{"id":7431,"date":"2017-12-08T13:02:55","date_gmt":"2017-12-08T13:02:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7431"},"modified":"2017-12-08T13:03:30","modified_gmt":"2017-12-08T13:03:30","slug":"predstavljanje-povijesnog-romana-novog-nobelovca-kazua-ishigura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7431","title":{"rendered":"Predstavljanje povijesnog romana novog Nobelovca Kazua Ishigura"},"content":{"rendered":"

Povodom sve\u010danosti uru\u010denja Nobelove nagrade britanskom knji\u017eevniku japanskog podrijetla Kazuu Ishiguri (Stockholm, 10. prosinca 2017), u Zagrebu i Splitu bit \u0107e predstavljeno hrvatsko izdanje njegovog najnovijeg romana ‘Pokopani div’, smje\u0161tenog u englesku srednjovjekovnu povijest.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Predstavljanje novog romana Kazua Ishigura uz dodjelu Nobelove nagrade za knji\u017eevnost<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U povodu sve\u010danosti uru\u010denja Nobelove nagrade za knji\u017eevnost britanskome knji\u017eevniku japanskoga podrijetla Kazuu Ishiguri, koja \u0107e biti uprili\u010dena u Stockholmu u nedjelju 10. prosinca, hrvatski nakladnik Mitopeja istodobno \u0107e u Zagrebu predstaviti njegov najnoviji roman ‘Pokopani div’, najavljen kao jedinstveno djelo suvremene knji\u017eevnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

“Pokopani div” istan\u010dana je pripovijest o povijesnom i osobnom zaboravu, o istrajnosti ljubavi i krajnjim ku\u0161njama srca, o dvojbama oko vrijednosti kojima je \u010dovjek posvetio cijeli \u017eivot i sjeti zbog nemogu\u0107nosti dosezanja \u017eu\u0111enog ishoda \u2013 temama kojima se Ishiguro bavi kroz sav svoj opus, stoji u najavi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rije\u010d je o sedmom romanu toga pisca, jednog od najprodavanijih i najutjecajnijih suvremenih autora engleskoga govornog podru\u010dja. Na hrvatskom je objavljen u prijevodu Vladimira Cvetkovi\u0107a Severa i izdanju nakladnika Mitopeja, kao tek drugi naslov nove izdava\u010dke ku\u0107e posve\u0107ene prijevodima lijepe knji\u017eevnosti nadahnute mitom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ishigurin novi roman naslanja se na stare anglosaksonske mitove i legende i \u010ditatelja vra\u0107a u vrijeme kada su Engleskom vladali zmajevi, pla\u0161ili je ogeri, a svojatali Briti i Sasi. Tom zemljom, vi\u0161e od naroda koji u njoj obitavaju, vlada \u010dudna izmaglica u \u010dijoj se gusto\u0107i i neprozirnosti gubi i mnogo vi\u0161e od pogleda: gubi se sje\u0107anje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Upravo u potragu za tim sje\u0107anjem, za davnom uspomenom koja mo\u017eda jest, a mo\u017eda i nije stvarna, kre\u0107u Axl i Beatrice, dvoje ostarjelih Brita, ve\u0107 na teret svojoj zajednici.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Smjestiv\u0161i radnju u \u0161esto ili sedmo stolje\u0107e, slabo poznato razdoblje britanske povijesti, Ishiguro je oblikuje kroz elemente mita o kralju Arthuru. Postignuta sprega mitskog i povijesnog, epskog i intimisti\u010dkog, tvori jedinstveno djelo suvremene knji\u017eevnosti”, dodaje se u najavi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je u Hrvatskoj inicijalno objavljena u ograni\u010denoj, luksuznoj ediciji od samo 500 obroj\u010danih primjeraka, dostupnih jedino u izravnoj prodaji, dok \u0107e se masovno izdanje “Pokopanog diva” u knji\u017earskoj maloprodaji na\u0107i tek u 2018. godini.<\/p>\n

 <\/p>\n

U povodu sve\u010danosti uru\u010denja Nobelove nagrade za knji\u017eevnost, Mitopeja \u0107e u nedjelju odr\u017eati premijerno predstavljanje hrvatskog izdanja u prostoru Crafter’s Lava u Opati\u010dkoj ulici zagreba\u010dkog Gornjeg grada.<\/p>\n

 <\/p>\n

Uz glazbu pro\u0161logodi\u0161njeg nobelovca Boba Dylana, izvo\u0111enu u\u017eivo, o knjizi \u0107e govoriti njezin prevoditelj i nakladnik Cvetkovi\u0107 Sever, te redaktori Martina Prani\u0107 i Petar Bujas.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na hrvatskom su dosad obavljeni i Ishigurov roman “Bez utjehe” (Ljevak, Ivana \u0160ojat-Ku\u010di), te zbirka pripovijedaka “Nokturna” (Ljevak, Milo\u0161 \u0110ur\u0111evi\u0107).<\/p>\n

 <\/p>\n

(Hina)<\/p>\n

 <\/p>\n

Dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Premijera “Pokopanog diva” Kazua Ishigura u Zagrebu<\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/165513997390700\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Splitska premijera “Pokopanog diva” Kazua Ishigura<\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/196763827537059\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7432,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-7431","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Pokopani-div.jpg?fit=960%2C502&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":7431,"position":0},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":7431,"position":1},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":7431,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":7431,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":7431,"position":4},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":7431,"position":5},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7431","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7431"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7431\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7433,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7431\/revisions\/7433"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7432"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}