{"id":7633,"date":"2017-12-21T22:07:44","date_gmt":"2017-12-21T22:07:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7633"},"modified":"2018-02-14T23:21:07","modified_gmt":"2018-02-14T23:21:07","slug":"povjesnicar-nikica-baric-u-preispitivanju-uloge-diane-budisavljevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7633","title":{"rendered":"Povjesni\u010dar Nikica Bari\u0107 u preispitivanju uloge Diane Budisavljevi\u0107"},"content":{"rendered":"

Povjesni\u010dar Nikica Bari\u0107 u nedavnom \u010dlanku u \u010dasopisu \u201cPilar\u201d i intervjuu u \u201cHrvatskom tjedniku\u201d podvrgnuo je preispitivanju prikazivanje uloge Diane Budisavljevi\u0107 u spa\u0161avanju srpske djece u NDH, \u0161to \u0107e svakako izazvati zanimanje i vjerojatno potaknuti reakcije.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pilar: \u010dasopis za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke studije<\/strong><\/em>, godi\u0161te XI. (2016.), broj 21(1), str. 53-111 \/ rujan 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nikica Bari\u0107; Hrvatski institut za povijest, Zagreb<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kozara 1942. \u2014 sudbina zarobljenika, civila i djece<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvorni znanstveni \u010dlanak<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak<\/p>\n

 <\/p>\n

Namjera ovog priloga je prikazati sudbinu osoba, golemim dijelom Srba, zarobljenih za vrijeme velike operacije koja je, pod zapovjedni\u0161tvom njema\u010dke vojske, tijekom lipnja i srpnja 1942. provedena na podru\u010dju sjeverozapadne Bosne, odnosno protiv partizanskih snaga na podru\u010dju planina Kozare i Prosare. U navedenoj operaciji sudjelovale su, uz njema\u010dke postrojbe, i znatne domobranske i usta\u0161ke snage Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (NDH). Istovremeno su vlasti NDH, u suradnji s njema\u010dkim predstavnicima, planirale na\u010din na koji \u0107e postupati s onima koji su opkoljeni i zarobljeni tijekom spomenute operacije. Operacija njema\u010dkih snaga i NDH protiv kozara\u010dkih partizana te sudbina i stradanje osoba zarobljenih tijekom operacije, tema su niza publikacija objavljenih u vrijeme socijalisti\u010dke Jugoslavije. Doga\u0111aji na Kozari 1942., u dijelu hrvatske javnosti danas su svedeni na ulogu Diane Budisavljevi\u0107 u zbrinjavanju kozara\u010dke djece. Namjera ovog priloga je \u2014 prije svega kori\u0161tenjem izvornih i objavljenih dokumenata nastalih tijekom Drugoga svjetskog rata \u2014 poku\u0161ati ponovno opisati sudbinu osoba koje su zarobljene tijekom operacije na Kozari.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di<\/p>\n

 <\/p>\n

Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska; Kozara; Sabirni logor Jasenovac; Dje\u010dji dom Jastrebarsko; Dje\u010dje prihvatili\u0161te Sisak; Diana Budisavljevi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/187790<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.pilar.hr\/images\/stories\/dokumenti\/casopis_pilar\/22\/P-22_kb_53.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Za ocjenu djelovanja Diane Budisavljevi\u0107 usporedi primjerice sljede\u0107e odlomke:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cGodine 2003. u Zagrebu je objavljen dnevnik Diane Budisavljevi\u0107, koja je tijekom rata \u017eivjela u Zagrebu i intenzivno se bavila humanitarnim radom, posve\u0107uju\u0107i posebnu pa\u017enju nezbrinutoj i u sabirne logore dovedenoj pravoslavnoj djeci. Njezin dnevnik postao je temelj za novi \u201cnarativ\u201d, a onaj prethodni, o klju\u010dnoj ulozi Komunisti\u010dke partije i mre\u017ee konspirativnih suradnika Narodnooslobodila\u010dkog pokreta u spa\u0161avanju srpske djece, pao je u zaborav. Njega je zamijenio \u201cnarativ\u201d o Diani Budisavljevi\u0107 koja je, zajedno sa svojim suradnicima, najzaslu\u017enija za spa\u0161avanje tisu\u0107a djece od usta\u0161a.\u201d (str. 97)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cKada je rije\u010d o sudbini djece s Kozare, smatram da sam pokazao da su njihovo preuzimanje iz sabirnih logora i kasniji postupak s njima te njihovu kolonizaciju organizirale vlasti NDH. U tom smislu, ulogu Diane Budisavljevi\u0107 koja se u posljednje vrijeme u odre\u0111enim krugovima u Hrvatskoj posebno isti\u010de, smatram pretjeranom. \u010cak se i iz tih krugova mo\u017ee \u010duti da im se pri\u010da o njihovoj heroini ponekad \u010dini \u201cizmi\u0161ljenom\u201d jer im je \u201cte\u0161ko pojmiti\u201d da je re\u017eim poput usta\u0161kog uop\u0107e dopustio Diani Budisavljevi\u0107 spasiti toliko djece. Zapravo, pri\u010da o Diani Budisavljevi\u0107 i jest izmi\u0161ljena. Nije izmi\u0161ljen dio koji se odnosi na njezine nesumnjive zasluge u humanitarnom radu i brizi za srpsku djecu, ali je izmi\u0161ljena u dijelu koji se odnosi na pitanje kako je pod usta\u0161kim re\u017eimom takva akcija spa\u0161avanja djece bila mogu\u0107a. Bila je mogu\u0107a zato \u0161to je sam re\u017eim \u2014 \u201cpo nalogu Poglavnika\u201d \u2014 tu akciju odobrio i proveo. U vezi s navedenim sla\u017eem se s tvrdnjom povjesni\u010dara Tomislava Duli\u0107a koji je zaklju\u010dio kako su nedvojbene zasluge Diane Budisavljevi\u0107 oko spa\u0161avanja srpske djece i vo\u0111enja kartoteke koja \u0107e kasnije omogu\u0107iti da neka od njih budu spojena sa svojim roditeljima, ali je istovremeno svojim radom \u201cnesvjesno\u201d pomogla politici Ante Paveli\u0107a da napu\u0161tena ili od roditelja odvojena srpska djeca budu razmje\u0161tena po hrvatskim obiteljima.\u201d (str. 109-110)<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nikica Bari\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nije postojao usta\u0161ki dje\u010dji logor u Sisku i nije to\u010dno da su vlasti NDH ubijale tu djecu!<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Razgovarao: Ivica Marija\u010di\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatski tjednik<\/em>, 9. studenoga 2017., broj 685, str. 22-26.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvaci iz intervjua:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cZa vrijeme Jugoslavije isticalo se da su djecu uglavnom spa\u0161avali suradnici i \u010dlanovi Narodnooslobodila\u010dkog pokreta, a Diana Budisavljevi\u0107 uglavnom nije spominjana. Nakon objave dnevnika Diane Budisavljevi\u0107 ona je postala \u201cklju\u010dna osoba\u201d koja je spa\u0161avala djecu od usta\u0161a, a suradnici Narodnooslobodila\u010dkog pokreta \u201cotpali su\u201d. Nesumnjivo je njezin dnevnik va\u017ean i upe\u010datljiv izvor i nema sumnje da njoj treba odati priznanje za humanitarni rad i brigu za srpsku djecu. No njezin dnevnik nije jedini izvor o svim tim doga\u0111ajima i nije ona jedina bila na popri\u0161tu svih tih doga\u0111aja koja je u\u010dinila ne\u0161to dobro.<\/p>\n

Ako neki, u \u0161iroj javnosti, me\u0111u novinarima, komentatorima i politi\u010darima misle da je Diana Budisavljevi\u0107 potajno i protiv volje NDH spasila 12.000 srpske djece, to nema logike. Pa nije to 12 kutija \u0161ibica da ih se moglo \u201cskriti\u201d od usta\u0161a. Kako bi jedna \u017eena protiv volje re\u017eima kakav je NDH mogla pokretati vlakove Hrvatskih dr\u017eavnih \u017eeljeznica za transport djece, nalaziti lokacije za smje\u0161taj djece, osigurati hranu za tolik broj djece? Ante Paveli\u0107 je 10. srpnja 1942. izjavio njema\u010dkim predstavnicima da \u0107e djecu s Kozare preuzeti u dr\u017eavni odgoj, a i prethodno sam spomenuo dopis ministra Su\u0161i\u0107a od 1. kolovoza 1942., postoje i brojni drugi dokumenti koji pokazuju da su se na tome anga\u017eirale vlasti NDH, posebno Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo udru\u017ebe.<\/p>\n

 <\/p>\n

(…)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Zanimljiva je pojedinost da je u jednome \u010dlanku u sisa\u010dkim Hrvatskim novinama<\/em> iz kolovoza 1942. navedeno kako \u0107e, u vezi s brigom za kozara\u010dku djecu dovedenu u Sisak, ime Diane Budisavljevi\u0107 biti \u201dzlatnim slovima upisana u poviest Hrvatske u ovim te\u017ekim ratnim vremenima\u201d. Dakle \u2013 kao \u0161to se vidi, i sama promid\u017eba NDH nije pre\u0161utjela njezin udio u zbrinjavanju djece. No u istome tom \u010dlanku spomenuto je da \u0107e \u201czlatnim slovima\u201d zbog napora za zbrinjavanju djece biti zapisani i svi predstavnici vlasti u Sisku i brojne sisa\u010dke \u017eene i predstavnici Katoli\u010dke Crkve. Dakle \u017eelim re\u0107i, nedvojben je humanitarni rad Diane Budisavljevi\u0107, ali nije ona tu bila jedina, niti je mogla biti.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7634,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-7633","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Nikica-Baric.jpg?fit=800%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":7633,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":7633,"position":1},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":7633,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":7633,"position":3},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":7633,"position":4},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":7633,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7633","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7633"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7633\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7644,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7633\/revisions\/7644"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}