{"id":7633,"date":"2017-12-21T22:07:44","date_gmt":"2017-12-21T22:07:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7633"},"modified":"2018-02-14T23:21:07","modified_gmt":"2018-02-14T23:21:07","slug":"povjesnicar-nikica-baric-u-preispitivanju-uloge-diane-budisavljevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7633","title":{"rendered":"Povjesni\u010dar Nikica Bari\u0107 u preispitivanju uloge Diane Budisavljevi\u0107"},"content":{"rendered":"

Povjesni\u010dar Nikica Bari\u0107 u nedavnom \u010dlanku u \u010dasopisu \u201cPilar\u201d i intervjuu u \u201cHrvatskom tjedniku\u201d podvrgnuo je preispitivanju prikazivanje uloge Diane Budisavljevi\u0107 u spa\u0161avanju srpske djece u NDH, \u0161to \u0107e svakako izazvati zanimanje i vjerojatno potaknuti reakcije.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pilar: \u010dasopis za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke studije<\/strong><\/em>, godi\u0161te XI. (2016.), broj 21(1), str. 53-111 \/ rujan 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nikica Bari\u0107; Hrvatski institut za povijest, Zagreb<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kozara 1942. \u2014 sudbina zarobljenika, civila i djece<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvorni znanstveni \u010dlanak<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/p>\n

 <\/p>\n

Namjera ovog priloga je prikazati sudbinu osoba, golemim dijelom Srba, zarobljenih za vrijeme velike operacije koja je, pod zapovjedni\u0161tvom njema\u010dke vojske, tijekom lipnja i srpnja 1942. provedena na podru\u010dju sjeverozapadne Bosne, odnosno protiv partizanskih snaga na podru\u010dju planina Kozare i Prosare. U navedenoj operaciji sudjelovale su, uz njema\u010dke postrojbe, i znatne domobranske i usta\u0161ke snage Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (NDH). Istovremeno su vlasti NDH, u suradnji s njema\u010dkim predstavnicima, planirale na\u010din na koji \u0107e postupati s onima koji su opkoljeni i zarobljeni tijekom spomenute operacije. Operacija njema\u010dkih snaga i NDH protiv kozara\u010dkih partizana te sudbina i stradanje osoba zarobljenih tijekom operacije, tema su niza publikacija objavljenih u vrijeme socijalisti\u010dke Jugoslavije. Doga\u0111aji na Kozari 1942., u dijelu hrvatske javnosti danas su svedeni na ulogu Diane Budisavljevi\u0107 u zbrinjavanju kozara\u010dke djece. Namjera ovog priloga je \u2014 prije svega kori\u0161tenjem izvornih i objavljenih dokumenata nastalih tijekom Drugoga svjetskog rata \u2014 poku\u0161ati ponovno opisati sudbinu osoba koje su zarobljene tijekom operacije na Kozari.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/p>\n

 <\/p>\n

Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska; Kozara; Sabirni logor Jasenovac; Dje\u010dji dom Jastrebarsko; Dje\u010dje prihvatili\u0161te Sisak; Diana Budisavljevi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/187790<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.pilar.hr\/images\/stories\/dokumenti\/casopis_pilar\/22\/P-22_kb_53.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Za ocjenu djelovanja Diane Budisavljevi\u0107 usporedi primjerice sljede\u0107e odlomke:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cGodine 2003. u Zagrebu je objavljen dnevnik Diane Budisavljevi\u0107, koja je tijekom rata \u017eivjela u Zagrebu i intenzivno se bavila humanitarnim radom, posve\u0107uju\u0107i posebnu pa\u017enju nezbrinutoj i u sabirne logore dovedenoj pravoslavnoj djeci. Njezin dnevnik postao je temelj za novi \u201cnarativ\u201d, a onaj prethodni, o klju\u010dnoj ulozi Komunisti\u010dke partije i mre\u017ee konspirativnih suradnika Narodnooslobodila\u010dkog pokreta u spa\u0161avanju srpske djece, pao je u zaborav. Njega je zamijenio \u201cnarativ\u201d o Diani Budisavljevi\u0107 koja je, zajedno sa svojim suradnicima, najzaslu\u017enija za spa\u0161avanje tisu\u0107a djece od usta\u0161a.\u201d (str. 97)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cKada je rije\u010d o sudbini djece s Kozare, smatram da sam pokazao da su njihovo preuzimanje iz sabirnih logora i kasniji postupak s njima te njihovu kolonizaciju organizirale vlasti NDH. U tom smislu, ulogu Diane Budisavljevi\u0107 koja se u posljednje vrijeme u odre\u0111enim krugovima u Hrvatskoj posebno isti\u010de, smatram pretjeranom. \u010cak se i iz tih krugova mo\u017ee \u010duti da im se pri\u010da o njihovoj heroini ponekad \u010dini \u201cizmi\u0161ljenom\u201d jer im je \u201cte\u0161ko pojmiti\u201d da je re\u017eim poput usta\u0161kog uop\u0107e dopustio Diani Budisavljevi\u0107 spasiti toliko djece. Zapravo, pri\u010da o Diani Budisavljevi\u0107 i jest izmi\u0161ljena. Nije izmi\u0161ljen dio koji se odnosi na njezine nesumnjive zasluge u humanitarnom radu i brizi za srpsku djecu, ali je izmi\u0161ljena u dijelu koji se odnosi na pitanje kako je pod usta\u0161kim re\u017eimom takva akcija spa\u0161avanja djece bila mogu\u0107a. Bila je mogu\u0107a zato \u0161to je sam re\u017eim \u2014 \u201cpo nalogu Poglavnika\u201d \u2014 tu akciju odobrio i proveo. U vezi s navedenim sla\u017eem se s tvrdnjom povjesni\u010dara Tomislava Duli\u0107a koji je zaklju\u010dio kako su nedvojbene zasluge Diane Budisavljevi\u0107 oko spa\u0161avanja srpske djece i vo\u0111enja kartoteke koja \u0107e kasnije omogu\u0107iti da neka od njih budu spojena sa svojim roditeljima, ali je istovremeno svojim radom \u201cnesvjesno\u201d pomogla politici Ante Paveli\u0107a da napu\u0161tena ili od roditelja odvojena srpska djeca budu razmje\u0161tena po hrvatskim obiteljima.\u201d (str. 109-110)<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nikica Bari\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nije postojao usta\u0161ki dje\u010dji logor u Sisku i nije to\u010dno da su vlasti NDH ubijale tu djecu!<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Razgovarao: Ivica Marija\u010di\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatski tjednik<\/em>, 9. studenoga 2017., broj 685, str. 22-26.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvaci iz intervjua:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cZa vrijeme Jugoslavije isticalo se da su djecu uglavnom spa\u0161avali suradnici i \u010dlanovi Narodnooslobodila\u010dkog pokreta, a Diana Budisavljevi\u0107 uglavnom nije spominjana. Nakon objave dnevnika Diane Budisavljevi\u0107 ona je postala \u201cklju\u010dna osoba\u201d koja je spa\u0161avala djecu od usta\u0161a, a suradnici Narodnooslobodila\u010dkog pokreta \u201cotpali su\u201d. Nesumnjivo je njezin dnevnik va\u017ean i upe\u010datljiv izvor i nema sumnje da njoj treba odati priznanje za humanitarni rad i brigu za srpsku djecu. No njezin dnevnik nije jedini izvor o svim tim doga\u0111ajima i nije ona jedina bila na popri\u0161tu svih tih doga\u0111aja koja je u\u010dinila ne\u0161to dobro.<\/p>\n

Ako neki, u \u0161iroj javnosti, me\u0111u novinarima, komentatorima i politi\u010darima misle da je Diana Budisavljevi\u0107 potajno i protiv volje NDH spasila 12.000 srpske djece, to nema logike. Pa nije to 12 kutija \u0161ibica da ih se moglo \u201cskriti\u201d od usta\u0161a. Kako bi jedna \u017eena protiv volje re\u017eima kakav je NDH mogla pokretati vlakove Hrvatskih dr\u017eavnih \u017eeljeznica za transport djece, nalaziti lokacije za smje\u0161taj djece, osigurati hranu za tolik broj djece? Ante Paveli\u0107 je 10. srpnja 1942. izjavio njema\u010dkim predstavnicima da \u0107e djecu s Kozare preuzeti u dr\u017eavni odgoj, a i prethodno sam spomenuo dopis ministra Su\u0161i\u0107a od 1. kolovoza 1942., postoje i brojni drugi dokumenti koji pokazuju da su se na tome anga\u017eirale vlasti NDH, posebno Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo udru\u017ebe.<\/p>\n

 <\/p>\n

(…)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Zanimljiva je pojedinost da je u jednome \u010dlanku u sisa\u010dkim Hrvatskim novinama<\/em> iz kolovoza 1942. navedeno kako \u0107e, u vezi s brigom za kozara\u010dku djecu dovedenu u Sisak, ime Diane Budisavljevi\u0107 biti \u201dzlatnim slovima upisana u poviest Hrvatske u ovim te\u017ekim ratnim vremenima\u201d. Dakle \u2013 kao \u0161to se vidi, i sama promid\u017eba NDH nije pre\u0161utjela njezin udio u zbrinjavanju djece. No u istome tom \u010dlanku spomenuto je da \u0107e \u201czlatnim slovima\u201d zbog napora za zbrinjavanju djece biti zapisani i svi predstavnici vlasti u Sisku i brojne sisa\u010dke \u017eene i predstavnici Katoli\u010dke Crkve. Dakle \u017eelim re\u0107i, nedvojben je humanitarni rad Diane Budisavljevi\u0107, ali nije ona tu bila jedina, niti je mogla biti.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7634,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-7633","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Nikica-Baric.jpg?fit=800%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":7633,"position":0},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53623,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53623","url_meta":{"origin":7633,"position":1},"title":"Okrugli stol \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite na okruglom stolu \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c u utorak 26.5.2026. u 18 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na okruglom stolu sudjeluju:dr. sc. Tvrtko Jakovina, povjesni\u010dar i profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebudr. sc. Vladimir Kuli\u0107, povjesni\u010dar arhitekture i profesor na Iowa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":7633,"position":2},"title":"“Polji\u010dica – Savez za Poljica”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":7633,"position":3},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":7633,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53078,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53078","url_meta":{"origin":7633,"position":5},"title":"Filmski \u010detvrtak u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu – Vladimir Nazor: pjesnik \u017eivota i smrti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novo izdanje Filmskog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 18 h u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu (dvorana Katalozi) odaje po\u010dast velikom hrvatskom knji\u017eevniku Vladimiru Nazoru povodom 150. godi\u0161njice njegova ro\u0111enja (Postira na Bra\u010du, 30. svibnja 1876.). Reporta\u017ee \u017eurnala svjedo\u010de o njegovu politi\u010dkom radu i dru\u0161tvenom ugledu, a dokumentarni filmovi \u201ePjesnik \u017eivota\u201d (Obrad\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7633","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7633"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7633\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7644,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7633\/revisions\/7644"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}