{"id":7750,"date":"2018-01-03T12:36:32","date_gmt":"2018-01-03T12:36:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7750"},"modified":"2018-01-03T12:36:32","modified_gmt":"2018-01-03T12:36:32","slug":"dokumentarna-serija-marko-antun-de-dominis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7750","title":{"rendered":"Dokumentarna serija &#8220;Marko Antun de Dominis&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Dokumentarna serija &#8220;Marko Antun de Dominis&#8221; (snimana od 2015. do 2017.) prikazivat \u0107e se u tri nastavka na Prvom programu Hrvatske televizije srijedom u 21h (po\u010dev\u0161i od 3. sije\u010dnja 2018), a bit \u0107e dostupna i pomo\u0107u multimedijske usluge HRTi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Marko Antun de Dominis<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>3. sije\u010dnja na HRT1 u 21 sat &#8211; dokumentarna serija<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dokumentarna serija Marko Antun de Dominis snimana je od 2015. do 2017. u Senju, Rabu, Splitu, Veneciji, Rimu, Londonu, Windsoru&#8230; Vodi nas na kraj 16. i po\u010detak 17. stolje\u0107a u doba reformacije i protureformacije, u doba inkvizicije, dvorskih igara, izdaja i prevrata. U sredi\u0161tu pri\u010de je Marko Antun de Dominis, briljantni znanstvenik, biskup, ekumenist i politi\u010dar ro\u0111en u Rabu 1560. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za senjske uskoke on je biskup izdajica i krvnik, kako pi\u0161e August \u0160enoa u romanu &#8220;\u010cuvaj se senjske ruke&#8221;, on je neprijatelj uskoka i personifikacija strane sile na Jadranu. Za splitski Kaptol on je pohlepni nadbiskup koji se stavlja na stranu Venecije nasuprot papinskim odlukama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za engleskog kralja Jamesa on je \u010dovjek od povjerenja, windsorski dekan, savjetnik kralja za vanjsku politiku, ali i \u010dovjek koji \u0107e kralju okrenuti le\u0111a prvom prilikom. Za Rim i inkviziciju on je heretik, \u010dovjek \u010dije ime treba zauvijek ostati zaboravljeno. Na Trgu cvije\u0107a spaljeno tijelo zajedno s knjigama, opomena svima koji se usude misliti suprotno nasljedniku sv. Petra. Tko je bio de Dominis, prevrtljivac i izdajica? Mo\u017eda samo naivac. On je senjski biskup koji uskocima nudi ruku suradnje, splitski nadbiskup koji ostaje u Splitu s bolesnicima za vrijeme gube kada svi drugi iz grada bje\u017ee.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>To je \u010dovjek koji je u vremenu krvavih sukoba izme\u0111u katolika i protestanata prvi zagovarao ponovno jedinstvo i ekumenizam, prvi nadbiskup koji je otvoreno progovorio protiv neograni\u010dene papinske mo\u0107i, \u010dovjek \u010dija teolo\u0161ke knjige \u010dita cijela Europa, a njegovim radovima iz fizike divi se i sam Newton. Bio je jednostavno \u010dovjek ispred svog vremena kojeg je vrijeme u kojem je \u017eivio jednostavno progutalo u loma\u010di na Trgu cvije\u0107a u Rimu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Je li Marko Antun de Dominis bio prevrtljivac i izdajica ili mo\u017eda samo naivac? On je senjski biskup koji uskocima nudi ruku suradnje, splitski nadbiskup koji ostaje u Splitu s bolesnicima za vrijeme gube kada svi drugi iz grada bje\u017ee. To je \u010dovjek koji je u doba krvavih sukoba izme\u0111u katolika i protestanata prvi zagovarao ponovno jedinstvo i ekumenizam, prvi nadbiskup koji je otvoreno progovorio protiv neograni\u010dene papinske mo\u0107i, \u010dovjek \u010dije teolo\u0161ke knjige \u010dita cijela Europa, a njegovim radovima iz fizike divi se i sam Newton. Jednostavno re\u010deno, bio je \u010dovjek ispred svojega vremena kojega je vrijeme u kojemu je \u017eivio progutalo u loma\u010di na Trgu cvije\u0107a u Rimu<\/em>, isti\u010de urednik i autor serije Niko Kostani\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prva epizoda <em>\u010cUVAJ SE SENJSKE RUKE<\/em> govori o odnosu snaga na Jadranu u 15. i 16. stolje\u0107u te polo\u017eaju Mleta\u010dke Republike naspram habsbur\u0161kih zemalja i Osmanskog Carstva. Kakva je uloga Raba i Senja u stalnim propitkivanjima mo\u0107i na relaciji Venecija &#8211; Be\u010d &#8211; Prag &#8211; Rim? Uz geopoliti\u010dke odnose film prije svega govori o usponu obitelji de Dominis s Raba i njihovoj povezanosti sa Senjom i senjskim uskocima. Pratimo odrastanje Marka Antuna de Dominisa (1560.) u Rabu, njegovo \u0161kolovanje u Italiji, dolazak na biskupsku katedru u Senj te bijeg iz Senja pod optu\u017ebom kako je upravo on izdajnik i krvnik uskoka. Kroz glavni lik film progovara o usko\u010dkom pitanju, o surovosti toga doba i mnogim me\u0111unarodnim intrigama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dokumentarna serija <em>Marko Antun de Dominis<\/em> prikazivat \u0107e se u tri nastavka na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT \u2013 HTV 1) srijedom s po\u010detkom u 21.00, a bit \u0107e dostupna i putem mobilnih ure\u0111aja, tableta i ra\u010dunala s pomo\u0107u multimedijske usluge HRTi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Urednik: Niko Kostani\u0107 Scenarij i re\u017eiju potpisuju urednik Niko Kostani\u0107 i Neven Mihael Diane\u017eevi\u0107. Producenti su Dra\u0161ko Vrgo\u010d i Zdravko Sandrin, direktor fotografije je Ivan Kova\u010d, a majstor monta\u017ee Damir Horvatek.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/421415\/marko-antun-de-dominis\">http:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/421415\/marko-antun-de-dominis<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7751,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-7750","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Dominis.png?fit=688%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53998,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53998","url_meta":{"origin":7750,"position":0},"title":"Polemike o seriji &#8220;Tvr\u0111ava&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mini-serija Tvr\u0111ava, nastala u produkciji RTS-a, iza\u0161la je krajem 2025. godine, a prati ljubavnu pri\u010du i \u017eivote Hrvatice i Srbina iz Knina i okolice u razdoblju rata u Hrvatskoj. Serija ima 11 epizoda, a re\u017eirao ju je Sa\u0161a Hajdukovi\u0107 prema scenariju Mirka Stojkovi\u0107a i Gorana Star\u010devi\u0107a.\u00a0 Serija je do\u017eivjela podijeljene\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":7750,"position":1},"title":"Okrugli stol &#8220;Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":7750,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52880","url_meta":{"origin":7750,"position":3},"title":"Gordan Ravan\u010di\u0107 \/ Antun Koncul, &#8220;LAMENTA DE FORIS \u2013 TU\u017dBE KAZNENIH DJELA U\u010cINJENIH IZVAN GRADA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Gordana Ravan\u010di\u0107a i Antuna Koncula \"LAMENTA DE FORIS \u2013 TU\u017dBE KAZNENIH DJELA U\u010cINJENIH IZVAN GRADA\". Izvori: https:\/\/www.kliofest.hr https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/lamenta-de-foris-tuzbe-kaznenih-djela-ucinjenih-izvan-grada\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/lamenta-de-foris.jpg?fit=779%2C1070&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":7750,"position":4},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":7750,"position":5},"title":"Dokumentarni serijal &#8220;Titova Jugoslavija&#8221; Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7750","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7750"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7750\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7752,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7750\/revisions\/7752"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7751"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}