{"id":7714,"date":"2017-12-30T22:45:56","date_gmt":"2017-12-30T22:45:56","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7714"},"modified":"2018-01-02T17:31:19","modified_gmt":"2018-01-02T17:31:19","slug":"ocitovanje-hrvatskog-socioloskog-drustva-povodom-izjave-znanstvenog-vijeca-za-obrazovanje-i-skolstvo-hazu-o-istanbulskoj-konvenciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7714","title":{"rendered":"O\u010ditovanje Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva povodom Izjave Znanstvenog vije\u0107a za obrazovanje i \u0161kolstvo HAZU o Istanbulskoj konvenciji"},"content":{"rendered":"<p>Urednik portala Historiografija.hr izri\u010de podr\u0161ku o\u010ditovanju Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva koje, izme\u0111u ostalog, isti\u010de da je \u201cpojam roda uvrije\u017een pojam u podru\u010dju dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti\u201d. Uz priloge koje smo dosad objavljivali o rodu i rodnoj povijesti, mo\u017eemo samo ponoviti da bi se u govor o toj problematici trebali\u00a0uklju\u010diti i povjesni\u010darke i povjesni\u010dari koji se bave povije\u0161\u0107u \u017eena i rodnom povije\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O\u010ditovanje Predsjedni\u0161tva Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva i sekcije Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva \u201e\u017dena i dru\u0161tvo\u201c povodom Izjave Znanstvenog vije\u0107a za obrazovanje i \u0161kolstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o Istanbulskoj konvenciji<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Znanstveno vije\u0107e za obrazovanje i \u0161kolstvo HAZU-a uputilo je ju\u010der, 28. prosinca 2017. godine, Predsjednici RH, Predsjedniku Hrvatskog Sabora, saborskim zastupnicima, predsjedniku Vlade RH te hrvatskoj javnosti <em>Izjavu<\/em> u kojoj osporava onaj dio Istanbulske konvencije u kojoj se koristi pojam roda. Kao strukovna udruga koja okuplja znanstvenike iz podru\u010dja sociologije i drugih srodnih znanstvenih polja, imamo potrebu reagirati na njihovu znanstveno neupu\u0107enu izjavu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u010clanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao najvi\u0161e hrvatske znanstvene institucije, koji u svojoj izjavi navode da se hrvatski odgojno-obrazovni sustav temelji i na \u201eprihva\u0107anju i primjeni znanstveno potvr\u0111enih dosega znanosti\u201c morali bi znati da je pojam roda uvrije\u017een pojam u podru\u010dju dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti. Kao prilog ovoj tezi navodimo sljede\u0107e: jedan od najpresti\u017enijih me\u0111unarodnih znanstvenih \u010dasopisa u polju sociologije je \u010dasopis <em>Rod i dru\u0161tvo<\/em>; svjetski ugledna izdava\u010dka ku\u0107a SAGE do sada je objavila 763 naslova sveu\u010dili\u0161nih ud\u017ebenika na temu roda i dru\u0161tva, a znanstveno-istra\u017eiva\u010dke i nastavne aktivnosti na temu roda se ve\u0107 vi\u0161e desetlje\u0107a izvode na najpresti\u017enijim svjetskim sveu\u010dili\u0161tima. Primjerice, Sveu\u010dili\u0161te u Cambridgeu ima Centar za rodne studije, Sveu\u010dili\u0161te Stanford Institut za rodna istra\u017eivanja, Sveu\u010dili\u0161ta Harvard i Yale upisuju studente na rodne studije od preddiplomske do poslijediplomske razine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U <em>Izjavi<\/em> Znanstvenog vije\u0107a za obrazovanje i \u0161kolstvo HAZU-a se stvaranjem sintagme \u201erodna ideologija\u201c zlonamjerno osporava i banalizira jedan od temeljnih pojmova u dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim znanostima. S obzirom da je misija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti \u201euklju\u010divanje hrvatske znanosti u europske i svjetske tokove znanosti\u201c, a u europskim i svjetskim znanstvenim tokovima rod je uvrije\u017een pojam, apeliramo na mjerodavne institucije u Hrvatskoj da poduzmu odgovaraju\u0107e mjere protiv manipulacije pojmovnim aparatima pojedinih znanstvenih polja. U Istanbulskoj konvenciji se pojmom roda ozna\u010davaju \u201cdru\u0161tveno oblikovane uloge, pona\u0161anja, aktivnosti i osobine koje odre\u0111eno dru\u0161tvo smatra prikladnima za \u017eene i mu\u0161karce\u201d (Konvencija, Poglavlje I., \u010dlanak 3, str.7) \u0161to je znanstveno uvrije\u017eena definicija roda.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hrvatsko sociolo\u0161ko dru\u0161tvo ovim javnim o\u010ditovanjem \u017eeli naglasiti da je sramotno i nedopustivo za Znanstveno vije\u0107e za obrazovanje i \u0161kolstvo HAZU da pokazuje neupu\u0107enost i neznanje vezano uz temeljne pojmove pojedinih znanstvenih polja, pri \u010demu pozdravljamo javnu ogradu HAZU-a i pojedinih \u010dlanova Znanstvenog vije\u0107a za obrazovanje i \u0161kolstvo od navedene izjave. <em>Izjavom<\/em> se iskrivljuje namjera Istanbulske konvencije, \u0161tetno manipulira javnim mnijenjem, politizira znanost, te potencijalno negativno djeluje na obrazovnu politiku mladih generacija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predsjedni\u0161tvo Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sekcija \u201e\u017dena i dru\u0161tvo\u201c Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/hsd.hr\/hr\/\">http:\/\/hsd.hr\/hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>HRT: Na Izjavu Znanstvenog vije\u0107a HAZU-a uslijedile brojne reakcije<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/vijesti.hrt.hr\/422635\/na-izjavu-znanstvenog-vijeca-hazu-a-uslijedile-brojne-reakcije\">http:\/\/vijesti.hrt.hr\/422635\/na-izjavu-znanstvenog-vijeca-hazu-a-uslijedile-brojne-reakcije<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>FORUM.tm:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.forum.tm\/vijesti\/izjava-protiv-istanbulske-konvencije-tko-instrumentalizira-hazu-6324\">http:\/\/www.forum.tm\/vijesti\/izjava-protiv-istanbulske-konvencije-tko-instrumentalizira-hazu-6324<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Otvoreno pismo Centra za \u017eenske studije u Zagrebu i Rijeci<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"lJIolJu6La\"><p><a href=\"https:\/\/zenstud.hr\/2017\/12\/29\/otvoreno-pismo-centra-za-zenske-studije-u-zagrebu-i-rijeci\/\">Otvoreno pismo Centra za \u017eenske studije u Zagrebu i Rijeci<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" src=\"https:\/\/zenstud.hr\/2017\/12\/29\/otvoreno-pismo-centra-za-zenske-studije-u-zagrebu-i-rijeci\/embed\/#?secret=lJIolJu6La\" data-secret=\"lJIolJu6La\" width=\"600\" height=\"338\" title=\"&#8220;Otvoreno pismo Centra za \u017eenske studije u Zagrebu i Rijeci&#8221; &#8212; Centar za \u017eenske studije\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7715,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-7714","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/hsd_logo.jpg?fit=200%2C199&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":7714,"position":0},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":7714,"position":1},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":7714,"position":2},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":7714,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53745,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53745","url_meta":{"origin":7714,"position":4},"title":"U HAZU znanstveno-stru\u010dni skup Hrvatska moderna arhitektura \u2013 problemi vrednovanja, za\u0161tite i obnove","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\u00a0organizira znanstveno-stru\u010dni skup\u00a0Hrvatska moderna arhitektura \u2013\u00a0problemi vrednovanja, za\u0161tite i obnove\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u dvije sesije:\u00a0u ponedjeljak 1. lipnja 2026. od 10 do 14 sati i\u00a0u utorak 16. lipnja 2026. od\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":7714,"position":5},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7714"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7740,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7714\/revisions\/7740"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7715"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}