{"id":7736,"date":"2018-01-02T17:26:50","date_gmt":"2018-01-02T17:26:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7736"},"modified":"2018-01-02T17:37:45","modified_gmt":"2018-01-02T17:37:45","slug":"nedeljnik-vreme-novi-magazin-100-godina-od-stvaranja-jugoslavije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7736","title":{"rendered":"Nedeljnik, Vreme, Novi magazin: 100 godina od stvaranja Jugoslavije"},"content":{"rendered":"<p>U novogodi\u0161njim prilozima srpskih tjednika &#8220;Nedeljnik&#8221;, &#8220;Vreme&#8221; i &#8220;Novi magazin&#8221;\u00a0 povodom stogodi\u0161njice stvaranja Jugoslavije govorili su povjesni\u010dari Ljubodrag Dimi\u0107, Mom\u010dilo Pavlovi\u0107, Predrag Markovi\u0107, Radina Vu\u010deti\u0107 i Milivoj Be\u0161lin.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>NEDELJNIK<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>100 godina od stvaranja Jugoslavije: Lekcije iz istorije koje nismo nau\u010dili &#8211; Velika istorijska debata u Nedeljniku<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Koje su tekovine jugoslovenskog iskustva? Da li je Jugoslavija najskuplji srpski eksperiment? Da li je Srbija imala boljih istorijskih opcija? Da li je ta zemlja uop\u0161te mogla da opstane? To su samo neke od tema o kojima smo u tradicionalnom istorijskom panelu Nedeljnika razgovarali sa na\u0161im uglednim istori\u010darima Ljubodragom Dimi\u0107em, Mom\u010dilom Pavlovi\u0107em i Predragom Markovi\u0107em.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/100-godina-od-stvaranja-jugoslavije-lekcije-iz-istorije-koje-nismo-naucili-velika-istorijska-debata-u-nedeljniku\">http:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/100-godina-od-stvaranja-jugoslavije-lekcije-iz-istorije-koje-nismo-naucili-velika-istorijska-debata-u-nedeljniku<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>&#8220;Jugoslavija je sve probala, osim demokratije&#8221;: Istorijski panel u Nedeljniku<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/jugoslavija-je-sve-probala-osim-demokratije-istorijski-panel-u-nedeljniku\/\">http:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/jugoslavija-je-sve-probala-osim-demokratije-istorijski-panel-u-nedeljniku\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>1918-2018: Sve \u0107e to, mila moja, prekriti ruzmarin, snegovi i \u0161a\u0161. A moglo je bolje\u2026<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/1918-2018-sve-ce-to-mila-moja-prekriti-ruzmarin-snegovi-i-sas-a-moglo-je-bolje%E2%80%A6\/\">https:\/\/www.nedeljnik.rs\/nedeljnik\/portalnews\/1918-2018-sve-ce-to-mila-moja-prekriti-ruzmarin-snegovi-i-sas-a-moglo-je-bolje%E2%80%A6\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>100 GODINA OD NASTANKA JUGOSLAVIJE: Kukavi\u010dje jaje Hrvata i Slovenaca ili ra\u010dun bez kr\u010dmara<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U tradicionalnom istorijskom panelu Nedeljnika, ugledni istori\u010dari LJubodrag Dimi\u0107, Mom\u010dilo Pavlovi\u0107 i Predrag Markovi\u0107 govorili su o Jugoslaviji, a povod razgovora bio je ulazak u godinu kada \u0107e se obele\u017eiti sto godina od njenog nastanka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pravda.rs\/lat\/2017\/12\/30\/100-godina-od-nastanka-jugoslavije-kukavicje-jaje-hrvata-i-slovenaca-ili-racun-bez-krcmara\/\">http:\/\/www.pravda.rs\/lat\/2017\/12\/30\/100-godina-od-nastanka-jugoslavije-kukavicje-jaje-hrvata-i-slovenaca-ili-racun-bez-krcmara\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>VREME<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Intervju \u2013 Radina Vu\u010deti\u0107, istori\u010darka<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O \u010demu govorimo kad pri\u010damo o Jugoslaviji<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Filip \u0160varm<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eMa iz kojih pozicija i ma s kakvim namerama razmi\u0161ljamo o Jugoslaviji, neizbe\u017ean je zaklju\u010dak da je ona, u oba svoja \u017eivota, bila okvir za emancipaciju i modernizaciju svih jugoslovenskih naroda i da su se u okviru nje konstituisale budu\u0107e republike, danas dr\u017eave, kao i da su najve\u0107i uzleti svih pojedina\u010dnih naroda ostvareni upravo u toj zemlji. Kako ka\u017ee Mari \u017danin \u010cali\u0107, Jugoslavija je bila najozbiljniji modernisti\u010dki poduhvat na ovim prostorima, a sve \u0161to se de\u0161avalo od kraja osamdesetih i \u0161to se de\u0161ava i danas, u svojoj su\u0161tini je antimodernisti\u010dko i vra\u0107a nas \u010ditav vek unazad&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vreme.rs\/account\/login.php?url=%2Fcms%2Fview.php%3Fid%3D1559663\">http:\/\/www.vreme.rs\/account\/login.php?url=%2Fcms%2Fview.php%3Fid%3D1559663<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.espreso.rs\/vesti\/drustvo\/211393\/jugoslavija-se-nije-desila-slucajno-sta-mislite-o-ovoj-tvrdnji-istoricarke-radine-vucetic\">http:\/\/www.espreso.rs\/vesti\/drustvo\/211393\/jugoslavija-se-nije-desila-slucajno-sta-mislite-o-ovoj-tvrdnji-istoricarke-radine-vucetic<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>NOVI MAGAZIN<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U novom broju nedeljnika Novi magazin pro\u010ditajte&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Intervju: Milivoj Be\u0161lin za Novi magazin<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Jugoslavija je neponovljivi projekat<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ho\u0107e li odluka o prisajedinjenju Vojvodine Srbiji\/Jugoslaviji, koja 2018. puni vek, \u201cbiti praznik \u2018srpske Vojvodine\u2019 sa \u017eeljom da se ponizi vojvo\u0111anski identitet\u201d, sa istori\u010darom Milivojem Be\u0161linom razgovara Gordana Nonin<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novimagazin.rs\/vesti\/u-novom-broju-nedeljnika-novi-magazin-procitajte348-349\">http:\/\/www.novimagazin.rs\/vesti\/u-novom-broju-nedeljnika-novi-magazin-procitajte348-349<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"z6hd9cGruH\"><p><a href=\"http:\/\/www.autonomija.info\/milivoj-beslin-jugoslavija-je-neponovljivi-projekat.html\">MILIVOJ BE\u0160LIN: Jugoslavija je neponovljivi projekat<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" src=\"http:\/\/www.autonomija.info\/milivoj-beslin-jugoslavija-je-neponovljivi-projekat.html\/embed#?secret=z6hd9cGruH\" data-secret=\"z6hd9cGruH\" width=\"600\" height=\"338\" title=\"&#8220;MILIVOJ BE\u0160LIN: Jugoslavija je neponovljivi projekat&#8221; &#8212; Autonomija\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7737,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-7736","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Sto-godina-jugoslavija.jpg?fit=650%2C861&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":7736,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":7736,"position":1},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":7736,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":7736,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":7736,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":7736,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7736"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7741,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7736\/revisions\/7741"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}