\/p>\n<p>-vizije budu\u0107nosti u 1918. godini.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>1918: THE BEGINNING AND THE END<\/strong><br \/>\n<strong> Transition, emotions, memories<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>The end of the Great War in 1918 also meant the end of centuries-old multinational empires, and at the same time the beginning of the creation of new national states and state communities. The hundredth anniversary of the end of the First World War is an opportunity for a re-consideration and re-evaluation of the various processes whose beginnings or ends were in 1918, moving from the existing views towards new approaches and new possibilities of interpretation.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>The intention of this volume is to establish communication between Croatian historiography and researchers dealing with various aspects of the history of Central and South-Eastern Europe in order to avoid unilateral national views on these complex and integral themes and accentuate the different aspects of collectiveness in the experience of post-war transition in the Balkans and the Danubian region.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Transition, emotions and memory are the three key concepts that should steer or connect the contributions to this volume. As is often the case with the major global milestones, the year in which the Habsburg Monarchy disappears and the new national state communities emerge, is also the year of great emotions, not only among political elites but also among wider masses. It is therefore not only \u201cthe victory year\u201d, but also a time of great expectations and illusions, disappointment and sobering. Such a strong turning point has deeply engraved on memory, forming, on the one hand, a &#8220;memory culture&#8221; of the gone Empire, but also directing and influencing the future dominant narratives of the new states: historians will therefore often mark the year 1918 as the year of the final definition of new states and national identities. Additionally, all Central European countries were in some way in transition, which reflected on political, cultural and economic life, showing that in 1918 certain processes continue or stop. The volume is therefore open both to the experts for the &#8220;long 19th century&#8221;, as well as to those for &#8220;the short 20th century&#8221; &#8211; &#8220;the era of extremes&#8221; (E. Hobsbawm), but also to historians of transition, understood as the time after the fall of the Berlin Wall for Central and Eastern Europe. Finally, the question is what kind of the beginning the year 1918 was, and moreso if the time marked by the events of 1918 is even over.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>The &#8220;1918: The Beginning and the End&#8221; volume will be published as a special edition of the journal <em>Radovi Zavoda za hrvatsku povijest<\/em>. Entries and summaries of approx. 2000 characters should be submitted by January 30, 2018. The preparatory committee of the journal will decide on acceptance of applications. The working languages \u200b\u200bare English and Croatian. Articles will be subjected to reviews, which means that the deadline for submitting the articles is June 30, 2018. The maximum length of articles (with notes) is 40,000 characters (Times New Roman \/ 12).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Topics to be considered are, for example:<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; breakup of great empires and sentiment towards past regimes;<br \/>\n&#8211; memory of great empires and writing of their history;<br \/>\n&#8211; experience of transition: expectations and results;<br \/>\n&#8211; aspects of social, economic, political, cultural transition;<br \/>\n&#8211; impact of the First World War on the process of democratization in Central Europe at the local and state level;<br \/>\n&#8211; role of veteran organizations in political life;<br \/>\n&#8211; analysis of economic processes and their impact on new states;<br \/>\n&#8211; role of former political elites \/ the fate of elites in newly-emerged states;<br \/>\n&#8211; influence of the ideas of \u200bthe October Revolution on the new states in Central Eurioe and the Balkans and their political climate;<br \/>\n&#8211; experience of war\/end of war and milestone events at the level of everyday life and\/or memory;<br \/>\n&#8211; gender history and experience of the end of war;<br \/>\n&#8211; influence of war\/postwar propaganda on the daily sentiment of certain social strata;<br \/>\n&#8211; visions of the future in 1918.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7845,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-7844","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Radovi.jpg?fit=300%2C424&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":7844,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":7844,"position":1},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":7844,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":7844,"position":3},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":7844,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52673,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52673","url_meta":{"origin":7844,"position":5},"title":"TWO POSTDOCTORAL POSITIONS IN THE &#8220;PROLETGARD ERC STARTING GRANT PROJECT&#8221;, KASS\u00c1K FOUNDATION, BUDAPEST (DEADLINE: 1ST MAY 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"This five-year ERC-funded project examines how avant-garde art contributed to the formation of a workers\u2019 movement counterculture in East Central Europe after 1918. It argues that socialist and avant-garde periodicals, groups, and figures shaped both avant-garde culture and transnational workers\u2019 movements. Focusing on the successor states of the Austro\u2013Hungarian Empire\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7844","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7844"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7844\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7848,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7844\/revisions\/7848"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7845"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7844"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7844"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7844"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}