{"id":7658,"date":"2017-12-23T22:08:50","date_gmt":"2017-12-23T22:08:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7658"},"modified":"2017-12-23T22:08:50","modified_gmt":"2017-12-23T22:08:50","slug":"lucija-balikic-prikaz-knjige-jugoslavija-u-istorijskoj-perspektivi-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7658","title":{"rendered":"Lucija Baliki\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 \u201eJugoslavija u istorijskoj perspektivi\u201c, 2017."},"content":{"rendered":"<p><strong><em>Jugoslavija u istorijskoj perspektivi<\/em>, Beograd: Helsin\u0161ki odbor za ljudska prava u Srbiji, 2017, 544 str.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjiga <em>Jugoslavija u istorijskoj perspektivi<\/em> iza\u0161la je na poticaj Helsin\u0161kog odbora za ljudska prava u Srbiji te uz potporu Ambasade SR Njema\u010dke u Beogradu. Raznovrstan sadr\u017eaj knjige produciralo je 18 autora s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije, a ure\u0111iva\u010dki odbor \u010dinili su Latinka Perovi\u0107, Drago Roksandi\u0107, Mitja Velikonja, Wolfgang Hoepken i Florian Bieber. Za recenziranje svih objavljenih radova pobrinuli su se Dubravka Stojanovi\u0107, Vera Katz i Hrvoje Klasi\u0107. Osim radova koji su objedinjeni u ovoj knjizi, mnogi drugi radovi koji su povezani s naslovnom temom na\u0161li su se na portalu <em>yuhistorija.com<\/em> gdje ih se mo\u017ee jednostavno pregledavati, a knjiga je tako\u0111er prevedena i na engleski jezik. Sadr\u017eaj knjige podijeljen je u 4 velike tematske cjeline te osim njih sadr\u017ei i jo\u0161 nekoliko dodataka kao \u0161to su rije\u010d izdava\u010da, predgovor, uvod te biografije autora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prva velika tematska cjelina nosi naslov \u201eVi\u0161estruka jugoslavenstva \u2013 kako jugoslovenski narodi ulaze u Jugoslaviju\u201c te je sa\u010dinjena od rada Drage Roksandi\u0107a naslovljenog \u201eJugoslavenstvo prije Jugoslavije\u201c koji tematizira i navodi razli\u010dite aproprijacije i manifestacije jugoslavenske ideje tijekom \u201edugog 19. stolje\u0107a\u201c. Druga velika tematska cjelina, pod naslovom \u201eJugoslovensko iskustvo u nacionalnim perspektivama\u201c objedinjuje 8 radova \u010diji autori, svaki iz perspektive jednog naroda i sastavnice biv\u0161e Jugoslavije, kronolo\u0161ki analiziraju njihova jugoslavenska iskustva od 1918. godine pa sve do razdoblja tranzicije. Bosnu i Hercegovinu u tom je kontekstu analizirao Husnija Kamberovi\u0107, Crnu Goru \u0160erbo Rastoder, Hrvatsku Ivo Goldstein, Makedoniju Ljubica Jan\u010deva i Aleksandar Litovski, Sloveniju Bo\u017eo Repe, Srbiju Latinka Perovi\u0107, Kosovo Mrika Limani te Vojvodinu Milivoj Be\u0161lin.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zatim, tre\u0107a velika tematska cjelina, \u201eJugoslavija u istorijskoj perspektivi (1918-1991)\u201c, donosi analizu razli\u010ditih aspekata zajedni\u010dkog jugoslavenskog iskustva, kao \u0161to su demografski podaci (Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107: \u201eOd stagnacije do revolucije\u201c), svakodnevni \u017eivot (Igor Duda: \u201eHvatanje koraka s Evropom\u201c), ekonomija (Vladimir Gligorov: \u201eKorist i tro\u0161kovi \u2013 klju\u010dna tema sporenja\u201c), umjetnost i kultura (Nenad Makuljevi\u0107: \u201eOd umetnosti nacije to umetnosti teritorije\u201c), vanjska politika (Tvrtko Jakovina: \u201eAktivna koegzistencija nesvrstane Jugoslavije\u201c) te sje\u0107anja na Jugoslaviju (Mitja Velikonja: \u201eNa\u010dini se\u0107anja na Jugoslaviju\u201c). Kona\u010dno, \u201eZaklju\u010dna razmatranja\u201c koja ozna\u010davaju \u010detvrtu veliku tematsku cjelinu ove knjige, sastoje se od dva teksta (Sr\u0111ana Milo\u0161evi\u0107a, Milivoja Be\u0161lina i Vladimira Gligorova) koncentrirana na razloge i posljedice raspada Jugoslavije te na probleme dru\u0161tvene transformacije koji su uslijedili.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na po\u010detku valja naglasiti kako su temeljne postavke na kojima po\u010diva ova knjiga interdisciplinarnost i multiperspektivnost. Neki od klju\u010dnih ciljeva ove knjige, prema uvodnim napomenama, su razvoj istra\u017eiva\u010dkog interesa za povijest susjednih dr\u017eava te pomo\u0107 mladima da prevladaju nametnute im pro\u0161losti kako bi po\u010deli konstruktivno i dublje promi\u0161ljati vlastite budu\u0107nosti u regiji. Stoga je ova knjiga, kao poku\u0161aj da se na \u0161to sustavniji i objektivniji na\u010din zajedni\u010dki pristupi zajedni\u010dkoj pro\u0161losti, va\u017ena i vrijedna polazi\u0161na to\u010dka za formiranje druga\u010dijeg i zdravijeg identiteta od onoga kojeg name\u0107u nacionalno isklju\u010dive historiografije. Navod koji dobro sa\u017eima karakter jednog novog narativa, kojemu ova knjiga zna\u010dajno doprinosi, ka\u017ee: \u201eSmatram, da se Jugoslavije treba se\u0107ati samo utoliko, ukoliko je u njoj bilo pobune, modernizacije, emancipacije i alternative, odnosno koliko je u njoj bilo napora za dosezanje pravednije budu\u0107nosti.\u201c, odnosno \u201eYu-retrovizor treba okrenuti napred\u201c (Mitja Velikonja, str. 510).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tematska cjelina orijentirana na jugoslavenska iskustva u pojedinim nacionalnim perspektivama omogu\u0107ava izlaz iz partikularnog razmi\u0161ljanja, odnosno otvara raznovrsne komparativne mogu\u0107nosti. Ona tako\u0111er njeguje misao o specifi\u010dnostima pojedinih nacionalnih iskustava te time vodi do razumijevanja njihovih dana\u0161njih identiteta i njihovih suvremenih neuralgi\u010dnih to\u010daka. Tako iz ove knjige mo\u017eemo saznati o tome \u0161to su za pojedine narode unutar Jugoslavije zna\u010dili klju\u010dni momenti njezine zajedni\u010dke povijesti, odnosno kako su \u201eodjeknuli\u201c u njezinim pojedinim sastavnicama. (Jugo)slavenstvo je tijekom \u201edugog 19. stolje\u0107a\u201c poprimalo razli\u010dite oblike i sadr\u017eaje te se koristilo u razli\u010dite svrhe.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kanonske figure predjugoslavenskog jugoslavenstva pridodavale su razli\u010dita zna\u010denja onomu \u0161to \u0107e se 1918. godine nezgrapno opredmetiti ujedinjenjem Dr\u017eave SHS i Kraljevine Srbije. Nije dugo trebalo da onaj predratni omladinsko-politi\u010dki jugoslavenski polet splasne te se ve\u0107 kroz prvih nekoliko godina u javnom prostoru mogla \u010duti re\u010denica \u201es njima se vi\u0161e ne mo\u017ee\u201c, a takva se atmosfera dodatno intenzivirala atentatima na Stjepana Radi\u0107a i Kralja Aleksandra. Slovenci i Bo\u0161njaci su se na\u0161li u polo\u017eaju \u201ejezi\u010dka na vagi\u201c koji je bio prinu\u0111en igrati po pravilima politi\u010dkog <em>mainstreama<\/em>, dok su Crnogorci izgubili elemente dr\u017eavnosti iz predratnog perioda. Kosovo i Vojvodina bili su podru\u010dje sustavne kolonizacije i zatiranja autonomije, a vlast je pa\u017eljivim prekrajanjem jedinica lokalne samouprave Vidovdanskim i Oktroiranim ustavom onemogu\u0107ila povezivanje potencijalne opozicije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prva je Jugoslavija stoga u radovima svih autora ove cjeline ocijenjena kao dr\u017eava cini\u010dnog hegemonizma sa stalnom krizom legitimiteta, u kojoj je unitarno jugoslavenstvo implementirano kraljevskim dekretima. Srbija, koja je u predratnom, ratnom i poratnom razdoblju imala najbolji polo\u017eaj zahvaljuju\u0107i najve\u0107em stupnju dr\u017eavnosti me\u0111u ju\u017enim Slavenima, postojanju vlastite dinastije, posjedovanju pobjedni\u010dke vojske u ratu i uve\u0107anom teritoriju kao posljedica Balkanskih ratova \u2013 nije imala dovoljno razvijenu politi\u010dku kulturu da bi uspostavila pravedniji unutarnji poredak. Nova dr\u017eava je ionako patila od me\u0111usobne nepovezanosti i velikih razlika u povijesti, vjeri, pravno-administrativnoj tradiciji, ekonomskoj razvijenosti i pismenosti, a njezine su granice bile i ugro\u017eene od strane vanjskih elemenata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ipak, vi\u0161e je pozornosti poklonjeno povijesti socijalisti\u010dke Jugoslavije koju se po mnogo\u010demu u svim radovima pozitivnije ocjenjuje. Neki od razloga koji autori naj\u010de\u0161\u0107e navode jest afirmacija lokalnih partikulariteta pojedinih naroda, modernizacijski impulsi, unutra\u0161nja kohezija, kozmopolitizam, gra\u0111anski identitet kao nadnacionalna formula za slabljenje nacionalizama i sl. Iako se i danas vodi prili\u010dno aktivna rasprava o naslije\u0111u NOB-a u javnim prostorima dr\u017eava nastalih kao rezultat raspada Jugoslavije, uglavnom su te rasprave opet u okviru nacionalnih dosega pojedine nacije. Vrijednost ove knjige je u tome da daje uvid u posebne karakteristike NOB-a u pojedinim dijelovima biv\u0161e Jugoslavije pri\u010daju\u0107i pri\u010du o njihovoj suradnji i zajedni\u010dkoj borbi, istovremeno analiziraju\u0107i dominantne diskurse suvremenog doba.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U svakom se nacionalnom pregledu valorizira autohtonost NOP-a, a tako\u0111er nijedan autor ne propu\u0161ta spomenuti sukob Tito-Staljin, emancipaciju, elemente socijalne dr\u017eave (izlazak iz siroma\u0161tva), sigurnost te modernizacijski iskorak. Socijalisti\u010dka Jugoslavija posebno se pozitivno ocjenjuje u kontekstu zavr\u0161ne faze konstituiranja nacionalnih identiteta (subjektiviteta) Makedonaca, Crnogoraca i Bo\u0161njaka. Dobar primjer razli\u010ditih nacionalnih perspektiva jest Fond za nerazvijene, protiv kojeg su svi narodi imali poneki argument, neovisno o tome da li ih je \u201eko\u010dio u njihovom razvoju\u201c (kao Slovenci) ili da im je iz njega \u201edavano premalo\u201c (kao Crnogorci). Isto je s osobnim odnosom prema Titu, gdje je svaki narod imao odre\u0111ene razloge zbog kojih mu je bio naklonjen, ali i razloge zbog kojih ga se danas kritizira.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kona\u010dno, zadnji paragrafi svakog rada u cjelini o jugoslavenstvu u nacionalnim perspektivama posve\u0107eni su analizi procesa dezintegracije Jugoslavije. Svi se autori kriti\u010dki odnose prema nacionalisti\u010dkom diskursu 1990-ih, dovode\u0107i ga u vezu s diskursom kojega i danas produciraju politi\u010dke elite postjugoslavenskih dr\u017eava kako bi se odr\u017eale na polo\u017eaju. Svaka nacionalna perspektiva klju\u010dnom za raspad Jugoslavije vidi delegitimizaciju socijalisti\u010dke ideologije i SKJ (kao i utjecaj sloma komunizma \u201eizvana\u201c 1989.\/1990. godine) te povezivanje \u201edemokratskog pitanja\u201c s \u201enacionalnim pitanjem\u201c \u010dime se do\u0161lo do premise da je nacionalisti\u010dki odgovor ujedno i demokratski. Iz toga je proiza\u0161lo da Jugoslavija kao takva aktivno \u201espre\u010dava\u201c razvoj i slobodu nacija koje se u njoj nalaze, a srpski je nacionalizam bio katalizator drugih nacionalizama. Ve\u0107ina autora ne ulazi u pojedinosti rata i tranzicijskog razdoblja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tematska cjelina orijentirana na nenacionalne aspekte jugoslavenskog iskustva slu\u017ei kao odli\u010dna dopuna nacionalnim perspektivama te \u010dini svojevrsno kohezivno tkivo u mno\u0161tvu partikularnosti koje su fragmentirale jugoslavensko iskustvo naroda koji su sa\u010dinjavali Jugoslaviju. Ova se cjelina sastoji od 6 prethodno spomenutih radova koji se tematski nadopunjuju i \u010diji su elementi nerazdru\u017eivi. Svi se radovi, osim posljednjeg (Mitja Velikonja: \u201eNa\u010dini se\u0107anja na Jugoslaviju\u201c) temelje na kronolo\u0161koj analizi postavljene teme: demografije, svakodnevnog \u017eivota, ekonomije, umjetnosti, kulture i vanjske politike. Kroz njihov se sadr\u017eaj mo\u017ee pratiti putanja razvoja i artikulacije Jugoslavije, odnosno jugoslavenstva. Iz njihovih analiza i zaklju\u010daka proizlazi da je Jugoslavija bila u stalnom poku\u0161aju da odgovori na unutarnje i vanjske izazove te da istovremeno stvori neki svoj specifi\u010dan, odr\u017eivi model funkcioniranja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ocjene uspjeha toga projekta su podijeljene, ali se mo\u017ee re\u0107i da se svi sla\u017eu u tome da je socijalisti\u010dka Jugoslavija imala mnogo karakteristika koje su je \u010dinile specifi\u010dnim slu\u010dajem u binarnom hladnoratovskom okru\u017eenju. Po\u010dev\u0161i od autohtonog antifa\u0161isti\u010dkog pokreta i sukoba sa Staljinom pa preko radni\u010dkog samoupravljanja i Pokreta nesvrstanih zemalja, sve do krvavog raspada i lo\u0161e startne pozicije pri ulasku u tranzicijske procese \u2013 Jugoslavija je, bilo to dobro ili lo\u0161e, imala svoj specifi\u010dan (mnogi bi rekli \u201etre\u0107i\u201c) put. Navedeni rad Mitje Velikonje, zadnji rad ove tematske cjeline, koji ju ujedno i odli\u010dno zaokru\u017euje, bavi se na\u010dinima sje\u0107anja na Jugoslaviju, uvode\u0107i pojam \u201epost-Jugoslavije\u201c kao okvir u kojemu se ta sje\u0107anja generiraju i funkcioniraju. Osim preciznog definiranja svakog od pojedinih modusa sje\u0107anja na Jugoslaviju, autor tako\u0111er upu\u0107uje i na najrelevantnije recentne studije koje mogu poslu\u017eiti kao konkretni primjeri za njihovo razumijevanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kona\u010dno, zadnja tematska cjelina \u2013 kao zaklju\u010dni dio knjige \u2013 opsegom je i najmanja, a posve\u0107ena je raspadu Jugoslavije te pripadaju\u0107im uzrocima i posljedicama. Osim kratkim pregledom suvremenog diskursa o ratovima kao dr\u017eavotvornim i obilje\u017ejima produkcije novih kolektivnih identiteta, ovi su radovi Sr\u0111ana Milo\u0161evi\u0107a i Milivoja Be\u0161lina te Vladimira Gligorova nadopunjeni dugim nizom grafi\u010dkih prikaza statisti\u010dkih podataka o novonastalim dr\u017eavama u razdoblju od 2000. do 2016. godine, pomo\u0107u kojih se mogu pratiti razni aspekti njihovog razvoja, stagnacije, odnosno nazadovanja. Autori posebnu pa\u017enju posve\u0107uju temi suvremenih zamrznutih sukoba, a Gligorov zaklju\u010duje: \u201eProblemi su isti, re\u0161enja tako\u0111e, potrebne idejne i politi\u010dke sposobnosti su ostale ograni\u010dene\u201c (str. 526), \u0161to se mo\u017ee kompletirati zaklju\u010dnom re\u010denicom iz Roksandi\u0107evog teksta s po\u010detka knjige: \u201eIstovremeno su sve prepoznatljiviji obrisi repriznog pretvaranja &#8216;Zapadnog Balkana&#8217; u globalno popri\u0161te imperijalnih konfrontacija. Na Balkanu ni\u0161ta novo\u201c (str. 51).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zaklju\u010dno re\u010deno, knjiga <em>Jugoslavija u istorijskoj perspektivi<\/em> mo\u017ee poslu\u017eiti kao temelj za zadnji tom nikad dovr\u0161ene <em>Historije naroda Jugoslavije<\/em>. Iako je i prethodno u historiografiji bilo sli\u010dnih poku\u0161aja, \u010dinjenica da je grupa istra\u017eiva\u010da s postjugoslavenskih podru\u010dja pristupila pisanju zajedni\u010dke povijesti o jednom zajedni\u010dkom i va\u017enom iskustvu, ostavlja dojam da u akademskoj zajednici i javnom prostoru op\u0107enito postoji progresivna snaga s ciljem pomirenja, regionalne suradnje i dekonstruiranja dnevno-politi\u010dke zloupotrebe zajedni\u010dke povijesti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Lucija Baliki\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Napomena:<\/strong> prikaz \u0107e biti objavljen u \u010dasopisu studenata povijesti <em>Pro tempore<\/em> (br. 13, Zagreb 2018).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-7658","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":7658,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":7658,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52415","url_meta":{"origin":7658,"position":2},"title":"\u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akcija za ljudska prava iz Podgorice objavila je 2025. godine knjigu \u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201c, koja je dostupna u pdf-formatu na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/06\/sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992\/ https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/08\/promovisana-antiratna-knjiga-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi\/ Iz medija: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/u-podgorici-promocija-antiratne-knjige-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi-u-njoj-su-i-svjedocanstva-s-obje-strane-1523590 https:\/\/dulist.hr\/rat-je-apsurd-u-podgorici-predstavljena-antiratna-knjiga-o-opsadi-dubrovnika\/989915 https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-na-dobrom-putu https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/glasovi-koji-razbijaju-tisinu Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=51637","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Sjecanja-na-rat.png?fit=480%2C681&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":7658,"position":3},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":7658,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":7658,"position":5},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7658","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7658"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7658\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7659,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7658\/revisions\/7659"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7658"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7658"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7658"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}