{"id":7736,"date":"2018-01-02T17:26:50","date_gmt":"2018-01-02T17:26:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7736"},"modified":"2018-01-02T17:37:45","modified_gmt":"2018-01-02T17:37:45","slug":"nedeljnik-vreme-novi-magazin-100-godina-od-stvaranja-jugoslavije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7736","title":{"rendered":"Nedeljnik, Vreme, Novi magazin: 100 godina od stvaranja Jugoslavije"},"content":{"rendered":"<p>U novogodi\u0161njim prilozima srpskih tjednika &#8220;Nedeljnik&#8221;, &#8220;Vreme&#8221; i &#8220;Novi magazin&#8221;\u00a0 povodom stogodi\u0161njice stvaranja Jugoslavije govorili su povjesni\u010dari Ljubodrag Dimi\u0107, Mom\u010dilo Pavlovi\u0107, Predrag Markovi\u0107, Radina Vu\u010deti\u0107 i Milivoj Be\u0161lin.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>NEDELJNIK<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>100 godina od stvaranja Jugoslavije: Lekcije iz istorije koje nismo nau\u010dili &#8211; Velika istorijska debata u Nedeljniku<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Koje su tekovine jugoslovenskog iskustva? Da li je Jugoslavija najskuplji srpski eksperiment? Da li je Srbija imala boljih istorijskih opcija? Da li je ta zemlja uop\u0161te mogla da opstane? To su samo neke od tema o kojima smo u tradicionalnom istorijskom panelu Nedeljnika razgovarali sa na\u0161im uglednim istori\u010darima Ljubodragom Dimi\u0107em, Mom\u010dilom Pavlovi\u0107em i Predragom Markovi\u0107em.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/100-godina-od-stvaranja-jugoslavije-lekcije-iz-istorije-koje-nismo-naucili-velika-istorijska-debata-u-nedeljniku\">http:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/100-godina-od-stvaranja-jugoslavije-lekcije-iz-istorije-koje-nismo-naucili-velika-istorijska-debata-u-nedeljniku<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>&#8220;Jugoslavija je sve probala, osim demokratije&#8221;: Istorijski panel u Nedeljniku<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/jugoslavija-je-sve-probala-osim-demokratije-istorijski-panel-u-nedeljniku\/\">http:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/jugoslavija-je-sve-probala-osim-demokratije-istorijski-panel-u-nedeljniku\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>1918-2018: Sve \u0107e to, mila moja, prekriti ruzmarin, snegovi i \u0161a\u0161. A moglo je bolje\u2026<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/1918-2018-sve-ce-to-mila-moja-prekriti-ruzmarin-snegovi-i-sas-a-moglo-je-bolje%E2%80%A6\/\">https:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/1918-2018-sve-ce-to-mila-moja-prekriti-ruzmarin-snegovi-i-sas-a-moglo-je-bolje%E2%80%A6\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>100 GODINA OD NASTANKA JUGOSLAVIJE: Kukavi\u010dje jaje Hrvata i Slovenaca ili ra\u010dun bez kr\u010dmara<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U tradicionalnom istorijskom panelu Nedeljnika, ugledni istori\u010dari LJubodrag Dimi\u0107, Mom\u010dilo Pavlovi\u0107 i Predrag Markovi\u0107 govorili su o Jugoslaviji, a povod razgovora bio je ulazak u godinu kada \u0107e se obele\u017eiti sto godina od njenog nastanka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pravda.rs\/lat\/2017\/12\/30\/100-godina-od-nastanka-jugoslavije-kukavicje-jaje-hrvata-i-slovenaca-ili-racun-bez-krcmara\/\">http:\/\/www.pravda.rs\/lat\/2017\/12\/30\/100-godina-od-nastanka-jugoslavije-kukavicje-jaje-hrvata-i-slovenaca-ili-racun-bez-krcmara\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>VREME<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Intervju \u2013 Radina Vu\u010deti\u0107, istori\u010darka<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O \u010demu govorimo kad pri\u010damo o Jugoslaviji<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Filip \u0160varm<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eMa iz kojih pozicija i ma s kakvim namerama razmi\u0161ljamo o Jugoslaviji, neizbe\u017ean je zaklju\u010dak da je ona, u oba svoja \u017eivota, bila okvir za emancipaciju i modernizaciju svih jugoslovenskih naroda i da su se u okviru nje konstituisale budu\u0107e republike, danas dr\u017eave, kao i da su najve\u0107i uzleti svih pojedina\u010dnih naroda ostvareni upravo u toj zemlji. Kako ka\u017ee Mari \u017danin \u010cali\u0107, Jugoslavija je bila najozbiljniji modernisti\u010dki poduhvat na ovim prostorima, a sve \u0161to se de\u0161avalo od kraja osamdesetih i \u0161to se de\u0161ava i danas, u svojoj su\u0161tini je antimodernisti\u010dko i vra\u0107a nas \u010ditav vek unazad&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vreme.rs\/account\/login.php?url=%2Fcms%2Fview.php%3Fid%3D1559663\">http:\/\/www.vreme.rs\/account\/login.php?url=%2Fcms%2Fview.php%3Fid%3D1559663<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.espreso.rs\/vesti\/drustvo\/211393\/jugoslavija-se-nije-desila-slucajno-sta-mislite-o-ovoj-tvrdnji-istoricarke-radine-vucetic\">http:\/\/www.espreso.rs\/vesti\/drustvo\/211393\/jugoslavija-se-nije-desila-slucajno-sta-mislite-o-ovoj-tvrdnji-istoricarke-radine-vucetic<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>NOVI MAGAZIN<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U novom broju nedeljnika Novi magazin pro\u010ditajte&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Intervju: Milivoj Be\u0161lin za Novi magazin<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Jugoslavija je neponovljivi projekat<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ho\u0107e li odluka o prisajedinjenju Vojvodine Srbiji\/Jugoslaviji, koja 2018. puni vek, \u201cbiti praznik \u2018srpske Vojvodine\u2019 sa \u017eeljom da se ponizi vojvo\u0111anski identitet\u201d, sa istori\u010darom Milivojem Be\u0161linom razgovara Gordana Nonin<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novimagazin.rs\/vesti\/u-novom-broju-nedeljnika-novi-magazin-procitajte348-349\">http:\/\/www.novimagazin.rs\/vesti\/u-novom-broju-nedeljnika-novi-magazin-procitajte348-349<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"z6hd9cGruH\"><p><a href=\"http:\/\/www.autonomija.info\/milivoj-beslin-jugoslavija-je-neponovljivi-projekat.html\">MILIVOJ BE\u0160LIN: Jugoslavija je neponovljivi projekat<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" src=\"http:\/\/www.autonomija.info\/milivoj-beslin-jugoslavija-je-neponovljivi-projekat.html\/embed#?secret=z6hd9cGruH\" data-secret=\"z6hd9cGruH\" width=\"600\" height=\"338\" title=\"&#8220;MILIVOJ BE\u0160LIN: Jugoslavija je neponovljivi projekat&#8221; &#8212; Autonomija\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7737,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-7736","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Sto-godina-jugoslavija.jpg?fit=650%2C861&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":7736,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":7736,"position":1},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":7736,"position":2},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54840,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54840","url_meta":{"origin":7736,"position":3},"title":"Chiara Bonfiglioli, &#8220;\u017dene i industrija na Balkanu. Uspon i pad tekstilne industrije u Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga donosi pri\u010du o \u017eenama koje su desetlje\u0107ima \u010dinile okosnicu jedne od najva\u017enijih industrijskih grana socijalisti\u010dke Jugoslavije. Kroz njihove glasove otvara se povijest tekstilne industrije \u2013 od poslijeratne industrijalizacije i \u0161irenja tvornica, koje su mijenjale \u017eivote \u017eena i lokalnih zajednica, do dramati\u010dne deindustrijalizacije, zatvaranja pogona i gubitka stotina tisu\u0107a radnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54825,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54825","url_meta":{"origin":7736,"position":4},"title":"Katalog izlo\u017ebe \u201eHrvatsko prolje\u0107e (1971. \u2013 2021.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Katalog izlo\u017ebe \u201eHrvatsko prolje\u0107e (1971. \u2013 2021.)\u201c autora Dinka \u010cuture, koja je odr\u017eana od 15. lipnja do 15. rujna 2021. u Francuskom paviljonu Studentskog centra u Zagrebu, donosi presjek doga\u0111anja koji su zahvatili Hrvatsku kasnih \u0161ezdesetih i po\u010detkom sedamdesetih godina. Nazvan hrvatskim prolje\u0107em, pokret je nasilno ugu\u0161en, ali i postao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":7736,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7736"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7741,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7736\/revisions\/7741"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}