Inicijativa za feministi\u010dki Filozofski poziva na tribinu \u201dOktobarska revolucija iz rodne perspektive\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u petak, 8. prosinca 2017. u 19 sati u dvorani D1 Filozofskog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Poziv na tribinu<\/p>\n
<\/p>\n
Inicijativa za feministi\u010dki Filozofski poziva na tribinu \u201dOktobarska revolucija iz rodne perspektive\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u petak, 8. prosinca 2017., u 19 sati u dvorani D1 Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na tribini \u0107e govoriti prof. Ankica \u010cakardi\u0107, Mia Gonan i Andrea An\u0111elini\u0107, a njihov \u0107e razgovor moderirati Ante Andabak.<\/p>\n
<\/p>\n
Nakon tribine dru\u017eit \u0107emo se u prostoru KSFF-a.<\/p>\n
<\/p>\n
Vi\u0161e o govornicama i njihovim izlaganjima:<\/p>\n
<\/p>\n
Andrea An\u0111elini\u0107, \u017dene i Oktobar<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Cilj ovoga izlaganja bit \u0107e dati sa\u017eet i jezgrovit pregled uloge i pozicije \u017eena u kontekstu Oktobarske revolucije i situacije u Sovjetskom Savezu koja je uslijedila. Okosnicu izlaganja \u010dinit \u0107e \u010dlanak The women of 1917. Megan Trudell, objavljen u \u010dasopisu Jacobin, u kojemu se ocrtava jezgra povijesnoga aspekta polo\u017eaja \u017eena, ponajprije radnica, unutar Revolucije. U fokusu \u0107e razmatranja pri tome biti na\u010dini organizacije \u017eena i njihova anga\u017eiranost u politi\u010dkim pitanjima koja je kulminirala u Februarskoj revoluciji, poti\u010du\u0107i time revolucionarni naboj koji je u kasnije doveo do uspostave socijalizma. Nu\u017eno se pri tom osvrnuti na materijalne uvjete u kojima su se \u017eene nalazile i na na\u010din na koji je Komunisti\u010dka partija planirala djelovati u svrhu pobolj\u0161anja istih. Bit \u0107e razmotreni stavovi i spisi Vladimira Lenjina i Lava Trockog o \u017eenskome pitanju, ideje o reorganizaciji obitelji i na\u010dinima na koje bi se neutralizirala represivnost te zajednice, ali i konkretni potezi poduzeti po tom pitanju, a koji \u0107e se zadr\u017eati ve\u0107inom na pravnim aspektima potla\u010denosti \u017eena i LGBT+ manjine, dok su svakodnevne pote\u0161ko\u0107e s kojima su suo\u010dene ostavljene, uslijed ekonomskih problema i rata, za kasnije propitivanje. Problematizirat \u0107e se ukratko i razlozi regresije zakonskih prava \u017eena nakon Lenjinove smrti, ali i posljedice zanemarivanja materijalnoga polo\u017eaja \u017eena unutar obitelji i unutar javne sfere.<\/p>\n <\/p>\n Mia Gonan<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Izlaganje \u0107e se fokusirati na kritiku Oktobarske revolucije iz perspektive koja za dokidanje kapitalizma, a s njime i opresije \u017eena i LGBTIQ+ osoba, smatra nu\u017enim radikalno mijenjanje samog procesa proizvodnje. Nadovezuju\u0107i se na kritike koje su se javljale nakon revolucije, od strane Lava Trockog i Aleksandre Kollontai, u vezi postepenog napu\u0161tanja \u017eenskog pitanja i rada na dokidanju obitelji, u izlaganju \u0107e biti nagla\u0161eno za\u0161to je nedovoljno fokusirati se na promjenu \u201eprivatne\u201c sfere istovremeno zadr\u017eavaju\u0107i i pobolj\u0161avaju\u0107i kapitalisti\u010dki na\u010din proizvodnje. Iz rodne perspektive, kao i iz perspektive koja dokidanje apstraktnog rada, forme vrijednosti i robne proizvodnje smatra nu\u017enima, kritizirat \u0107e se pozicija prema kojoj kapitalizam u nekoj fazi mo\u017ee biti osloba\u0111aju\u0107i, odnosno pozicija prema kojoj \u201eproduktivni\u201c rad mo\u017ee osloboditi \u017eene od \u201eneproduktivnog\u201c ku\u0107anskog rada. Budu\u0107i da sam taj sustav proizvodnje zahtijeva odre\u0111ene dru\u0161tvene odnose, izme\u0111u ostalog patrijarhalnu obitelj, nasilje prema \u017eenama i LGBTIQ+ osobama itd., ne mo\u017ee biti dovoljno fokusirati se samo na puko pobolj\u0161anje uvjeta \u017eivota radni\u010dke klase i redistribuciju vi\u0161ka vrijednosti. Osim kritike produktivizma iz perspektive dokidanja apstraktnog rada i vrijednosti, izlaganje \u0107e se kratko dotaknuti i suvremene ideje dokidanja roda, te onda razmotriti koliko su neka pisanja Aleksandre Kollontai korisna za tu anti-cisheteronormativnu perspektivu.<\/p>\n <\/p>\n Ankica \u010cakardi\u0107, Pri\u010da o Ruskoj revoluciji: Ni\u0161ta bez \u017eena<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ovaj kratki prilog bi poku\u0161ao ukazati na izrazito va\u017enu ulogu \u017eena, u prvom redu proleterki i bolj\u0161evikinja u pokretanju Oktobarske revolucije. Uzimaju\u0107i dostupni historijski i empirijski kontekst u obzir, predlo\u017eenu temu \u0107u graditi uz napomenu da je Ruska revolucija bila nu\u017eni ishod brojnih \u017eenskih februarskih \u0161trajkova (u sferi produkcije i reprodukcije) i Me\u0111unarodnog dana \u017eena organiziranih u Petrogradu, mahom u \u010detvrti Vyborg, 1917. Htjela bih naglasiti da se tu nije radilo tek o nekoj revolucionarno-\u017eenskoj \u201ciskri\u201d kratkog daha, ve\u0107 da su \u017eene bile klju\u010dne nositeljice, dakle \u201cmotor\u201d Ruske revolucije. Uz to, poku\u0161ala bih dekonstruirati mit o \u201cpasivnosti\u201d ili \u201cizostanku\u201d \u017eena iz politi\u010dkog \u017eivota onda\u0161nje Rusije, ali istovremeno ilustrirati kako je proboj \u017eena u tradicionalno \u201cmu\u0161ki\u201dpoliti\u010dki svijet bio mukotrpan, kako se to obi\u010dno ka\u017ee, \u201cjedan korak naprijed, dva koraka nazad\u201d. Zaklju\u010dno, iskoristila bih distinkciju izme\u0111u \u201csocijalne reforme i revolucije\u201d kako ju je u svojim radovima razvila Rosa Luxemburg, ne bih li argumentirala tezu da su, historijski govore\u0107i, opresirane klase ili grupe svoja emancipatorna prava ostvarivale revolucionarnim strategijama, a ne samorazumljivim liberalno-pravnim instrumentima. Sto godina poslije, neka nam i ova historija bude lekcija za budu\u0107nost.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izvor: http:\/\/www.ffzg.unizg.hr\/?p=7878#more-7878<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n