{"id":7425,"date":"2017-12-08T12:37:45","date_gmt":"2017-12-08T12:37:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7425"},"modified":"2017-12-08T12:37:45","modified_gmt":"2017-12-08T12:37:45","slug":"berislav-majhut-stefka-batinic-hrvatska-slikovnica-do-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7425","title":{"rendered":"Berislav Majhut, \u0160tefka Batini\u0107, \u201eHrvatska slikovnica do 1945.\u201c"},"content":{"rendered":"

Hrvatski \u0161kolski muzej promovirao je opse\u017enu knjigu \u201eHrvatska slikovnica do 1945.\u201c Berislava Majhuta i \u0160tefke Batini\u0107 koju je objavio zajedno sa U\u010diteljskim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

U \u010dast najva\u017enijoj knjizi \u2013 povijest hrvatske slikovnice<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatski \u0161kolski muzej promovirao je 21. studenoga knjigu Hrvatska slikovnica do 1945. prof. dr. sc. Berislava Majhuta i dr. sc. \u0160tefke Batini\u0107 koju je objavio zajedno sa U\u010diteljskim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Bogato ilustrirana monografija rezultat je dugogodi\u0161njega bavljenja autora povijesnim razvojem slikovnica u hrvatskoj dje\u010djoj knji\u017eevnosti. Ona je znanstvena kruna izlo\u017ebe Od slikovnjaka do vragobe: hrvatske slikovnice do 1945. koja je od postavljanja 2001. u Hrvatskome \u0161kolskom muzeju obi\u0161la mnoge hrvatske muzeje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sadr\u017eaj knjige koncipiran je u 11 tematskih poglavlja koja okupljena \u010dine sintezu istra\u017eiva\u010dkoga i znanstvenoga rada, ali se mogu i i\u0161\u010ditavati kao zasebne cjeline.<\/p>\n

 <\/p>\n

U Uvodnom poglavlju dan je povijesni tijek istra\u017eivanja slikovnica u Hrvatskoj te predstavljen istra\u017eiva\u010dki korpus od 506 slikovnica koje su objavljene do kraja 1945. godine i zadovoljavaju barem jedan od tri osnovna kriterija \u2013 nacionalni, jezi\u010dni i teritorijalni. Drugo poglavlje Teorijska polazi\u0161ta povijesti slikovnice tuma\u010di povijest termina, fenomen autorstva, razlikovne elemente ilustriranih knjiga i slikovnica. U poglavlju Put do prvih slikovnica opisan je povijesni razvoj slikovnice od 19. stolje\u0107a, a u poglavlju Povijesni pregled hrvatske ilustrirane dje\u010dje knjige istra\u017eivanje je su\u017eeno na hrvatski knji\u017eevni korpus namijenjen djeci koji zapo\u010dinje 1572. godine s prvom tiskanom ilustriranom dje\u010djom knjigom Hrvatska glagoljska po\u010detnica. Peto je poglavlje posve\u0107eno slikovnicama u Hrvatskoj i zapo\u010dinje opisom prve slikovnice na hrvatskome jeziku Mala obrazna Biblia iz 1854. godine koju je napisao ma\u0111arski katoli\u010dki pisac Alajos Grynaeus, a objavljena je u Pe\u0161ti. Povijesni razvoj slikovnice opisan je unutar tri razdoblja: 1854. \u2013 1880., 1880. \u2013 1918., 1918. \u2013 1945. Tekstu u slikovnicama i njegovim zna\u010dajkama posve\u0107eno je \u0161esto poglavlje, a manje istra\u017eivanoj temi \u2013 likovnoj komponenti slikovnica posve\u0107eno je sedmo poglavlje. Naime, autori upozoravaju kako je likovni izraz dugi niz godina bio bez pomaka i inspiracije kako se pribli\u017eiti djetetu za razliku od tekstualnoga koji se uvijek, bez obzira na umjetni\u010dku uspje\u0161nost, obra\u0107ao dje\u010djoj publici. Naslovom osmoga poglavlja Nije \u0161ala dati djetetu u ruke knjigu za zabavu obra\u0111eno je pedago\u0161ko gledi\u0161te slikovnice kroz razvoj pedago\u0161ke misli i prakse u Hrvatskoj. Deveto poglavlje bavi se Temama slikovnica me\u0111u kojima su prepoznate tri najva\u017enije i najdugovje\u010dnije\u2013 religiozna, abeceda i \u017eivotinje \u2013 iako su obra\u0111ene i one manje zastupljene s bajkama i pjesmama, o prijevoznim sredstvima ili sportu i dje\u010djim igrama. Zaklju\u010dku prethodi poglavlje koje je nastojalo odgovoriti na pitanje P. Ariesa \u2013 O \u010demu govorimo kada govorimo o djetinjstvu?<\/p>\n

 <\/p>\n

Uz Izvore i literaturu knjiga donosi i bibliografiju hrvatskih slikovnica do 1945., popis autora tekstova i slika u slikovnicama, popis vi\u0161e od 300 ilustracija u knjizi, imensko kazalo te sa\u017eetak na engleskome jeziku. (Snje\u017eana Radovanlija Mileusni\u0107)<\/p>\n

 <\/p>\n

Ova je knjiga nezaobilazan izvor informacija i novih spoznaja te temeljna studija za sva daljnja istra\u017eivanja hrvatske slikovnice, nakladni\u0161tva u dje\u010djoj knji\u017eevnosti, ilustracije, kulturnih studija djetinjstva, dje\u010dje recepcije pripovjedi u dijakronijskom kontekstu i srodnih tema. (iz Recenzije doc. dr. sc. Smiljane Naran\u010di\u0107 Kova\u010d)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatska slikovnica do 1945. \/ Berislav Majhut, \u0160tefka Batini\u0107.- Zagreb : Hrvatski \u0161kolski muzej : U\u010diteljski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 2017.- 443 str. : ilustr. u boji ; 25 cm<\/p>\n

Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija.- Summary.- Kazalo.<\/p>\n

ISBN 978-953-7262-19-8<\/p>\n

 <\/p>\n

Dodatne informacije:<\/p>\n

http:\/\/www.hsmuzej.hr\/include\/pdf\/Hrvatska_slikovnica.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/#HRSlikovnica<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.hsmuzej.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7426,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-7425","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/HrvSlikovnica.jpg?fit=444%2C565&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":7425,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":7425,"position":1},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":7425,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Hrvatska kultura u Krakovu” (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53333,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53333","url_meta":{"origin":7425,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “DOM(A) U OBJE DOMOVINE. Sve\u010dani zbornik u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut Liszt\u2013 Ma\u0111arski kulturni centar\u00a0u Zagrebu poziva Vas na predstavljanje knjige pod nazivom DOM(A) U OBJE DOMOVINE Sve\u010dani zbornik radova u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a Izvanredna je \u010dast i zadovoljstvo za na\u0161 Institut da \u0107e biti doma\u0107in predstavljanju ove knjige, kojom odajemo po\u010dast povjesni\u010daru Dinku \u0160ok\u010devi\u0107u, prvom ravnatelju Instituta Liszt\u00a0u Zagrebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":7425,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":7425,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7425","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7425"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7425\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7427,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7425\/revisions\/7427"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7426"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7425"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7425"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7425"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}