{"id":7540,"date":"2017-12-14T20:41:01","date_gmt":"2017-12-14T20:41:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7540"},"modified":"2017-12-14T20:42:15","modified_gmt":"2017-12-14T20:42:15","slug":"izlozba-sto-je-nama-nasa-dalmatinka-dala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7540","title":{"rendered":"Izlo\u017eba &#8220;\u0160to je nama na\u0161a Dalmatinka dala?\u201d"},"content":{"rendered":"<p>U Galeriji &#8220;Sikirica&#8221; u Sinju otvorena je do 10. sije\u010dnja 2018. izlo\u017eba o 58 godina povijesti tvornice &#8220;Dalmatinka&#8221; koja je imala va\u017enu ulogu u transformaciji Sinja iz ruralnog u industrijski grad.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Galerija Sikirica \u2013 &#8220;\u0160to je nama na\u0161a Dalmatinka dala?\u201d<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U sinjskoj Galeriji &#8220;Sikirica&#8221; otvorena je izlo\u017eba pod nazivom &#8220;\u0160to je nama na\u0161a Dalmatinka dala?\u201d, rezultat vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada Dragane Modri\u0107, Jelene Pavlinu\u0161i\u0107 i Nikole Kri\u017eanca koji su pune \u010detiri godine istra\u017eivali muzeje i arhive, fototeke i stare novine, obiteljske albume i tavane kako bi ispri\u010dali pri\u010du o \u201chraniteljici Sinja\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Projektom &#8220;Industrijsko naslije\u0111e i kultura sje\u0107anja na primjeru tvornice Dalmatinka \u2013 Sinj&#8221; zapo\u010detim 2013. istra\u017eeno je dru\u0161tveno i industrijsko naslije\u0111a grada Sinja u \u010dijem je \u017eivotu i transformaciji iz ruralnog u industrijski grad sredi\u0161nju ulogu odigrala tvornica \u201cDalmatinka\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nakon Drugog svjetskog rata u Sinju je jedina industrija bila je Ciglana koja je zapo\u0161ljavala svega nekoliko desetaka radnika. Prema projektu arhitekta Lavoslava Horvata 1951. godine sagra\u0111ena je tvornica opremljena najmodernijim, engleskim strojevima za predenje. Tvornica je rasla sve do gotovo 3000 zaposlenih, zadovoljavala je 65 posto potreba biv\u0161e dr\u017eave, te je izvozila po cijelom svijetu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cDalmatinka\u201d nije samo proizvodila i zapo\u0161ljavala, ona je prema Horvatovim nacrtima gradila stanove za svoje radnike, podijelila 250 stanova 700 stambenih kredita, modernizirala gradsku infrastrukturu, osnivala kulturna i sportska dru\u0161tva, slala radnike na ljetovanja, a mijenjala je i patrijarhalne odnose jer su u njoj 80 posto zaposlenih bile \u017eene koje su educirali, slali na obu\u010davanje u tvornice izvan Sinja te da \u201csablazan\u201d bude ve\u0107a dali im i bicikle kako bi lak\u0161e do posla.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201dDalmatinka&#8221; je po\u010detkom 90-ih ostala bez tr\u017ei\u0161ta da bi nakon vi\u0161egodi\u0161nje agonije i prodaje bra\u0107i Ladini ubrzo postala jo\u0161 jedna \u017ertva privatizacije i nakon niza ste\u010dajeva prestala raditi 2009.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na izlo\u017ebi je 58 godina povijesti \u201cDalmatinke\u201d i njena suodnosa sa Sinjem podijeljeno u nekoliko cjelina u kojima su izlo\u017eeni tvorni\u010dki bilteni i intervjui s radnicima, prikazana proizvodnja pamu\u010dnog prediva i konca, stambena politika, po\u010deci \u017eenske emancipacije u ruralnom kraju, arhitektura, ulaganje u zajednicu, kulturna i sportska dru\u0161tva, edukacija. Izlo\u017eene su fotografije iz ranih pedesetih posu\u0111ene iz Muzeja Jugoslavije, dio sa\u010duvanih ure\u0111aja, uzorci proizvoda po kojima je &#8220;Dalmatinka&#8221; bila poznata, osobni predmeti biv\u0161ih radnika, fotografije, slu\u017ebeni spisi, potvrde o dodjeli stanova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pri\u010da o tvornici na izlo\u017ebi se prote\u017ee simboli\u010dki izme\u0111u dva autorska djela &#8211; kipa Prelje, rada kipara Pavla Peri\u0107a, koja se nekada nalazila ispred tvornice, a danas je jedno od rijetkih sa\u010duvanih umjetni\u010dkih djela iz kruga tvornice i videa o kraju proizvodnje koji je nastao kao osobna snimka Dunje Marasovi\u0107, jedne od posljednjih radnica Dalmatinke koja kamerom bilje\u017eila vlastiti izlazak iz zamrle tvornice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(MDC)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017eba ostaje otvorena do 10. sije\u010dnja 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/#Sikirica\">http:\/\/www.mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/#Sikirica<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/dalmatinkasinj\/\">https:\/\/www.facebook.com\/dalmatinkasinj\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/slavna-povijest-danas-propale-tvornice-trebala-je-biti-sagradena-u-livnu-ali-komunisticki-mocnik-malom-je-lazi-izlobirao-da-ona-ipak-dode-u-sinj\/6780468\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/slavna-povijest-danas-propale-tvornice-trebala-je-biti-sagradena-u-livnu-ali-komunisticki-mocnik-malom-je-lazi-izlobirao-da-ona-ipak-dode-u-sinj\/6780468\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/slon-u-sobi\">http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/slon-u-sobi<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7541,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-7540","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Dalmatinka.jpg?fit=800%2C555&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":7540,"position":0},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":7540,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":7540,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":7540,"position":3},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":7540,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":7540,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7540","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7540"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7540\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7543,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7540\/revisions\/7543"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7541"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7540"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7540"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7540"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}