{"id":7497,"date":"2017-12-11T22:04:28","date_gmt":"2017-12-11T22:04:28","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7497"},"modified":"2017-12-11T22:05:20","modified_gmt":"2017-12-11T22:05:20","slug":"predavanje-benjamina-petersa-sovjetski-internet-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7497","title":{"rendered":"Predavanje Benjamina Petersa \u201cSovjetski internet\u201d u Zagrebu"},"content":{"rendered":"

U utorak, 12. prosinca 2017. u 18 sati u Zagrebu (Showroom Galerije Nova, Teslina 7) Benjamin Peters odr\u017eat \u0107e predavanje o neuspje\u0161nom poku\u0161aju (1959-1989) sovjetskih znanstvenika i du\u017enosnika da izgrade nacionalnu ra\u010dunalnu mre\u017eu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Multimedijalni institut<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Politi\u010dki tehnotop<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Benjamin Peters: \u201cSovjetski internet\u201d & Giacomo D\u2019Alisa: \u201cOdrast i dr\u017eava\u201d<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

utorak, 12.12.2017, 18:00h @ Showroom Galerije Nova<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pozivamo vas u utorak 12. prosinca u Showroom Galerije Nova (Teslina 7) na dva predavanja u (su)organizaciji Multimedijalnog instituta i Instituta za politi\u010dku ekologiju:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Benjamin Peters: \u201cSovjetski internet\u201d, od 18h<\/p>\n

Giacomo D\u2019Alisa: \u201cOdrast i dr\u017eava\u201d, od 20h<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Benjamin Peters: \u201cSovjetski internet\u201d<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izme\u0111u 1959. i 1989. sovjetski su znanstvenici i du\u017enosnici poduzeli niz poku\u0161aja da umre\u017ee naciju \u2013 da izgrade nacionalnu ra\u010dunalnu mre\u017eu. Niti jedan od tih poku\u0161aja nije uspio, a do raspada Sovjetskog saveza u potpunosti se odustalo od tog nastojanja. Paralelno, godine 1969. zapo\u010deo je s radom ARPANet, ameri\u010dka prethodnica Interneta. Za\u0161to je sovjetska mre\u017ea unato\u010d vrhunskim znanstvenicima i patriotskim motivacijama propala, dok je ameri\u010dka mre\u017ea uspjela? U knjizi \u201cHow Not to Network a Nation\u201d Benjamin Peters izokre\u0107e uvrije\u017eene hladnoratovske opreke i tvrdi da se ameri\u010dki ARPANet dogodio zahvaljuju\u0107i koordiniranim dr\u017eavnim poticajima i suradni\u010dkom istra\u017eiva\u010dkom okru\u017eenju, dok su sovjetski projekti umre\u017eavanja posrnuli zbog nereguliranog natjecanja izme\u0111u institucija, birokrata i drugih aktera koji su se vodili sebi\u010dnim interesima. Kapitalisti su se pona\u0161ali poput socijalista, a socijalisti poput kapitalista.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U predavanju Peters \u0107e se nadovezati na argumentaciju izlo\u017eenu u knjizi. Polaze\u0107i od uspona kibernetike kao znanosti samoreguliraju\u0107ih sistema sredinom 20. stolje\u0107a te pojave ekonomske kibernetike u Sovjetskom savezu on \u0107e pokazati kompleksnost tog nezgodnog obrata uloga pregledom razli\u010ditih sovjetskih poku\u0161aja da se izgradi \u201cobjedinjena informacijska mre\u017ea\u201d. Temeljem prethodno nepoznatih arhivskih i historijskih dokumenata tematizirat \u0107e posebno zadnji, najambiciozniji od tih poku\u0161aja, Svedr\u017eavni automatski sistem upravljanja (OGAS), i njegovog glavnog promotora Viktora M. Glu\u0161kova. Peters \u0107e opisati uspon i pad OGAS-a \u2014 njegove teorijske i prakti\u010dne dosege, viziju mre\u017eno upravljane nacionalne ekonomije, birokratske prepreke koji su mu se na\u0161li na putu i institucionalnu blokadu koja ga je dokusurila. Na koncu \u0107e razmotriti koje su implikacije sovjetskog iskustva na dana\u0161nji umre\u017eeni svijet.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Benjamin Peters je medijski teoreti\u010dar, autor studije \u201cHow Not to Network a Nation: The Uneasy History of the Soviet Internet\u201d (MIT Press, 2016.), dobitnik je nagrade Vucinich za 2017., urednik je zbornika \u201cDigital Keywords: A Vocabulary of Infromation Soceity & Culture\u201d (Princeton UP, 2016.). Izvanredni je profesor medijskih studija i voditelj Programa rusistike i Programa digitalnih studija na Sveu\u010dili\u0161tu u Tulsi.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Giacomo D\u2019Alisa: \u201cOdrast i dr\u017eava\u201d<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dr\u017eavu se u akademskim krugovima, politi\u010dkim debatama i svakodnevnim raspravama obi\u010dno predstavlja kao \u201cstvar\u201d koja postoji sama za sebe i odvojena je od onih koji njome vladaju (i sve je \u010de\u0161\u0107e krivac). \u201cGdje je dr\u017eava?\u201d ili \u201cDr\u017eava bi trebala jam\u010diti\u2026\u201d re\u010denice su koje se ponavljaju nakon neke socioekolo\u0161ke tragedije ili u slu\u010daju nepo\u0161tivanja ne\u010dijih prava, a \u201cZa\u0161to bih trebao\/trebala davati svoj novac dr\u017eavi?\u201d refren je rasprave o porezima u javnom prostoru. S druge strane, s iskustvom dr\u017eave kao dru\u0161tvene relacije susre\u0107emo se svakodnevno, kad stojimo na kontrolnim to\u010dkama (kao vojnikinja ili civil), idemo u \u0161kolu (kao u\u010ditelj ili u\u010denik), ulazimo u bolnicu (kao doktorica ili pacijentica) ili sudjelujemo u gradskoj skup\u0161tini (kao onaj koji vlada ili kojim se vlada).<\/p>\n

 <\/p>\n

Kako odrastnici mogu propitivati dru\u0161tvene odnose usa\u0111ene u strukture definirane kapitalisti\u010dkim, hetero-patrijarhalnim, kolonijalisti\u010dkim i rasisti\u010dkim silama a da ne poostvaruju dr\u017eavu? Tim i drugim pitanjima Giacomo \u0107e se baviti u predavanju 12. prosinca.<\/p>\n

 <\/p>\n

Giacomo D\u2019Alisa IPE-ov Senior Research Fellow, u sklopu fellowshipa razvija rad o konceptualnoj vezi odrasta i dr\u017eave.<\/p>\n

 <\/p>\n

Predavanja Benjamina Petersa i Giacoma D\u2019Alise organiziran u okviru programa \u201cPoliti\u010dki tehnotop\u201d Multimedijalnog instituta, uz podr\u0161ku Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Rad Instituta za politi\u010dku ekologiju podupire Heinrich B\u00f6ll Stiftung.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.mi2.hr\/2017\/11\/benjamin-peters-sovjetski-internet-giacomo-dalisa-odrast-i-drzava\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7498,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-7497","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/A-nation.jpg?fit=692%2C1024&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":7497,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":7497,"position":1},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":7497,"position":2},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":7497,"position":3},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":7497,"position":4},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":7497,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7497","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7497"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7497\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7500,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7497\/revisions\/7500"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7498"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7497"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7497"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7497"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}