{"id":7767,"date":"2018-01-04T14:13:53","date_gmt":"2018-01-04T14:13:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7767"},"modified":"2018-02-14T23:04:42","modified_gmt":"2018-02-14T23:04:42","slug":"stjepan-tomic-hrvatske-teoloske-polemike-u-19-stoljecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7767","title":{"rendered":"Stjepan Tomi\u0107, \u201cHrvatske teolo\u0161ke polemike u 19. stolje\u0107u\u201d"},"content":{"rendered":"

U biblioteci Glasa Koncila objavljena je knjiga Stjepana Tomi\u0107a \u201cHrvatske teolo\u0161ke polemike u 19. stolje\u0107u\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

HRVATSKE TEOLO\u0160KE POLEMIKE U 19. STOLJE\u0106U<\/strong> Knjiga o unutarcrkvenenom dijalogu<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Glas Koncila<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

28. prosinca 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

U biblioteci Glasa Koncila \u201cTeolo\u0161ke rasprave i komentari\u201d kao 26. knjiga objavljeno je djelo mr. Stjepana Tomi\u0107a \u201cHrvatske teolo\u0161ke polemike u 19. stolje\u0107u\u201d koje predstavlja izniman doprinos povijesti hrvatske teologije. Devetnaesto stolje\u0107e vrlo je va\u017eno i burno stolje\u0107e na mnogim podru\u010djima \u017eivota pa tako i na teolo\u0161kom, a mnogi procesi i ideje zapo\u010deti ili ro\u0111eni u 19. stolje\u0107u na stanoviti na\u010din imaju utjecaj i na suvremeni \u017eivot.<\/p>\n

 <\/p>\n

Polemike o prijevodu Biblije<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Autor, koji se bavi glavnim preokupacijama teologa 19. stolje\u0107a, u prvom od 14 poglavlja progovara o dru\u0161tvenoj, misaonoj, vjerskoj i teolo\u0161koj situaciji u tom stolje\u0107u, koje u dru\u0161tvenom smislu obuhva\u0107a razdoblje od 1776. do 1918. godine, a u hrvatskom teolo\u0161kom kontekstu 19. stolje\u0107e obuhva\u0107a razdoblje od 1849. tj. od pojave \u201cKatoli\u010dkoga lista\u201d do 1914. godine, po\u010detka I. svjetskoga rata. U drugom poglavlju prikazuje polemike o celibatu te sudbinu knjige \u201cObuka malenih ili katechetika\u201d Stjepana Ilija\u0161evi\u0107a, koja je izazvala od velikog zadovoljstva do potpunoga osporavanja i okrivljivanja za hereti\u010dnost. Polemikama o prijevodu Biblije i lekcionara biblijskih misnih \u010ditanja posve\u0107eno je 3. poglavlje, a sljede\u0107e polemikama o papinskoj nepogrje\u0161ivosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

O odgoju i u\u010diteljima<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Veoma je veliko 5. poglavlje posve\u0107eno polemikama s pravoslavnim teolozima. U 6. poglavlju posve\u0107enom polemikama s la\u017enim kr\u0161\u0107anima autor prikazuje reakcije na stajali\u0161te Josipa Franje Speveca, profesora na Pravnom fakultetu koji je osporio sakramentalnost kr\u0161\u0107anskoga braka i zatra\u017eio uvo\u0111enje gra\u0111anskoga braka, a te reakcije ispisali su kanonist s KBF-a Franjo Belaj, filozof Antun Bauer, najve\u0107i hrvatski polemi\u010dar 19. stolje\u0107a, te Juraj Posilovi\u0107 senjski biskup te zagreba\u010dki nadbiskup. Kanonik Matija Stepinac ispisao je vi\u0161e polemika, a autor se zadr\u017eao u 7. poglavlju na njegovom osvrtu na knjigu propovijedi bosanskog franjevca Jeronima Vladi\u0107a te na njegovoj polemici s listom \u201cPokret\u201d istoimene politi\u010dke stranke koja je bila netrpeljiva prema Katoli\u010dkoj Crkvi. Osmo poglavlje mr. Tomi\u0107 posvetio je polemikama Josipa Riegera, Josipa Stadlera, Feliksa Suka i \u0110ure \u0160imon\u010di\u0107a s u\u010diteljima o odgoju, prvenstveno s Josipom Glaserom i Stjepanom Basari\u010dekom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Poticaj za nova istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo poglavlje, deveto, autor je posvetio obra\u010dunu filozofa Antuna Bauera, profesora KBF-a, akademika i zagreba\u010dkoga nadbiskupa, s akademikom Bogoslavom \u0160ulekom, koji je zastupao materijalizam. Jednoj od najdu\u017eih polemika izme\u0111u zagreba\u010dkih teologa i kr\u010dkoga biskupa Antuna Mahni\u0107a autor je posvetio cijelo opse\u017eno deseto poglavlje. Sljede\u0107e poglavlje prikaz je polemike izme\u0111u splitskoga pomo\u0107noga biskupa Vicka Palunka i bibli\u010dara s KBF-a u Zagrebu Rudolfa Wimera na temu brodoloma apostola Pavla, je li se on dogodio kod Malte ili kod Mljeta. U 12. poglavlju mr. Tomi\u0107 donio je svoj zaklju\u010dak o polemikama i polemi\u010dnom stolje\u0107u, a u 13. poglavlju donio je abecednim redom bio i bibliografske podatke o polemi\u010darima. Posljednje poglavlje posve\u0107eno je obilnoj literaturi na temelju koje je autor napisao djelo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako je istaknuo recenzent dr. Robert Holjevac \u201cdjelo \u0107e, osim dono\u0161enja novih spoznaja, omogu\u0107iti i nova istra\u017eivanja i tako na posredan na\u010din potaknuti povjesni\u010dare, ali i druge istra\u017eiva\u010de, posebice hrvatske, da daju nove spoznaje o navedenoj problematici i razdoblju kojima se autorova knjiga bavi\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.glas-koncila.hr\/hrvatske-teoloske-polemike-19-stoljecu-knjiga-unutarcrkvenenom-dijalogu\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7768,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,17],"tags":[],"class_list":["post-7767","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Hrvatske-teoloske-polemike.jpg?fit=300%2C423&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":7767,"position":0},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54567","url_meta":{"origin":7767,"position":1},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Penave odr\u017ean je okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c, na kojem su sudjelovali povjesni\u010dari Mario Jareb, Vlatka Vukeli\u0107, Zlatko Begonja, Amir Obho\u0111a\u0161. Op\u0161irnije: https:\/\/www.sabor.hr\/hr\/press\/okrugli-stol-u-organizaciji-potpredsjednika-hrvatskoga-sabora-ivana-penave-0 https:\/\/www.youtube.com\/live\/TdLTmhFd8F0 https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12420819 https:\/\/www.telegram.hr\/politika-kriminal\/penava-u-sabor-doveo-kontroverzne-povjesnicare-da-tumace-kako-su-protiv-ndh-ustali-samo-srbi-i-antihrvati https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/okrugli-stol-u-saboru-o-ustanku-u-srbu-pop-djujic-je-bio-jedan-od-vodja-ustanka\/2812214.aspx https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/penavin-okrugli-stol-razotkrio-istinu-o-ustanku-u-srbu-presucivali-su-zlocine https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/penava-zlocini-nad-hrvatima-godinama-gurani-u-stranu-danas-o-njima-govorimo-u-saboru https:\/\/portal-veterani.info\/ljeto-1941-presucene-hrvatske-zrtve\/ https:\/\/www.portalnovosti.com\/u-saboru-usred-mraka","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51471,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51471","url_meta":{"origin":7767,"position":2},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (1)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. velja\u010de 2026.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemi\u010dke reakcije na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa. \u017deljko Su\u0161ek \u201eBo\u017ee, samo da ne bude Nadila\u017eenje nacionalne paradigme: nova knjiga podnaslova: od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, urednici Branimir Jankovi\u0107 i Nikola Toma\u0161egovi\u0107, nastavnici na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":7767,"position":3},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":7767,"position":4},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52876,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52876","url_meta":{"origin":7767,"position":5},"title":"Juraj Bali\u0107, \u201cNA\u0160I \u017dIVOTI PRIPADAJU CARU\u201d: PRIKAZ RATOVANJA I VOJNI\u010cKOG \u017dIVOTA U XVIII. STOLJE\u0106U NA PRIMJERU LI\u010cKE PUKOVNIJE","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Jurja Bali\u0107a \u201cNA\u0160I \u017dIVOTI PRIPADAJU CARU\u201d: PRIKAZ RATOVANJA I VOJNI\u010cKOG \u017dIVOTA U XVIII. STOLJE\u0106U NA PRIMJERU LI\u010cKE PUKOVNIJE. Izvori: https:\/\/www.kliofest.hr https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/nasi-zivoti-pripadaju-caru-prikaz-ratovanja-i-vojnickog-zivota-u-xviii-stoljecu-na-primjeru-licke-pukovnije\/","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7767","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7767"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7767\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7769,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7767\/revisions\/7769"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7768"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7767"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7767"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7767"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}