{"id":7711,"date":"2017-12-30T22:40:26","date_gmt":"2017-12-30T22:40:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7711"},"modified":"2017-12-30T22:40:26","modified_gmt":"2017-12-30T22:40:26","slug":"marina-matesic-svetlana-slapsak-rod-i-balkan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7711","title":{"rendered":"Marina Mate\u0161i\u0107, Svetlana Slap\u0161ak, \u201cRod i Balkan\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Izdava\u010d Durieux objavio je 2017. godine knjigu Marine Mate\u0161i\u0107 i Svetlane Slap\u0161ak &#8220;Rod i Balkan&#8221; koja \u201cinkorporira dvije studije o porodnjavanju balkanizma, odnosno o rodnom \u010ditanju balkanizma\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mate\u0161i\u0107, Marina,<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Slap\u0161ak, Svetlana<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Rod i Balkan<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Publisher : Durieux, Zagreb 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Number of pages : 323<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Opis proizvoda<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Rod i Balkan<\/em> Marine Mate\u0161i\u0107 i Svetlane Slap\u0161ak inkorporira dvije studije o porodnjavanju balkanizma, odnosno o rodnom \u010ditanju balkanizma. U prvoj autorice bilje\u017ee povijesnu praksu prikazivanja Balkana u djelima mu\u0161kih putnika da bi im supostavile \u017eenske autorice koje su u svojim putopisima rastakale patrijarhalno vi\u0111enje Balkana tijekom 18. i 19. stolje\u0107a. Podrobno analiziraju\u0107i putopise Mary Wortley Montagu, Emily Strangford, Dore d\u2019Istrije, Jelene Dimitrijevi\u0107, Marije Karlove, Pauline Irby i Georgine Mackenzie, zaklju\u010duju da je njihova protofeministi\u010dka uloga i\u0161la zajedno s njihovim \u010destim imperijalisti\u010dkim nastojanjima. S time u skladu autorice u drugoj studiji govore o rodnoj situaciji na Balkanu u 20. stolje\u0107u te preispituju koncept roda, njegovu aproprijaciju za razne proizvoljne teze i ideje te njegovu posljedi\u010dnu kontaminaciju. Tako\u0111er, zala\u017eu se za sagledavanje pojma mobilnosti kao politi\u010dki obilje\u017eenog.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O autoru<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Marina Mate\u0161i\u0107 ro\u0111ena je u Splitu. Studirala je filozofiju, knji\u017eevnost i rodne studije te doktorirala antropologiju roda na postdiplomskoj \u0161koli za humanistiku Institutum Studiorum Humanitatis u Ljubljani. Kao gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica provela je stipendijske posjete na Duke University u SAD\u2013u i Humboldt\u2013Universit\u00e4t zu Berlin. Pi\u0161e i istra\u017euje teme konstrukcije roda i spolnosti, kulturnih identiteta i migracija, feminizma, balkanologije i postkolonijalnizma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Svetlana Slap\u0161ak ro\u0111ena je 1948. u Beogradu, gdje je diplomirala klasi\u010dnu filologiju na Filolo\u0161kom fakultetu. Godine 1984. doktorirala je s temom rje\u010dnika Vuka Karad\u017ei\u0107a i prevedenica iz gr\u010dkog jezika. Radila je na Institutu za knji\u017eevnost i umjetnost u Beogradu, a od 1986. zaposlena je na Filozofskoj fakulteti u Ljubljani. Objavila je vi\u0161e od 50 knjiga i 400 znanstvenih radova iz podru\u010dja antropologije, rodnih studija, balkanologije i feministi\u010dke kritike. Tako\u0111er je prevela vi\u0161e djela s latinskog, starogr\u010dkog, francuskog i engleskog na srpski. Za svoj rad osvojila je vi\u0161e knji\u017eevnih i nagrada za mirovni anga\u017eman.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/esejistika-publicistika\/rod-balkan\/\">http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/esejistika-publicistika\/rod-balkan\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7712,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-7711","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Rod_i_balkan.jpg?fit=771%2C1181&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54630","url_meta":{"origin":7711,"position":0},"title":"Zbirka \u201cHomo Climaticum: Balkan\u201d: Manifest regionalne knji\u017eevnosti o klimatskoj krizi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Zbirka Homo Climaticum pribli\u017eava autenti\u010dne perspektive onih koji \u017eive u klimatskoj krizi, a pritom i na Balkanu. Nastala u okviru europskog projekta STORY posve\u0107enog glasovima mladih, zbirka je svjedo\u010danstvo i manifest generacije koja preuzima odgovornost za budu\u0107nost planeta. Na poziv da zamisle svjetove koji dolaze (ili koji su mo\u017eda ve\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":7711,"position":1},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52688,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52688","url_meta":{"origin":7711,"position":2},"title":"Eleonora Naxidou and Yura Konstantinova \u201eBalkan Perspectives of Europe: Between East and West\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Through the lens of the Balkan nations, this volume makes a valuable and significant contribution to the fields of European and Southeast European studies by reconsidering the East\/West dichotomy \u2013 both in terms of the Orient\u2013Occident divide and the Eastern\u2013Western Europe binary. Balkan Perspectives of Europe focuses on concepts of\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Balkan-Perspectives-of-Europe-Between-East-and-West.jpg?fit=350%2C525&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54264,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54264","url_meta":{"origin":7711,"position":3},"title":"Interdisciplinary Balkan Symposium 2026","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"The Symposium is a joint initiative of several Polish academic institutions that have been conducting research on the region of South-Eastern Europe for many years. \u0141\u00f3d\u017a, 22 - 23 June, 2026 Interdisciplinary Balkan Symposium_programPreuzmi","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Balkan-2026.jpg?fit=960%2C406&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Balkan-2026.jpg?fit=960%2C406&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Balkan-2026.jpg?fit=960%2C406&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Balkan-2026.jpg?fit=960%2C406&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":7711,"position":4},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54626,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54626","url_meta":{"origin":7711,"position":5},"title":"Olga Supek, &#8220;A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku objavljena je 2026. godine e-knjiga A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village autorice Olge Supek. Ova e-knjiga njezina je doktorska disertacija koju je obranila 1982. godine na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan u Ann Arboru u Sjedinjenim\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7711","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7711"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7711\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7713,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7711\/revisions\/7713"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7712"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7711"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7711"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}