{"id":7750,"date":"2018-01-03T12:36:32","date_gmt":"2018-01-03T12:36:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7750"},"modified":"2018-01-03T12:36:32","modified_gmt":"2018-01-03T12:36:32","slug":"dokumentarna-serija-marko-antun-de-dominis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7750","title":{"rendered":"Dokumentarna serija “Marko Antun de Dominis”"},"content":{"rendered":"

Dokumentarna serija “Marko Antun de Dominis” (snimana od 2015. do 2017.) prikazivat \u0107e se u tri nastavka na Prvom programu Hrvatske televizije srijedom u 21h (po\u010dev\u0161i od 3. sije\u010dnja 2018), a bit \u0107e dostupna i pomo\u0107u multimedijske usluge HRTi.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Marko Antun de Dominis<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

3. sije\u010dnja na HRT1 u 21 sat – dokumentarna serija<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dokumentarna serija Marko Antun de Dominis snimana je od 2015. do 2017. u Senju, Rabu, Splitu, Veneciji, Rimu, Londonu, Windsoru… Vodi nas na kraj 16. i po\u010detak 17. stolje\u0107a u doba reformacije i protureformacije, u doba inkvizicije, dvorskih igara, izdaja i prevrata. U sredi\u0161tu pri\u010de je Marko Antun de Dominis, briljantni znanstvenik, biskup, ekumenist i politi\u010dar ro\u0111en u Rabu 1560. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Za senjske uskoke on je biskup izdajica i krvnik, kako pi\u0161e August \u0160enoa u romanu “\u010cuvaj se senjske ruke”, on je neprijatelj uskoka i personifikacija strane sile na Jadranu. Za splitski Kaptol on je pohlepni nadbiskup koji se stavlja na stranu Venecije nasuprot papinskim odlukama.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Za engleskog kralja Jamesa on je \u010dovjek od povjerenja, windsorski dekan, savjetnik kralja za vanjsku politiku, ali i \u010dovjek koji \u0107e kralju okrenuti le\u0111a prvom prilikom. Za Rim i inkviziciju on je heretik, \u010dovjek \u010dije ime treba zauvijek ostati zaboravljeno. Na Trgu cvije\u0107a spaljeno tijelo zajedno s knjigama, opomena svima koji se usude misliti suprotno nasljedniku sv. Petra. Tko je bio de Dominis, prevrtljivac i izdajica? Mo\u017eda samo naivac. On je senjski biskup koji uskocima nudi ruku suradnje, splitski nadbiskup koji ostaje u Splitu s bolesnicima za vrijeme gube kada svi drugi iz grada bje\u017ee.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

To je \u010dovjek koji je u vremenu krvavih sukoba izme\u0111u katolika i protestanata prvi zagovarao ponovno jedinstvo i ekumenizam, prvi nadbiskup koji je otvoreno progovorio protiv neograni\u010dene papinske mo\u0107i, \u010dovjek \u010dija teolo\u0161ke knjige \u010dita cijela Europa, a njegovim radovima iz fizike divi se i sam Newton. Bio je jednostavno \u010dovjek ispred svog vremena kojeg je vrijeme u kojem je \u017eivio jednostavno progutalo u loma\u010di na Trgu cvije\u0107a u Rimu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Je li Marko Antun de Dominis bio prevrtljivac i izdajica ili mo\u017eda samo naivac? On je senjski biskup koji uskocima nudi ruku suradnje, splitski nadbiskup koji ostaje u Splitu s bolesnicima za vrijeme gube kada svi drugi iz grada bje\u017ee. To je \u010dovjek koji je u doba krvavih sukoba izme\u0111u katolika i protestanata prvi zagovarao ponovno jedinstvo i ekumenizam, prvi nadbiskup koji je otvoreno progovorio protiv neograni\u010dene papinske mo\u0107i, \u010dovjek \u010dije teolo\u0161ke knjige \u010dita cijela Europa, a njegovim radovima iz fizike divi se i sam Newton. Jednostavno re\u010deno, bio je \u010dovjek ispred svojega vremena kojega je vrijeme u kojemu je \u017eivio progutalo u loma\u010di na Trgu cvije\u0107a u Rimu<\/em>, isti\u010de urednik i autor serije Niko Kostani\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prva epizoda \u010cUVAJ SE SENJSKE RUKE<\/em> govori o odnosu snaga na Jadranu u 15. i 16. stolje\u0107u te polo\u017eaju Mleta\u010dke Republike naspram habsbur\u0161kih zemalja i Osmanskog Carstva. Kakva je uloga Raba i Senja u stalnim propitkivanjima mo\u0107i na relaciji Venecija – Be\u010d – Prag – Rim? Uz geopoliti\u010dke odnose film prije svega govori o usponu obitelji de Dominis s Raba i njihovoj povezanosti sa Senjom i senjskim uskocima. Pratimo odrastanje Marka Antuna de Dominisa (1560.) u Rabu, njegovo \u0161kolovanje u Italiji, dolazak na biskupsku katedru u Senj te bijeg iz Senja pod optu\u017ebom kako je upravo on izdajnik i krvnik uskoka. Kroz glavni lik film progovara o usko\u010dkom pitanju, o surovosti toga doba i mnogim me\u0111unarodnim intrigama.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dokumentarna serija Marko Antun de Dominis<\/em> prikazivat \u0107e se u tri nastavka na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT \u2013 HTV 1) srijedom s po\u010detkom u 21.00, a bit \u0107e dostupna i putem mobilnih ure\u0111aja, tableta i ra\u010dunala s pomo\u0107u multimedijske usluge HRTi.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Urednik: Niko Kostani\u0107 Scenarij i re\u017eiju potpisuju urednik Niko Kostani\u0107 i Neven Mihael Diane\u017eevi\u0107. Producenti su Dra\u0161ko Vrgo\u010d i Zdravko Sandrin, direktor fotografije je Ivan Kova\u010d, a majstor monta\u017ee Damir Horvatek.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/421415\/marko-antun-de-dominis<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7751,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-7750","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Dominis.png?fit=688%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":7750,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":7750,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":7750,"position":2},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":7750,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":7750,"position":4},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":7750,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7750","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7750"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7750\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7752,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7750\/revisions\/7752"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7751"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}