{"id":7544,"date":"2017-12-14T21:00:18","date_gmt":"2017-12-14T21:00:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7544"},"modified":"2017-12-14T21:00:18","modified_gmt":"2017-12-14T21:00:18","slug":"javier-cercas-prevarant","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7544","title":{"rendered":"Javier Cercas, “Prevarant”"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Fraktura objavio je 2017. godine hrvatsko izdanje jo\u0161 jednog djela \u0161panjolskog knji\u017eevnika Javiera Cercasa u kojem i dalje tematizira \u0161panjolsku povijest 20. stolje\u0107a, ovoga puta o anarhistu i republikanskom vojniku koji se la\u017eno predstavljao da je pre\u017eivio nacisti\u010dki koncentracijski logor.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Javier Cercas<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prevarant<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: \u0161panjolski<\/p>\n

Prijevod: Silvana Rogli\u0107<\/p>\n

Broj stranica: 384<\/p>\n

Godina izdanja: 2017.<\/p>\n

Naslov izvornika: El impostor<\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi:<\/p>\n

Proslavljeni \u0161panjolski knji\u017eevnik Javier Cercas dugo je bio uvjeren da se pri\u010da o Enricu Marcu ne mo\u017ee pretvoriti u roman: premda fascinantna i istinita, sadr\u017eavala je previ\u0161e fikcije, za koju se \u2014 umjesto pisca \u2014 ve\u0107 pobrinuo njezin glavni lik.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tko je Enric Marco? Nekada\u0161nji anarhist i republikanski vojnik, \u010dovjek koji je svojim potresnim svjedo\u010danstvima pre\u017eivjeloga iz nacisti\u010dkoga koncentracijskog logora Flossenb\u00fcrga stekao status gra\u0111anskog junaka i postao nositeljem najuglednijih priznanja, u sredi\u0161tu pozornosti svjetskih medija na\u0161ao se 2005., kad je kao predsjednik glavnog \u0161panjolskog udru\u017eenja pre\u017eivjelih logora\u0161a trebao govoriti prigodom \u0161ezdesete godi\u0161njice oslobo\u0111enja logora Mauthausena. Govor me\u0111utim nikada nije odr\u017eao. Nekoliko dana prije toga otkriveno je da Marco nikada nije bio zato\u010den u Flossenb\u00fcrgu, da je u Hitlerovu Njema\u010dku oti\u0161ao dragovoljno, kao radnik, i \u2014 doslovce preko no\u0107i \u2014 junak je postao prevarant, a pravednik prokletnik. Desetlje\u0107e poslije, svim svojim sumnjama usprkos, Javier Cercas dohvatio se enigme Enrica Marca i napisao Prevaranta. Dok u razgovorima s vitalnim devedesetdvogodi\u0161njakom poku\u0161ava rasplesti klupko istina i la\u017ei, Cercas jo\u0161 jednom zaranja u burnu povijest \u0161panjolskog 20. stolje\u0107a, ali i mnogo dublje \u2014 sve do na\u0161e potrebe za (samo)zavaravanjem i konformizmom, do na\u0161e neuta\u017eive \u017ee\u0111i da nas vole, do na\u0161ih suprotstavljenih strasti: one za istinom i one za fikcijom.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cNekoliko dana nakon \u0161to je odjeknuo slu\u010daj Marco, \u010ditao sam u dnevniku El Punt \u010dlanak naslovljen \u2018La\u017ei\u2019. Potpisala ga je S\u00edlvia Barroso i u njemu je napisala da ju je slu\u010daj Marco zatekao dok je \u010ditala svr\u0161etak mojega romana u kojem pripovjeda\u010d objavljuje svoju odluku da \u2018la\u017ee u svemu, samo zato da bolje ispri\u010da istinu\u2019. Dodala je da u svojim knjigama obi\u010davam istra\u017eivati granicu izme\u0111u istine i la\u017ei i da me nekom prilikom \u010dula kako govorim da, katkad, \u2018kako bismo do\u0161li do istine, moramo lagati\u2019. Je li me Barrosica poistovjetila s Marcom? Je li poku\u0161avala re\u0107i da sam i ja prevarant, varalica? Nije, sre\u0107om, jer u nastavku dodaje: \u2018Razlika izme\u0111u Cercasa i Marca le\u017ei u tome \u0161to pisac ima dopu\u0161tenje da la\u017ee.\u2019 Ali zapitao sam se te no\u0107i u ti\u0161ini: a Pis\u00f3n u domu Vargasa Llose? Je li se on \u0161alio i je li njegova namjera bila da nas nasmije i izvu\u010de razgovor iz slijepe ulice ili je njegova dosko\u010dica otkrivala njegovu nesposobnost da sakrije istinu iza toga zaklona koji zovemo lijepi odgoj? A Vargas Llosa? \u0160to je on htio re\u0107i kad je rekao da je Marco moj lik? Je li i Vargas Llosa mislio da sam prevarant? Za\u0161to je rekao da moram pisati o Marcu? Zato \u0161to je mislio da nitko o prevarantu ne mo\u017ee pisati bolje od prevaranta?\u201d \u2014 Javier Cercas<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor i dodatne informacije: https:\/\/fraktura.hr\/knjige\/prevarant.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7545,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-7544","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/prevarant.jpg?fit=805%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":7544,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":7544,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52852,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52852","url_meta":{"origin":7544,"position":2},"title":"Vladan Vukli\u0161, “Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti promovirana knjiga Vladana Vukli\u0161a \"Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\". Knjiga povjesni\u010dara Vladana Vukli\u0161a prva je sveobuhvatna analiza teme jugoslavenskih sudionika \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata. Bogato dokumentirana arhivskim izvorima i biografskom i autobiografskom gra\u0111om, knjiga osvjetljava ne samo nepoznate, cenzurirane ili mitologizirane aspekte\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":7544,"position":3},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55749","url_meta":{"origin":7544,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Vladan Vukli\u0161, \u201eJugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\u201c, 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Vladan Vukli\u0161, Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat, Srednja Europa, Zagreb, 2026., 571 str. \u0160panjolski gra\u0111anski rat zauzima posebno mjesto u povijesti jugoslavenskog antifa\u0161izma. Sudjelovanje dobrovoljaca u obrani \u0160panjolske Republike, njihova kasnija uloga u Drugom svjetskom ratu i polo\u017eaj u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji u\u010dinili su \u201e\u0160pance\u201d prepoznatljivom skupinom revolucionarne generacije. Ipak, obilje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":7544,"position":5},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, “ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7544","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7544"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7544\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7546,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7544\/revisions\/7546"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7544"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7544"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7544"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}