{"id":7718,"date":"2017-12-30T23:11:36","date_gmt":"2017-12-30T23:11:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7718"},"modified":"2017-12-30T23:11:36","modified_gmt":"2017-12-30T23:11:36","slug":"centar-miroslav-krleza-otvoren-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7718","title":{"rendered":"Centar Miroslav Krle\u017ea otvoren u Zagrebu"},"content":{"rendered":"<p>Centar Miroslav Krle\u017ea, zami\u0161ljen kao korak ka uspostavi prvog stalnog mjesta povezivanja institucionalnih ustanova i neovisne scene u zajedni\u010dkom nastojanju stvaranja dinami\u010dnog okru\u017eenja za umjetni\u010dko promi\u0161ljanje ostav\u0161tine jednog od velikana hrvatske knji\u017eevnosti 20. stolje\u0107a, otvoren je u petak u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autor koncepta Centra je glumac Goran Matovi\u0107. Istaknuo je kako je rije\u010d o privatnoj gra\u0111anskoj inicijativi izrasloj iz Festivala Miroslav Krle\u017ea, a cilj joj je postaviti temelj i okvir za djelovanje, susret i razvoj ideja i programa kojima je zajedni\u010dka poveznica Miroslav Krle\u017ea, i to dok se ne stvore uvjeti za realizaciju Projekta Krle\u017ea, kako taj zapo\u010deti projekt, koji se trenutno nalazi \u201cu sferi nadrealizma\u201d, ne bi ostao u zrakopraznom prostoru.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Otvaranje \u2018privremenog\u2019 Centra na adresi Lov\u0107enska ulica 85A novi je korak prema stalnome Centru Miroslav Krle\u017ea i izuzetan doga\u0111aj, jer prvi puta u povijesti ove zemlje i ovoga grada na\u0161em najve\u0107em piscu otvaramo jedan prostor, rekao je Matovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ideja je Centra \u201craditi na sintezi grada i njegovog najva\u017enijeg kroni\u010dara\u201d, stvaraoca koji je Zagreb \u201cuklju\u010dio u svoju patnju, prkos, konspiraciju, borbu, u trajnost svog otpora zlu\u201d, jer \u201cKrle\u017ea je neodvojiv od zagreba\u010dkih veduta, pisac melankoli\u010dnih ugo\u0111aja i veliki osamljenik na vjetrometini, koji daje Zagrebu jedan osebujan i neponovljiv ton, ma\u0161tovitost vizionara i strast ro\u0111ena buntovnika\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Inicijativu otvaranja Centra Miroslav Krle\u017ea podr\u017eali su brojni umjetnici i umjetnice, kao i institucije, a uz pomo\u0107 Ministarstva kulture i CARnet-a realizirana je domena www.krle\u017ea.hr, koja \u0107e poslu\u017eiti kao platforma za gradnju Krle\u017einog virtualnog centra, \u0161to je ujedno i prvi programski cilj Centra, za \u010diju je prvu fazu realizacije ve\u0107 potpisan i ugovor s Gradom Zagrebom, rekao je Matovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sljede\u0107i je cilj tra\u017eenje trajnog odgovaraju\u0107eg prostora za Centar, koji bi bio dostojan Krle\u017einog zna\u010daja u hrvatskoj kulturi, jer postoje\u0107i se prostor nalazi u stanu u privatnom vlasni\u0161tvu i relativno je mali \u2013 ima mjesta za do 60-ak ljudi, napomenuo je. Oblikovan je kao maketa budu\u0107ega centra kako je zami\u0161ljen Projektom Krle\u017ea a prema kojemu bi se trebao nalaziti u potkrovlju Vile Rein na adresi Krle\u017ein Gvozd 23 u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Program Centra ne\u0107e svoje djelovanje svoditi na komemorativno-prigodni\u010darski okvir, ve\u0107 je cilj \u201cputem dramatur\u0161ki osvije\u0161tenog postupka ukazati na polemi\u010dnu vrijednost sje\u0107anja u kojoj je glavni lik obnovljenih dijaloga na hrvatskoj kulturnoj sceni \u2013 \u017eivi duh Miroslava Krle\u017ee kao kanonskoga pisca koji je \u010ditan, ali nepro\u010ditan, prihva\u0107en, ali ne usvojen, usvojen, ali ne posvojen\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Osim kao mjesto povezivanja Centar \u0107e slu\u017eiti za umre\u017eavanje sa srodnim regionalnim i europskim centrima koji imaju sli\u010dnu domenu djelovanja, u suradnji s Teatrom poezije organizirat \u0107e se Festival Miroslav Krle\u017ea, te raditi na poticanju razvoja interaktivnih multimedijalnih doga\u0111anja u kojima bi se spajao autenti\u010dni prostor velikoga pisca s obrazovnim sustavom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U planu su tako\u0111er knji\u017eevne, kazali\u0161ne i filmske radionice, razvoj raznih koprodukcijskih programa i poticanje interdisciplinarnog pristupa koji bi u\u010dinio Krle\u017eino djelo jo\u0161 atraktivnijim u budu\u0107nosti, a u tom su smislu u planu i programi temeljeni na suvremenim tehnologijama poput multimedijalnih izlo\u017ebi, izrade mobilnih aplikacija, prisutnosti na dru\u0161tvenim mre\u017eama i sli\u010dno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Me\u0111u prioritetnim programskim sadr\u017eajima je i u suradnji s Nacionalnom sveu\u010dili\u0161nom knji\u017enicom, realizacija procesa digitalizacije i virtualizacije Krle\u017einih djela.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na otvorenju je pro\u010ditano i pismo podr\u0161ke koje je Matovi\u0107u uputila ministrica kulture Nina Obuljen Kor\u017einek. Ministrica u pismu isti\u010de kako cijeni njegova dugogodi\u0161nja nastojanja za uspostavom kulturnog sredi\u0161ta \u201ckoje ne bi bilo samo \u010duvar uspomena na hrvatskog knji\u017eevnog velikana, nego i ishodi\u0161te za afirmaciju i revalorizaciju njegovog raznolikog i vi\u0161estrukog doprinosa hrvatskom knji\u017eevnom, kulturnom, dru\u0161tvenom i politi\u010dkom \u017eivotu\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201c\u0160irina Krle\u017eina knji\u017eevnog i intelektualnog obzora ponovo se pokazuje kao poticajan okvir za problematiziranje raznovrsnih literarnih i izvanliterarnih tema a gotovo \u010detiri desetlje\u0107a od smrti velikana dovoljan je vremenski odmak za objektivnije sagledavanje njegova opusa i ovjeru njegova pozicioniranja u hrvatskom knji\u017eevnom kanonu\u201d, istaknula je ministrica Obuljen Kor\u017einek u pismu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Matovi\u0107u je na ulo\u017eenome trudu posebno u ime svih \u010dlanova Hrvatskog dru\u0161tva dramskih umjetnika zahvalila predsjednica HDDU-a Perica Martinovi\u0107, a podr\u0161ku inicijativi \u010ditanjima i recitiranjem na otvorenju je dao i ravnatelj zagreba\u010dkog Gradskog dramskog kazali\u0161ta Gavelle Boris Svrtan.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nositelj projekta je umjetni\u010dka organizacija Teatar poezije, a partneri Grad Zagreb, Turisti\u010dka zajednica grada Zagreba i Ministarstvo kulture RH.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>HINA<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.nacional.hr\/centar-miroslav-krleza-otvoren-u-zagrebu\/\">https:\/\/www.nacional.hr\/centar-miroslav-krleza-otvoren-u-zagrebu\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7719,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-7718","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Centar.jpg?fit=900%2C540&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":7718,"position":0},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":7718,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":7718,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":7718,"position":3},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":7718,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":7718,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7718","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7718"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7718\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7720,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7718\/revisions\/7720"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7719"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7718"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7718"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7718"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}