{"id":7425,"date":"2017-12-08T12:37:45","date_gmt":"2017-12-08T12:37:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7425"},"modified":"2017-12-08T12:37:45","modified_gmt":"2017-12-08T12:37:45","slug":"berislav-majhut-stefka-batinic-hrvatska-slikovnica-do-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7425","title":{"rendered":"Berislav Majhut, \u0160tefka Batini\u0107, \u201eHrvatska slikovnica do 1945.\u201c"},"content":{"rendered":"

Hrvatski \u0161kolski muzej promovirao je opse\u017enu knjigu \u201eHrvatska slikovnica do 1945.\u201c Berislava Majhuta i \u0160tefke Batini\u0107 koju je objavio zajedno sa U\u010diteljskim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

U \u010dast najva\u017enijoj knjizi \u2013 povijest hrvatske slikovnice<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatski \u0161kolski muzej promovirao je 21. studenoga knjigu Hrvatska slikovnica do 1945. prof. dr. sc. Berislava Majhuta i dr. sc. \u0160tefke Batini\u0107 koju je objavio zajedno sa U\u010diteljskim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Bogato ilustrirana monografija rezultat je dugogodi\u0161njega bavljenja autora povijesnim razvojem slikovnica u hrvatskoj dje\u010djoj knji\u017eevnosti. Ona je znanstvena kruna izlo\u017ebe Od slikovnjaka do vragobe: hrvatske slikovnice do 1945. koja je od postavljanja 2001. u Hrvatskome \u0161kolskom muzeju obi\u0161la mnoge hrvatske muzeje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sadr\u017eaj knjige koncipiran je u 11 tematskih poglavlja koja okupljena \u010dine sintezu istra\u017eiva\u010dkoga i znanstvenoga rada, ali se mogu i i\u0161\u010ditavati kao zasebne cjeline.<\/p>\n

 <\/p>\n

U Uvodnom poglavlju dan je povijesni tijek istra\u017eivanja slikovnica u Hrvatskoj te predstavljen istra\u017eiva\u010dki korpus od 506 slikovnica koje su objavljene do kraja 1945. godine i zadovoljavaju barem jedan od tri osnovna kriterija \u2013 nacionalni, jezi\u010dni i teritorijalni. Drugo poglavlje Teorijska polazi\u0161ta povijesti slikovnice tuma\u010di povijest termina, fenomen autorstva, razlikovne elemente ilustriranih knjiga i slikovnica. U poglavlju Put do prvih slikovnica opisan je povijesni razvoj slikovnice od 19. stolje\u0107a, a u poglavlju Povijesni pregled hrvatske ilustrirane dje\u010dje knjige istra\u017eivanje je su\u017eeno na hrvatski knji\u017eevni korpus namijenjen djeci koji zapo\u010dinje 1572. godine s prvom tiskanom ilustriranom dje\u010djom knjigom Hrvatska glagoljska po\u010detnica. Peto je poglavlje posve\u0107eno slikovnicama u Hrvatskoj i zapo\u010dinje opisom prve slikovnice na hrvatskome jeziku Mala obrazna Biblia iz 1854. godine koju je napisao ma\u0111arski katoli\u010dki pisac Alajos Grynaeus, a objavljena je u Pe\u0161ti. Povijesni razvoj slikovnice opisan je unutar tri razdoblja: 1854. \u2013 1880., 1880. \u2013 1918., 1918. \u2013 1945. Tekstu u slikovnicama i njegovim zna\u010dajkama posve\u0107eno je \u0161esto poglavlje, a manje istra\u017eivanoj temi \u2013 likovnoj komponenti slikovnica posve\u0107eno je sedmo poglavlje. Naime, autori upozoravaju kako je likovni izraz dugi niz godina bio bez pomaka i inspiracije kako se pribli\u017eiti djetetu za razliku od tekstualnoga koji se uvijek, bez obzira na umjetni\u010dku uspje\u0161nost, obra\u0107ao dje\u010djoj publici. Naslovom osmoga poglavlja Nije \u0161ala dati djetetu u ruke knjigu za zabavu obra\u0111eno je pedago\u0161ko gledi\u0161te slikovnice kroz razvoj pedago\u0161ke misli i prakse u Hrvatskoj. Deveto poglavlje bavi se Temama slikovnica me\u0111u kojima su prepoznate tri najva\u017enije i najdugovje\u010dnije\u2013 religiozna, abeceda i \u017eivotinje \u2013 iako su obra\u0111ene i one manje zastupljene s bajkama i pjesmama, o prijevoznim sredstvima ili sportu i dje\u010djim igrama. Zaklju\u010dku prethodi poglavlje koje je nastojalo odgovoriti na pitanje P. Ariesa \u2013 O \u010demu govorimo kada govorimo o djetinjstvu?<\/p>\n

 <\/p>\n

Uz Izvore i literaturu knjiga donosi i bibliografiju hrvatskih slikovnica do 1945., popis autora tekstova i slika u slikovnicama, popis vi\u0161e od 300 ilustracija u knjizi, imensko kazalo te sa\u017eetak na engleskome jeziku. (Snje\u017eana Radovanlija Mileusni\u0107)<\/p>\n

 <\/p>\n

Ova je knjiga nezaobilazan izvor informacija i novih spoznaja te temeljna studija za sva daljnja istra\u017eivanja hrvatske slikovnice, nakladni\u0161tva u dje\u010djoj knji\u017eevnosti, ilustracije, kulturnih studija djetinjstva, dje\u010dje recepcije pripovjedi u dijakronijskom kontekstu i srodnih tema. (iz Recenzije doc. dr. sc. Smiljane Naran\u010di\u0107 Kova\u010d)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatska slikovnica do 1945. \/ Berislav Majhut, \u0160tefka Batini\u0107.- Zagreb : Hrvatski \u0161kolski muzej : U\u010diteljski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 2017.- 443 str. : ilustr. u boji ; 25 cm<\/p>\n

Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija.- Summary.- Kazalo.<\/p>\n

ISBN 978-953-7262-19-8<\/p>\n

 <\/p>\n

Dodatne informacije:<\/p>\n

http:\/\/www.hsmuzej.hr\/include\/pdf\/Hrvatska_slikovnica.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.mdc.hr\/hr\/mdc\/publikacije\/newsletter\/#HRSlikovnica<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.hsmuzej.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7426,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-7425","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/HrvSlikovnica.jpg?fit=444%2C565&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":7425,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":7425,"position":1},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":7425,"position":2},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":7425,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Hrvatska kultura u Krakovu” (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53333,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53333","url_meta":{"origin":7425,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “DOM(A) U OBJE DOMOVINE. Sve\u010dani zbornik u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut Liszt\u2013 Ma\u0111arski kulturni centar\u00a0u Zagrebu poziva Vas na predstavljanje knjige pod nazivom DOM(A) U OBJE DOMOVINE Sve\u010dani zbornik radova u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a Izvanredna je \u010dast i zadovoljstvo za na\u0161 Institut da \u0107e biti doma\u0107in predstavljanju ove knjige, kojom odajemo po\u010dast povjesni\u010daru Dinku \u0160ok\u010devi\u0107u, prvom ravnatelju Instituta Liszt\u00a0u Zagrebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54858,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54858","url_meta":{"origin":7425,"position":5},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eJadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. \u2013 1850.)\u201c u Trstu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Pomorski muzej u Trstu, Magazzino 26, prizemlje, 30. srpnja \u2013 20. rujna 2026. Izlo\u017eba je nastala na temelju analize pribli\u017eno 20.000 dokumenata iz 18. stolje\u0107a koje su izradile razli\u010dite jadranske i jonske kancelarije. Rije\u010d je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratov\u0161tina pomoraca, registrima kapetana i\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7425","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7425"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7425\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7427,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7425\/revisions\/7427"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7426"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7425"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7425"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7425"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}