{"id":7667,"date":"2017-12-23T22:21:41","date_gmt":"2017-12-23T22:21:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7667"},"modified":"2017-12-23T22:22:31","modified_gmt":"2017-12-23T22:22:31","slug":"nove-knjige-iz-biblioteke-100-najljepsih-prica-iz-povijesti-kultura-na-tlu-hrvatske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7667","title":{"rendered":"Nove knjige iz biblioteke 100 najljep\u0161ih pri\u010da iz povijesti kultura na tlu Hrvatske"},"content":{"rendered":"

Kao nove knjige AGM-ove biblioteke 100 najljep\u0161ih pri\u010da iz povijesti kultura na tlu Hrvatske kroz 100 paradigmatskih predmeta objavljene su \u201cReljef hrvatskog kralja Petra Kre\u0161imira IV\u201d (Igor Fiskovi\u0107) i \u201cSibila Katarine Zrinske\u201d Milana Pelca.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Igor Fiskovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

RELJEF HRVATSKOG KRALJA PETRA KRE\u0160IMIRA IV<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Lik kralja na prijestolju s pluteja ranoromani\u010dke predoltarske pregrade (u 13. stolje\u0107u premetnute u krsni zdenac) iz splitske katedrale zaslu\u017eeno je privukao veliku pozornost znanstvene literature. Mi\u0161ljenja su polarizirana. Don Frane Buli\u0107 i jo\u0161 neki autori poslije njega mislili su da je rije\u010d o prikazu Krista na prijestolju. Karaman, Abrami\u0107 i Dyggve dokazali su, analiziraju\u0107i u prvom redu oblik kraljevske krune i no\u0161nje te njegove atribute, da je na reljefu prikazan hrvatski kralj, po svoj prilici Zvonimir, dok je S. Radoj\u010di\u0107 upozorio da je kompozicija vrlo sli\u010dna prikazu Osude nemilosrdnog du\u017enika, evan\u0111eoske parabole o nebeskom kraljevstvu (Mat. 18: 23-35), \u0161to se vidi na nekim srednjovjekovnim minijaturama. Postoji, me\u0111utim, vi\u0161e argumenata u potvrdu mi\u0161ljenja da se uistinu radi o prikazu jednog od hrvatskih kraljeva. Kruna i no\u0161nja o\u010digledno su zapadnog, a ne bizantskog tipa, \u0161to isklju\u010duje mogu\u0107nost da je prikazan isto\u010dni car. Na samom pluteju vide se tragovi naknadnog popravljanja prizora. Lik dvorjanina koji stoji uz prijestolje izgubio je atribut (po svoj prilici ma\u010d), a radiran je i natpis od kojeg je ostalo tek nekoliko slova. Do toga je do\u0161lo vjerojatno zbog \u017eelje da se sadr\u017eaj prikaza \u201eneutralizira\u201c u svom izvornom politi\u010dkom karakteru.<\/p>\n

 <\/p>\n

O tom antologijskom djelu i brojnim jo\u0161 uvijek otvorenim pitanjima Igor Fiskovi\u0107 je 2002. napisao golemu raspravu enciklopedijskog formata, a sada se vra\u0107a istom reljefu s novim odgovorima i pod naslovom Reljef hrvatskog kralja Petra Kre\u0161imira IV te u formi privla\u010dnoj \u0161irokom kulturnom \u010ditateljstvu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.agm.hr\/detailhit.php?A_ID=10248<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Milan Pelc<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

SIBILA KATARINE ZRINSKE<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sibila Katarine Zrinske autora Milana Pelca knjiga je o knjizi. Naime, rije\u010d je o knjizi koja je slu\u017eila kao instrument dru\u0161tvene dvorske zabave u igri poga\u0111anja sudbine. Zove se jo\u0161 i knjiga gatalica. Nastala je izme\u0111u 1661.i 1664.godine, tj.u doba neposredno prije pogibije Nikole Zrinskog (njegov je moto bio Sors bona nihil aliud! \u2013 Malo sre\u0107e i ni\u0161ta vi\u0161e, zapisano na njegovom drugom exlibrisu) i po\u010detka urote u kojoj je Katarinin mu\u017e Petar (njegov moto: Fortuna audaces iuvat! \u2013 Smione sre\u0107a prati) izgubio glavu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Bogato je oslikana akvarelnim ilustracijama, me\u0111u kojima su i dva prikaza sudbine (kolo sre\u0107e i Fortuna-Nemesis). Knjiga je svojevrsna metafora sjaja i veli\u010dine magnatske obitelji, koja \u0107e zahvaljuju\u0107i zloj sudbi ubrzo nesretno propasti na vjetrometini hrvatske povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sibila Katarine Zrinske povod je da se ispri\u010da \u0161iri kontekst pa i sudbina biblioteke obitelji koju spominju i drugi onodobni autori. Na \u017ealost, biblioteka je rasto\u010dena, raznesena i uglavnom podijelila je sudbinu ljudi koji su je posjedovali.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.agm.hr\/detailhit.php?A_ID=10247<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Biblioteka<\/p>\n

 <\/p>\n

100 NAJLJEP\u0161IH PRI\u010cA IZ POVIJESTI KULTURA NA TLU HRVATSKE<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.agm.hr\/biblioteke_details.php?B_ID=26<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7668,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-7667","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Reljef.jpg?fit=764%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53886","url_meta":{"origin":7667,"position":0},"title":"Peta Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 29. do 31. svibnja 2026. odr\u017eana je uz povijesni lokalitet crkve sv. Martina u Martinu 5. Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da. O toj je manifestaciji o\u017eivljene povijesti diplomski rad Festivali srednjovjekovlja u Republici Hrvatskoj. Primjer Na\u0161i\u010dke vite\u0161ke pri\u010de napisala Sara Pavelik 2025. godine. Iz medija: https:\/\/nasice.hr\/vijesti\/zavrsila-jubilarna-peta-nasicka-viteska-prica\/ https:\/\/nasice.com\/nasicka-viteska-prica-ponovno-ozivjela-srednji-vijek-pod-zidinama-crkve-sv-martina\/ https:\/\/magazin.hrt.hr\/price-iz-hrvatske\/nasicka-viteska-prica-donosi-jedinstven-dozivljaj-srednjovjekovne-povijesti-12744630","rel":"","context":"U "Manifestacije o\u017eivljene povijesti"","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54862","url_meta":{"origin":7667,"position":1},"title":"Jukka M. Heikkil\u00e4, “Antigon, bo\u017eji sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nuori Aleksis 2001. \u201eHeikkil\u00e4 pri\u010da uvjerljivu i zanimljivu pri\u010du o staroj Gr\u010dkoj. On to\u010dno i \u017eivopisno prikazuje obi\u010daje i dru\u0161tvo tog vremena povezuju\u0107i sudbine pojedinih ljudi s povijesnim doga\u0111ajima\u2026 pokazuje da je mogu\u0107e napisati zanimljiv i uzbudljiv povijesni roman.\u201d \u2014 \u017eiri knji\u017eevne nagrade Nuori Aleksis Povijesni roman finskog autora Jukke\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":7667,"position":2},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) – snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54550,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54550","url_meta":{"origin":7667,"position":3},"title":"Mislav Gabelica, “SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.) Mislav GabelicaSVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)Biblioteka Studije. \u2013 Knjiga 53.Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2026. \u2013 216 str.ISBN 978-953-8404-52-8 Sadr\u017eaj Uvod Obiteljske\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":7667,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":7667,"position":5},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7667","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7667"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7667\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7670,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7667\/revisions\/7670"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7668"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7667"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7667"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7667"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}