{"id":7456,"date":"2017-12-09T15:35:17","date_gmt":"2017-12-09T15:35:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7456"},"modified":"2017-12-09T15:36:08","modified_gmt":"2017-12-09T15:36:08","slug":"motor-mijene-august-cesarec-bjegunci-1933","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7456","title":{"rendered":"\u201cMotor mijene\u201d: August Cesarec, \u201cBjegunci\u201d (1933)"},"content":{"rendered":"

U srijedu, 13. 12. 2017. u 17 sati u Goethe-Institutu u Zagrebu u novom terminu “Motora mijene” \u010dita se i razgovara o romanu “Bjegunci” Augusta Cesarca iz 1933. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Motor mijene<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/Motormijene\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

13. 12. 2017. u 17 sati<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Goethe-Institut Kroatien
\nUlica grada Vukovara 64
\nZagreb<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

August Cesarec: Bjegunci (1933)<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Roman Bjegunci<\/em>, koji je Cesarec pisao kroz cijele dvadesete godine i napokon ga objavio 1933. (prvi nacrt romana potje\u010de iz 1920.) , govori o emigrantima koji su od jugoslavenskog i ma\u0111arskog (Horthyjeva) re\u017eima pobjegli u Prag, glavni grad tada\u0161nje demokratske republike \u010cehoslova\u010dke. Roman iscrtava tableau u kojem se sukobljavaju razli\u010dite politi\u010dke pozicije \u010diji su predstavnici socijaldemokrati i komunisti\u010dki revolucionari, bur\u017eujski politi\u010dari, reformisti i mistici. Strukturiran je oko sredi\u0161njeg sukoba izme\u0111u studentice Buge i njezine majke, licemjerne aktivistice zagreba\u010dkog bur\u017eoaskog feministi\u010dkog pokreta (vjerojatno spisateljica Zofka Kveder). Sukob izme\u0111u majke i k\u0107eri nadrasta, me\u0111utim, privatni horizont i odra\u017eava cijeli dijapazon sukobljenih politi\u010dkih strana 1920-ih, kada bur\u017eoazija poku\u0161ava provesti moralnu i duhovnu reformu kojoj prkose mladi zagovaratelji revolucije. Ove druge, me\u0111utim, ne predstavlja toliko Buga sama koliko njezini poznanici, primjerice Nikola Vi\u0161nji\u0107, kojeg njezina majka optu\u017euje da zagovara nasilje: \u201eA radilo se o tom da je Vi\u0161nji\u0107 dolazio sve vi\u0161e pod uticaj doga\u0111aja u Rusiji, oktobra, Brestlitovska… I naro\u010dito ona brestlitovska logika je majku silno revoltirala, ona ju je smatrala samo zlo\u010dinom.\u201c Kao \u0161to majka optu\u017euje Vi\u0161nji\u0107a zbog priklanjanja revolucionarnom nasilju, tako Buljuz, koji nije samo zagovaratelj revolucije, nego i potpuni fanatik, optu\u017euje Bugu za prazne fraze i defetizam: \u201eSamo kultura, kultura, inkvizicija, inkvizicija, \u010dovje\u010dnost, \u010dovje\u010dnost\u2026 sve to, \u0161to smo ve\u0107 bezbroj puta \u010duli od razli\u010ditih frazera… [\u2026] A onda kada se radi da se borbom do\u0111e do \u010dovje\u010dnosti, onda odbija tu borbu, kao uostalom i ti!\u201c Za razliku od Buge, koja pada \u017ertvom korumpirane ekonomije obitelji, njezin kolega sa studija, umjetnik Ilija Koren uspijeva se trgnuti iz estetskih \u201efantazija\u201c i \u201esnova\u201c te tako do\u017eivljava politi\u010dko \u201ebu\u0111enje\u201c: \u201eA ja ho\u0107u da \u017eivot i stvari gledam lice u lice, onako kakve su one u stvarnosti! I stvarno da u\u010destvujem u \u017eivotu i radim na izmjeni toga \u017eivota, pa makar, kako rekoh, i uz \u017ertvu samoga sebe!\u201c Nakon \u0161to pro\u0111e kroz tu transformaciju, on kao glavnu prepreku Buginoj politi\u010dkoj subjektivizaciji isti\u010de privatne brige. Sli\u010dno kao i Vi\u0161nji\u0107, koji uzvikuje da je potrebno samo \u201eznati se sna\u0107i i odlu\u010diti, to je sve!\u201c, Koren tvrdi da upravo bujanje privatnog \u017eivota \u2013 \u010dega je Bugina majka glavni nositelj \u2013 blokira politi\u010dko ostvarenje: \u201ePa majka! Nema sumnje da je pojam majke ne\u0161to veliko, \u0161to nas jo\u0161 danas manje vi\u0161e sve intimno ve\u017ee na jednu sferu osje\u0107ajnosti.\u201c Me\u0111utim, mi smo \u201etim nesretniji, \u010dim se vi\u0161e povla\u010dimo u svoj privatni \u017eivot, koncentriramo se u svoje intimnosti!\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7457,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-7456","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Motor-mijene-Cesarec.jpg?fit=914%2C539&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55422,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55422","url_meta":{"origin":7456,"position":0},"title":"Predstavljanje zbornika “Tamo gdje po\u010dinje more: ogledi o povijesti Lastova”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Op\u0107ina Lastovo i Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku pozivaju na predstavljanje knjige \"Tamo gdje po\u010dinje more: ogledi o povijesti Lastova\" u petak, 25. rujna 2026. u 20 sati ispred crkve sv. Kuzme i Damjana. Knjigu \u0107e predstaviti Lovro Kun\u010devi\u0107 i Vedran Stojanovi\u0107. Tamo gdje po\u010dinje more. Ogledi o\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":7456,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu” u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52788,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52788","url_meta":{"origin":7456,"position":2},"title":"Znanstvena radionica \u201eTo\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. od 9.00 do 18.30 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu radionica To\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena u organizaciji znanstvenog projekta HRZZ \u2013 \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj (IP-2024-05-3847), Odsjeka za\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":7456,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55458","url_meta":{"origin":7456,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Vi\u0161ki boj iz Zbirke Mikli\u0107” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba VI\u0160KI BOJ IZ ZBIRKE MIKLI\u0106 i prigodni koncert kvarteta BOZZOTTI Hrvatski pomorski muzej Split 29. rujna 2026. od 19 sati Hrvatski pomorski muzej Split organizira prigodni program povodom obilje\u017eavanja 160 godina od slavne Vi\u0161ke bitke koja se u akvatoriju otoka Visa odvila 20. srpnja 1866. godine. Dana 29. rujna\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":7456,"position":5},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7456","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7456"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7456\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7459,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7456\/revisions\/7459"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7457"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7456"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7456"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7456"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}