{"id":7411,"date":"2017-12-07T13:26:20","date_gmt":"2017-12-07T13:26:20","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7411"},"modified":"2017-12-07T13:26:20","modified_gmt":"2017-12-07T13:26:20","slug":"divna-zecevic-zivot-kao-voda-hlapi-izbor-iz-dnevnika-1961-2006","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7411","title":{"rendered":"Divna Ze\u010devi\u0107, \u201c\u017divot kao voda hlapi. Izbor iz dnevnika 1961-2006.\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Disput objavio je 2017. izbor iz dnevnika znanstvenice i pjesnikinje Divne Ze\u010devi\u0107 koja tijekom rata 1990-ih u dnevnik \u201cupisuje svoje traumati\u010dne nacionalno-identitetske dvoumice izme\u0111u etni\u010dkog srpstva i politi\u010dkog hrvatstva\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Disput<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Divna Ze\u010devi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u017dIVOT KAO VODA HLAPI<\/strong><\/p>\n

Izbor iz dnevnika 1961-2006.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izabrala i priredila Marija Ott Franoli\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga \u017divot kao voda hlapi<\/em> donosi izbor iz golemog dnevnika koji je znanstvenica i pjesnikinja Divna Ze\u010devi\u0107 pisala od svoje dvadeset \u010detvrte do \u0161ezdeset devete godine, kontinuirano od 1961. do 2000, a potom, ve\u0107 te\u0161ko bolesna, sporadi\u010dno sve do smrti 2006. godine, ispisav\u0161i pritom fascinantnih vi\u0161e od \u0161est tisu\u0107a dnevni\u010dkih stranica.
\nDnevnik obuhva\u0107a silno \u0161irok raspon tema koje je gotovo nemogu\u0107e nabrojiti: one se kre\u0107u od nepreglednog mno\u0161tva sitnih zapa\u017eanja o svakodnevici jedne \u017eene, o pro\u017eivljenome i \u017eeljenome, sve do kriti\u010dkog promi\u0161ljanja malogra\u0111anskih dru\u0161tvenih obrazaca, odnosa na kulturnoj sceni ili ja\u010danja nacionalizama osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. U ratnim pak devedesetima dnevnik joj se dobrim dijelom pretvara u politi\u010dki kronotop u koji upisuje svoje traumati\u010dne nacionalno-identitetske dvoumice izme\u0111u etni\u010dkog srpstva i politi\u010dkog hrvatstva.<\/p>\n

 <\/p>\n

U dnevniku u kojem je neprestanim smjenjivanjem slika i doga\u0111aja bilje\u017eila stanje du\u0161e intenzivno je i bolno promi\u0161ljala intimna pitanja braka, ljubavnih tlapnji, odgoja k\u0107eri, odnosa s roditeljima, bolesti i starosti. Iz svega u dnevniku zapisanoga provijava njezina izrazita usamljenost i trajan, depresivan osje\u0107aj napu\u0161tenosti, neshva\u0107enosti i diskriminiranosti. U dnevniku je vidljiva i ambicija Divne Ze\u010devi\u0107 za znanstvenim radom, duhovnim i intelektualnim napredovanjem, posebice u pjesni\u0161tvu. \u0160tovi\u0161e, vrijednost svojih dnevni\u010dkih zapisa mjerila je time ima li u njima ikakvih za\u010detaka pjesme. Dnevnik je isto tako njezino mjesto iskrenog otpora: autorica se u njemu buni protiv nepravdi, vlastitih i tu\u0111ih nemogu\u0107nosti, a dnevnik se pretvara u ring u kojem odmjerava snage s dru\u0161tvom i njegovim mehanizmima u koje se gotovo uop\u0107e nije uklapala.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dnevnik je bio mjera njezine udaljenosti od nje same, u njemu je tra\u017eila razgovor s nekim tko bi sve i bez rije\u010di razumio, dnevnik joj je bio, kako zapisuje, “jedino mjesto gdje mogu saznati da postojim”. Kao dnevnik neostvarenih mogu\u0107nosti i “prostirka za sanjarenje”, bio je njezino “mjesto za zbrajanje katastrofa”, ali i jedina potreba dana koja joj je budu\u0107nost \u010dinila podno\u0161ljivom. U dnevniku je tra\u017eila sve ono \u0161to nije nalazila u \u017eivotu i zbog toga je bila svjesna da joj \u2013 “bez dnevnika \u017eivot kao voda hlapi”.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\/648 str., 16,5 x 24 cm, tvrdi uvez, 2017\/<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/svagdan\/zivot-kao-voda-hlapi\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7412,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-7411","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Zecevic.jpg?fit=297%2C435&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":7411,"position":0},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54956,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956","url_meta":{"origin":7411,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: 14. srpnja 2026., 19 satiTrajanje izlo\u017ebe: \u00a014. srpnja \u2013 20. rujna 2026.Autorice: Aneta Bari\u0161i\u0107 i dr. sc. Ana \u0160eparovi\u0107Stru\u010dna suradnica: dr. sc. Tihana Puc U utorak, 14. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba Umjetni\u010dkog paviljona u Zagrebu Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54764,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","url_meta":{"origin":7411,"position":2},"title":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":7411,"position":3},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54967,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54967","url_meta":{"origin":7411,"position":4},"title":"Milan Ristovi\u0107, \u201eUti\u0161ani glasovi. Iz istorije obi\u010dnih ljudi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Devedesetih godina pro\u0161log veka pojavili su se mla\u0111i i hrabriji istori\u010dari pi\u0161u\u0107i eseje o malim sudbinama pojedinaca u vihorima tih ogromnih prevrata sveta. \u017deleli su da makar naknadno ostave trag dostojanstvu nepravedno nazvanom Mali \u010dovek. Pokazali su da istorijska faktografija nudi beskona\u010dno mnogo izuzetnih pri\u010da koje ravnopravno i jednako zanimljivim\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Utisani-glasovi.jpg?fit=373%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55069,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55069","url_meta":{"origin":7411,"position":5},"title":"Uwe Wittstock, \u201eVelja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi Velja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti prikazuje kako je tijekom prvog mjeseca Hitlerove vladavine nacisti\u010dki teror uni\u0161tio kulturni i intelektualni \u017eivot Weimarske Republike te prisilio brojne pisce i umjetnike na progon ili unutarnju emigraciju. Knjigu je prevela\u00a0Gordana-Dana Grozdani\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \"Da uni\u0161te demokraciju, antidemokratima je potrebno otprilike toliko vremena\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7411"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7411\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7413,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7411\/revisions\/7413"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}