{"id":7628,"date":"2017-12-21T21:55:46","date_gmt":"2017-12-21T21:55:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7628"},"modified":"2017-12-21T22:41:27","modified_gmt":"2017-12-21T22:41:27","slug":"wilhelm-kuehs-biografski-roman-dianas-liste-dijanina-lista","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7628","title":{"rendered":"Wilhelm Kuehs, biografski roman \u201cDianas Liste\u201d \/ \u201cDijanina lista\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Austrijski autor Wilhelm Kuehs objavio je 2017. godine biografski roman \u201cDianas Liste\u201d koji je ubrzo objavljen u srpskom izdanju kao \u201cDijanina lista\u201d, a\u00a0nadamo se\u00a0da \u0107e zbog znatnog interesa za Dianu Budisavljevi\u0107 izazvati\u00a0odgovaraju\u0107e zanimanje i u Hrvatskoj.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Wilhelm Kuehs<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Dianas Liste<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Ein biografischer Roman<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>2017 Tyrolia Innsbruck<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>264 Seiten<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eIch wollte, dass geholfen werde, wo immer es m\u00f6glich war\u201c Diana Budisavljevi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sie rettete tausende Kinder aus den Konzentrationslagern der kroatischen Usta\u0161a. Doch Diana Budisavljevi\u0107 ist heute fast vergessen. Als Diana Obexer in Innsbruck geboren, ging sie die der Liebe wegen nach Kroatien. Dort fand sie mitten im Grauen des Zweiten Weltkrieges ihre Bestimmung. Mit Mut, Beharrlichkeit und oft unter Lebensgefahr bewahrten Diana und ihre Helfer die Kinder vor dem sicheren Tod in den Lagern. \u201eDianas Liste\u201c erz\u00e4hlt die Geschichte dieser au\u00dfergew\u00f6hnlichen Heldin.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.tyroliaverlag.at\/list\/978-3-7022-3597-0\">https:\/\/www.tyroliaverlag.at\/list\/978-3-7022-3597-0<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/derstandard.at\/2000054167289\/Dianas-Liste-Die-Buchfuehrung-des-Ueberlebens\">https:\/\/derstandard.at\/2000054167289\/Dianas-Liste-Die-Buchfuehrung-des-Ueberlebens<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.innsbruckinformiert.at\/dianas-liste\">http:\/\/www.innsbruckinformiert.at\/dianas-liste<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>SAMIZDAT<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vilhelm Kues<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Dijanina lista: biografski roman<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Beograd 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S njema\u010dkoga prevela Du\u0161ica Milojkovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predgovor: istori\u010dar Milan Koljanin<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Broj strana: 220<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjiga Vilhelma Kuesa Dijanina lista pri\u010da istinitu pri\u010du o izuzetnoj \u017eeni Dijani Budisavljevi\u0107, koja je tokom Drugog svetskog rata sprovela jednu od najve\u0107ih humanitarnih akcija ne samo na tlu podeljene i okupirane Jugoslavije nego i u Evropi pod okupacijom ili dominacijom nacisti\u010dke Nema\u010dke. Re\u010d je o akciji spasavanja vi\u0161e hiljada srpske dece iz logora Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Akcija spasavanja srpske dece iz usta\u0161kih logora u svom punom obimu otpo\u010dela je posle operacije nema\u010dkih i snaga NDH u Bosanskoj Krajini i na Kozari, u junu i julu 1942. Posle u\u017easnih pokolja tokom same operacije, desetine hiljada osoba svih uzrasta je deportovano u Jasenovac, najve\u0107i usta\u0161ki koncentracioni logor. Veliki broj zato\u010denika je odmah ubijen, dok je jedan broj mu\u0161karaca i \u017eena upu\u0107en u logore u Nema\u010dkoj ili Norve\u0161koj, direktno ili preko logora na Beogradskom sajmi\u0161tu. Od \u017eena su pre deportovanja oduzeta deca, \u010dak iako se radilo o sasvim malim bebama. Tako se po\u010detkom leta 1942. u usta\u0161kim logorima u Jasenovcu, Staroj Gradi\u0161ki i okolini na\u0161lo vi\u0161e hiljada srpske dece odvojene od roditelja, me\u0111u kojom je ubrzo nastao pomor od gladi i bolesti. Velika grupa dece je usmr\u0107ena otrovnim gasom u logoru Stara Gradi\u0161ka. Potpuno uni\u0161tenje ovih malih zato\u010denika spre\u010dila je akcija koju je vodila Dijana Budisavljevi\u0107, tada ve\u0107 sa \u0161irokim krugom saradnika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Odmah nakon rata pripadnici OZNA-e od Dijane Budisavljevi\u0107 oduzimaju kompletnu bri\u017eljivo vo\u0111enu kartoteku s fotografijama, te joj zabranjuju dalji rad.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vilhelm Kues je uspeo verno da do\u010dara ono \u0161to je bilo osnovno: atmosferu masovnih progona i smrti. Njegova knjiga ima izuzetan zna\u010daj za upoznavanje \u0161iroke javnosti s jednim tako va\u017enim humanitarnim poduhvatom kakav je spasavanje srpske dece iz usta\u0161kih logora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Fantasti\u010dan intervju s autorom knjige mo\u017eete pogledati klikom ovde:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/rs.n1info.com\/a338996\/Video\/Info\/N1-intervju-Vilhelm-Kues.html\">http:\/\/rs.n1info.com\/a338996\/Video\/Info\/N1-intervju-Vilhelm-Kues.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/samizdatb92.rs\/975fcbbf-919b-446c-bdb9-27cc5a0ea90b\/Dijanina-lista.aspx#.Wjwj3GNy5es\">https:\/\/samizdatb92.rs\/975fcbbf-919b-446c-bdb9-27cc5a0ea90b\/Dijanina-lista.aspx#.Wjwj3GNy5es<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.b92.net\/kultura\/vesti.php?nav_category=272&amp;yyyy=2017&amp;mm=10&amp;nav_id=1318471\">https:\/\/www.b92.net\/kultura\/vesti.php?nav_category=272&amp;yyyy=2017&amp;mm=10&amp;nav_id=1318471<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.b92.net\/kultura\/vesti.php?nav_category=272&amp;yyyy=2017&amp;mm=10&amp;dd=19&amp;nav_id=1315837\">https:\/\/www.b92.net\/kultura\/vesti.php?nav_category=272&amp;yyyy=2017&amp;mm=10&amp;dd=19&amp;nav_id=1315837<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.danas.rs\/kultura.11.html?news_id=360379&amp;title=Holokaust+je+rana+koja+mo%C5%BEda+nikada+ne%C4%87e+zaceliti\">http:\/\/www.danas.rs\/kultura.11.html?news_id=360379&amp;title=Holokaust+je+rana+koja+mo%C5%BEda+nikada+ne%C4%87e+zaceliti<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.tanjug.rs\/multimedia.aspx?izb=v&amp;&amp;GalID=320683\">http:\/\/www.tanjug.rs\/multimedia.aspx?izb=v&amp;&amp;GalID=320683<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/naslovi.net\/2017-10-28\/dnevnik\/kues-zasto-je-diana-budisavljevic-tako-sramno-precutana\/20657977\">https:\/\/naslovi.net\/2017-10-28\/dnevnik\/kues-zasto-je-diana-budisavljevic-tako-sramno-precutana\/20657977<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/prica-diane-budisavljevic-govori-o-gra-anima-a-ne-o-ustasama-ili-partizanima-1203580\">https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/prica-diane-budisavljevic-govori-o-gra-anima-a-ne-o-ustasama-ili-partizanima-1203580<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7629,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-7628","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Dijanina-lista.jpg?fit=1524%2C2669&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54862","url_meta":{"origin":7628,"position":0},"title":"Jukka M. Heikkil\u00e4, &#8220;Antigon, bo\u017eji sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nuori Aleksis 2001. \u201eHeikkil\u00e4 pri\u010da uvjerljivu i zanimljivu pri\u010du o staroj Gr\u010dkoj. On to\u010dno i \u017eivopisno prikazuje obi\u010daje i dru\u0161tvo tog vremena povezuju\u0107i sudbine pojedinih ljudi s povijesnim doga\u0111ajima\u2026 pokazuje da je mogu\u0107e napisati zanimljiv i uzbudljiv povijesni roman.\u201d \u2014 \u017eiri knji\u017eevne nagrade Nuori Aleksis Povijesni roman finskog autora Jukke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":7628,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":7628,"position":2},"title":"Margaret Atwood, &#8220;Penelopeja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":7628,"position":3},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54878,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54878","url_meta":{"origin":7628,"position":4},"title":"Sta\u0161a Aras, &#8220;Suhozid&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugi svjetski rat odvija se na dalmatinskom otoku, a \u010detiri \u017eene i jedna djevoj\u010dica poku\u0161avaju \u017eivjeti normalnim \u017eivotom u neo\u010dekivanim i nenormalnim okolnostima. Sta\u0161a Aras u romanu Suhozid poetskim jezikom pripovijeda o sudbinama Anke, Mile, Lidije, Vere, Marte i Blage, toliko ih pribli\u017eavaju\u0107i \u010ditatelju da gotovo mo\u017eete osjetiti miris makije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53712","url_meta":{"origin":7628,"position":5},"title":"INVITATION TO A SERIES OF SHORT LECTURES ENTITLED BEYOND PASTORAL CARE: CLERGY, SOCIETY, AND POPULAR AGENCY IN THE LATE HABSBURG EMPIRE","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"You are kindly invited to a series of short lectures entitled Beyond Pastoral Care: Clergy, Society, and Popular Agency in the Late Habsburg Empire, which will take place on Tuesday, 26 May 2026, from 11:00 to 13:00 at the Institute of Contemporary History. The event will feature a lecture by\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Clergy-2.png?fit=1090%2C615&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Clergy-2.png?fit=1090%2C615&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Clergy-2.png?fit=1090%2C615&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Clergy-2.png?fit=1090%2C615&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Clergy-2.png?fit=1090%2C615&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7628","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7628"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7628\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7643,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7628\/revisions\/7643"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7629"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7628"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7628"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7628"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}