<\/p>\n
Pod naslovom Smrt u opusu Vladana Desnice i u europskoj kulturi \u2013 poeti\u010dki, povijesni i filozofski aspekti<\/em> <\/strong>u Zagrebu su se 15.-17.09.2017. godine, prvog dana u prostorijama Hrvatskog dru\u0161tva pisaca, a potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, odr\u017eali 13. Desni\u010dini susreti<\/em>. Ve\u0107 sama \u010dinjenica da su to 13. Susreti<\/em> u neprekinutom slijedu, svjedo\u010di o kontinuiranom potvr\u0111ivanju tog izuzetno kvalitetno osmi\u0161ljenog dugogodi\u0161njeg projekta od posebnog dru\u0161tvenog i znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog interesa koji uspijeva da svake godine nanovo osmisli dovoljno znanstveno atraktivnu, a nedovoljno istra\u017eenu i obra\u0111enu temu. Zato je tako\u0111er razumljivo \u0161to svaki put privu\u010de zapa\u017een broj stru\u010dnjaka iz brojnih znanstvenih centara i sredina koji razvijaju kompatibilne znanstvene discipline \u0161to omogu\u0107ava formiranje lepeze diferenciranih interdisciplinarnih oblika razmjene me\u0111u stru\u010dnjacima. Tome dodatno doprinosi i njegova istra\u017eiva\u010dka, komparativna i multidisciplinarna koncepcija. Budu\u0107i da nemamo mnogo sli\u010dnih projekata koji su multidisciplinarno i komparativno koncipirani i zato \u0161to se o samim Susretima<\/em> dosada malo zna, ovaj prikaz Desni\u010dinih susreta 2017.<\/em> ne\u0107e biti samo standardan opis\/prikaz cjelokupne ovogodi\u0161nje manifestacije nego i podsje\u0107anje na dosada\u0161nju realizaciju projekta koji je dao respektabilan doprinos prou\u010davanju \u017eivota i rada Vladana Desnice te motiva koji su u neposrednom odnosu prema problematici autorova opusa. Dodatno i zato \u0161to se ti\u010de i doti\u010de motiva i tema od prvorazrednog zna\u010daja na brojnim planovima hrvatsko-srpskih\/srpsko-hrvatskih knji\u017eevnih, historijskih i kulturnih odnosa u dugom vremenskom trajanju, a koji se tako rijetko i jo\u0161 uvijek s velikim oprezom javno artikuliraju\/prezentiraju.<\/p>\n <\/p>\n Desni\u010dini susreti<\/em> su znanstveno-stru\u010dni projekt \u201epokrenut\u201c davne 1989. godine, ali se nije po\u010deo realizirati zbog nastupaju\u0107ih turbulentnih historijskih vremena. Idejni konstruktor i temeljni rukovodilac Susreta<\/em> do danas je agilni, kreativni i odlu\u010dni prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. On \u0107e uz dugogodi\u0161nji projekt Desni\u010dini susreti<\/em> kao centralni projekt u vezi sa sadr\u017eajima koji se ti\u010du Vladana Desnice voditi i realizirati jo\u0161 nekoliko projekata pri \u010demu valja posebno naglasiti njegovo anga\u017eiranje na obnavljanju Desni\u010dina porodi\u010dnog imanja u Islamu Gr\u010dkom i osobito njegova centralnog prostora, a to je Kula Stojana Jankovi\u0107a koja je bila devastirana 1995. godine. Znanstveni se pak projekt Desni\u010dini susreti<\/em> obnavlja 2005. kada se brojnim manifestacijama obilje\u017eavala 100-godi\u0161njica autorova ro\u0111enja i od kada se bez prekida odr\u017eava svake godine. Program su od po\u010detka supotpisivali Centar za komparativno-historijske i interkulturne studije Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku s iste ustanove, Hrvatsko dru\u0161tvo pisaca i Srpsko kulturno dru\u0161tvo \u201eProsvjeta\u201c iz Zagreba.<\/p>\n <\/p>\n Upravo dosada\u0161njih vi\u0161e od tristo stru\u010dnjaka koji su ne samo u\u010destvovali u radu Desni\u010dinih susreta<\/em> nego i dali pun prilog njegovu konstruktivnom trajanju dokazuju da su Susreti<\/em> kreativan poligon na kojem se potvr\u0111ivala i nadalje potvr\u0111uje tolerantna, kriti\u010dka i znanstvena razmjena rezultata provedenih istra\u017eivanja neovisno o tome koliko kompleksni, odnosno javnopublicisti\u010dkom praksom kontaminirani sadr\u017eaji bili u centru znanstvene i stru\u010dne opservacije. Strpljivo i dosljedno gra\u0111enje povjerenja sudionika u toj razmjeni i potom interpersonalnim relacijama posredovani u svojim primarnim stru\u010dno-znanstvenim sredinama rezultira smanjivanjem historijski proizvedene tenzije izme\u0111u pojedinih znanstvenih sredina, jo\u0161 uvijek optere\u0107enih traumati\u010dnim iskustvom rata i takozvane tranzicije s jedne te nezapam\u0107ene presije medija u \u010duvanju pa i produbljivanju traumatskog iskustva pam\u0107enja s druge strane.<\/p>\n <\/p>\n Desni\u010dini susreti 2017.<\/em> imenovani su ovom 13. zgodom po redu pomalo pretenciozno, ali u potpunosti u skladu s iskustvom Desni\u010dina stvarala\u010dkog imaginarija Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi \u2013 poeti\u010dki, povijesni i filozofski aspekti<\/em> <\/strong>da bi se utvrdili dodatnom odrednicom Povodom 50. obljetnice smrti Vladana Desnice<\/em><\/strong> \u010dime se vi\u0161estruko uokviruje centralna tema skupa. I u svim dosada\u0161njim Susretima<\/em> postupalo se isto: s jedne se strane iz stvarala\u010dkog opusa i \u017eivota Vladana Desnice izdvajala reprezentativna klju\u010dna rije\u010d pomo\u0107u koje se mo\u017ee propitivati njezina znanstvena \u201enosivost\u201c u multidisciplinarnom i interkulturnom horizontu.<\/p>\n <\/p>\n U tom periodu realizirano je, s ovogodi\u0161njim, 13 me\u0111unarodnih simpozija u kojima se dominantno govorilo o Desni\u010dinom literarnom opusu, njegovu \u017eivotu i radu, ali i o temama koje su neposredno povezane sa njegovim \u017eivotom i radom. Mogli bismo navesti nekoliko tema dosada\u0161njih simpozija, jer se samim citiranjem naslova jasno otkriva jedna raspoznatljiva linija interesa organizatora i zainteresiranih stru\u010dnjaka \u2013 ipak Susretima<\/em> dominira tema odnosa spoznajne svijesti i historije u brojnim svojim tematsko-motivskim grananjima<\/strong>: Sunce, stablo i pisac: krajolici u opusu Vladana Desnice<\/em>; Pripadnost kulturi \u2013 kultura pripadanja<\/em>; Intelektualci i vlast 1945-1954<\/em>; Ideologija vlasti i ideologi\u010dnost teksta<\/em>; Intelektualci i rat 1939-1947<\/em>; Intelektualci danas<\/em>; Vladan Desnica i Split 1920-1945<\/em>; Split i Vladan Desnica 1918-1945.: umjetni\u010dko stvarala\u0161tvo izme\u0111u kulture i politike<\/em>; Hrvatsko-srpski\/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas. Povodom 110. obljetnice ro\u0111enja Vladana Desnice<\/em> te ovogodi\u0161nja Smrt u opusu Vladana Desnice i europska kultura \u2013 poeti\u010dki, povijesni i filozofski aspekti<\/em>.<\/p>\n <\/p>\n Kao i u svim dosada\u0161njim prilikama, i na ovim se Susretima<\/em> promovirao zbornik radova s prethodnog. Tako je i ovom zgodom organizirana promocija zbornika radova sa Desni\u010dinih susreta 2016.<\/em> koji su bili odr\u017eani pro\u0161le godine u Beogradu (u okviru realizacije dvogodi\u0161njeg me\u0111udr\u017eavnog znanstvenog hrvatsko-srpskog projekta Desni\u010dini susreti i hrvatsko-srpski\/srpsko-hrvatski interkulturalizam<\/em>) u suradnji s Institutom za knji\u017eevnost i umetnost u Beogradu. Skup je imao i odrednicu Povodom 110. obljetnice ro\u0111enja Vladana Desnice. Na tim se Susretima<\/em> raspravljalo o toliko va\u017enom pitanju a to su hrvatsko-srpski\/srpsko-hrvatski knji\u017eevno-kulturni odnosi da su o\u010dekivanja opravdano bila velika. Promotori su bili ugledni knji\u017eevni histori\u010dari i teoreti\u010dari knji\u017eevnosti, vrsni poznavaoci hrvatske i srpske knji\u017eevnosti: akademik Tonko Maroevi\u0107, dr. sc. Bojan Jovi\u0107, direktor Instituta za umetnost i knji\u017eevnost u Beogradu, prof. dr. sc. Zvonko Kova\u010d sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Vladimir Gvozden sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, urednik zbornika prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107 i voditelj FF pressa Filozofskog fakulteta Boris Bui. Naglasili su da je Zbornik<\/em> s klju\u010dnim rije\u010dima simpozija Hrvatsko-srpski\/srpsko-hrvatski interkulturalizam<\/em> danas uspio da prenese problemsko-kreativnu atmosferu otvorenih, ponekad i polemi\u010dkih intonacija u kontekstu pojedinih tema na samom simpoziju \u0161to svjedo\u010di o sazrijevanju i emancipaciji akademske i op\u0107e znanstvene humanisti\u010dke zajednice u obje sredine od stereotipa javnog diskursa. U tom smislu mo\u017eemo govoriti kako je realna simpozijska situacija u Beogradu bila otvorenija za kompleksnije propitivanje tih odnosa nego \u0161to to Zbornik<\/em> otkriva. Fenomenologija pisanog teksta tako se legitimira kao bitan stilizator i regulator javne rije\u010di. Me\u0111utim, upravo zato \u0161to su Desni\u010dini susreti<\/em> jedna od takvih, ve\u0107 realno me\u0111unarodno etabliranih manifestacija, koje promi\u010du\/njeguju\/kultiviraju kompetentan govor o najkompleksnijim pitanjima, a jo\u0161 uvijek prisutnih u javnom diskursu kao \u201eproblemskom\u201c, onda je i te kako uo\u010dljiv izostanak problematiziranja upravo tog odnosa. O\u010digledno, jo\u0161 uvijek postoji vi\u0161e nego razlo\u017ean oprez. Upravo zbog toga Desni\u010dini susreti<\/em> potvr\u0111uju se kao jedna od nezamjenjivih manifestacija \u201eomogu\u0107avanja\u201c interkulturnih i znanstvenih razmjena i oblikovanja op\u0107eprihvatljivih relacija u znanstvenoj komunikaciji u sredinama koje jo\u0161 uvijek jesu kontaminirane nalozima koji odre\u0111uju i reguliraju prostor slobode. Neovisno o tome \u0161to je urednik promoviranog Zbornika<\/em> bio prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107, treba apostrofirati njegovo \u201eizla\u017eenje\u201c iz prostora promocije Zbornika<\/em>, jer je iskazao punu zahvalnost doktorandici Ivani Cvijovi\u0107 Javorina na njezinom trudu u procesima objavljivanja svih dosada\u0161njih zbornika, jer je njezin doprinos bio nenadomjestiv i bez \u010dijeg se truda ne bi mogli realizirati dosada\u0161nji Susreti<\/em>.<\/p>\n <\/p>\n Stoga se sagledavanje te klju\u010dne rije\u010di smrt<\/strong> primarno prou\u010dava u kontekstu autorova opusa i njemu pripadaju\u0107im kulturnim tradicijama, hrvatskoj i srpskoj, a potom u kontekstu europske knji\u017eevnosti i kulture te cjelokupnog modernog antropolo\u0161kog obzora koji je toliko bogato i raznoliko formirao razgranate modele razumijevanja motiva smrti. Valja naglasiti da se ovogodi\u0161njim Programom rada Susreta<\/em> najavilo 48 izlaganja s 51 izlaga\u010dem\/icom \u0161to vrlo jasno govori o velikom odazivu na tako provokativnu temu, temu koja stoji u temelju svekolikog antropolo\u0161kog horizonta europske kulture i njezina metajezi\u010dnog iskustva. Prijavili su se izlaga\u010di iz nekoliko dr\u017eava pri \u010demu dominiraju u\u010desnici iz Hrvatske i Srbije: Zagreba, Zadra, Rijeke, Osijeka, Novog Sada, Beograda, Bara, Biha\u0107a, Sarajeva, Ljubljane, Maribora, Trsta.<\/p>\n <\/p>\n Kao \u0161to ovako slo\u017eena tema tra\u017ei, ve\u0107 su se na po\u010detku rada prvog dana u prijepodnevnoj sesiji utvr\u0111ivali filozofski, antropolo\u0161ki, psiholo\u0161ki, kulturolo\u0161ki, konfesionalni itd. pogledi na razumijevanje sadr\u017eaja pojma smrt \u0161to je otvorilo vrlo plodnu raspravu o nazna\u010denoj problematici i proizvelo potreban op\u0107i kontekst razumijevanja klju\u010dne rije\u010di skupa. Tako je izlaganje dr. sc. Marina Biondi\u0107a sa Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci Aspekti analiti\u010dke filozofije smrti u djelu Vladana Desnice<\/strong> i koji se upravo pasionirano bavi problematikom metafizike i filozofije smrti rastvorilo potreban horizont razumijevanja ove kompleksne tematike. S istog Odsjeka je i dr. sc. Nikola Petkovi\u0107 koji \u0107e u svom izlaganju Smrt i me\u0111u-stanje u radovima Juana Rulfa i D\u017eevada Karahasana<\/strong> ponajvi\u0161e pa\u017enje posvetiti elaboriranju u komparativnom sagledavanju dvojice autora \u201eudaljenih\u201c kulturnih modela teorijsko-filozofske aspekte motiva smrti i tuma\u010diti njihov me\u0111usobni \u201elutaju\u0107i motiv smrti kao nedovr\u0161enog egzistencijalisti\u010dkog i eti\u010dkog procesa te ontolo\u0161kog stanja\u201c. Sli\u010dne je dijalo\u0161ke reakcije izazvalo i izlaganje doktoranda Matka Globa\u010dnika Uloga smrti u njema\u010dkoj filozofiji egzistencije me\u0111uratnoga perioda i njezina recepcija u misli Stjepana Zimmermanna<\/strong>. Da su tanatolo\u0161ke teme i motivi bili izazov za svakog izlaga\u010da na Susretima<\/em>, pokazala je i struktura dobrog dijela izlaganja \u2013 gotovo da je svako imalo svoju elaboraciju zastupanog pristupa tanatolo\u0161koj problematici, prelomljenoj kroz prizmu interesa svakog pojedina\u010dnog izlaganja.<\/p>\n <\/p>\n Posebnu je svje\u017einu dao Susretima<\/em> interdisciplinarni koncept Susreta<\/em>, jer su se smjenjivale sesije s problematikom neposredno navezanom na djelo Vladana Desnice, dakle knji\u017eevne u svim svojim oblicima s onima koje su historijske, filozofske, kazali\u0161no-historijske, historijsko-medicinske, kulturolo\u0161ke, historijsko-dru\u0161tvene, kulturno-urbanisti\u010dke itd. Da se radilo o dobro osmi\u0161ljenom programu Susreta<\/em>, svjedo\u010di i to da tako diferencirane teme nisu proizvodile efekt tematske rascijepljenosti \u0161to ina\u010de rezultira te\u0161kim i napornim pra\u0107enjem izlaganja, nego efekt prepoznatljivog mozaikalnog slaganja ve\u0107e i zna\u010denjski kompleksnije cjeline.<\/p>\n <\/p>\n Izdvojili bismo nekoliko izlaganja koja su u mnogo \u010demu ponudila interpretaciju motiva koji u hrvatskom znanstvenom krugu, dodu\u0161e, imaju brojne i vi\u0161e nego prepoznatljive javnoprezentne znanstvene obrade, ali obrade koje ne bi mogle izdr\u017eati na\u010delnu znanstvenu kritiku: bavili su se temama o kojima se govori tek sporadi\u010dno ili se govori na neadekvatan na\u010din, jer je njihov znanstveni interes kontaminiran ili koketiranjem s revizionisti\u010dkim tuma\u010denjima iskustva Drugog svjetskog rata na ovim \u201eprostorima\u201c ili se vi\u0161e-manje prikriveno uklju\u010duju u procese etabliranja revizionisti\u010dke koncepcije tuma\u010denja toga historijskog iskustva. Utoliko su se s dodatnom pa\u017enjom pratila izlaganja koja su u centru svog znanstvenog interesa imala historijat Zagreba \u2013 bavila su se smr\u0107u i strahom u Zagrebu 1941-1945. godine i motivom politi\u010dke smrti 1945-1989. u Zagrebu.<\/p>\n <\/p>\n Tri su izlaganja izazvala plodnu diskusiju, jer su ponudila teme o kojima se ili uop\u0107e ne govori ili se govori tendenciozno bez ozbiljnije koncipiranih istra\u017eivanja, odnosno da bi mogle biti realizirane u svome ideolo\u0161kom horizontu moraju provesti vrlo jasno i prepoznatljivo izdvajanje, selekcioniranje gra\u0111e. Prvo izlaganje ticalo se tuma\u010denja iskustva kazali\u0161nog ansambla u centralnoj kazali\u0161noj instituciji u NDH u periodu prve godine formiranja nove dr\u017eavne tvorevine nakon izglasavanja rasnih i ostalih zakona koji su omogu\u0107avali brojne nestanke i likvidacije prokazanih te proizvode\u0107i paraliziraju\u0107u atmosferu straha od smrti \u2013 izlaganje prof. dr. sc. Snje\u017eane Banovi\u0107, profesorice na Akademiji dramskih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Hrvatsko dramsko kazali\u0161te u Zagrebu 1941. Dani smrti, straha i poni\u017eenja<\/strong>. Ne manje je pa\u017enje izazvalo anga\u017eirano izlaganje prof. dr. sc. Drage Roksandi\u0107a koji je interpretacijom \u010detiriju svjedo\u010denja o pam\u0107enju iskustva rata u Zagrebu 1941-1945. u obrazlo\u017eenju teme svoga izlaganja Umrijeti u Zagrebu 1941.-1945.<\/strong> nazna\u010dio da prou\u010davaju\u0107i dnevni\u010dka ili autobiografska sje\u0107anja \u010detvorice autora (Miroslava Krle\u017ee, Josipa Horvata, Kerubina \u0160egvi\u0107a i Stjepana Zimmermanna) otkriva veoma razli\u010dito organizirana sje\u0107anja na suo\u010davanje sa smr\u0107u u ratnom periodu u Zagrebu. Mladog doktoranda Tomislava Bran\u0111olicu prvenstveno je zanimalo pitanje politi\u010dke smrti u Savezu komunista Hrvatske, dakle oblika obra\u010duna u SKH afirmiraju\u0107i jednu zanemarenu gra\u0111u kao izvore koji su se rijetko koristili pri opisu politi\u010dke povijesti Saveza komunista Hrvatske, a to su takozvane knjige kazni i ka\u017enjavanja \u010dlanova Partije \u0161to su se vodile po pojedinim op\u0107inskim partijskim komitetima: Smrt u Partiji i prekidi politi\u010dkih karijera i politi\u010dki kraj u Savezu komunista Hrvatske 1945-1989.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Izuzetno su osvje\u017eavaju\u0107e djelovali prilozi koji su dolazili sa drugih znanstvenih podru\u010dja: lingvistike i kulturologije ili historije epidemija i kroni\u010dnih bolesti na podru\u010dju dana\u0161nje Republike Hrvatske ili historije Zagreba kao mjesta \u0161to je u\u017eurbano proizvodio jasnu sliku\/legitimaciju o svom urbanitetu. Tuma\u010denje formiranja Mirogoja na primjer kao prostora na kojem se uspostavljaju i legitimiraju centralna i reprezentativna mjesta kulturnog pam\u0107enja zajednice. Iz lingvisti\u010dkog se horizonta tema smrti nastojala sagledati u Desni\u010dinom jezi\u010dnom iskustvu i to upravo u njegovu reprezentativnom tekstu. Dr. sc. Virna Karli\u0107 u svom je izlaganju Metafora i konceptualizacija smrti u Prolje\u0107ima Ivana Galeba<\/strong> utvrdila izuzetno veliku semanti\u010dku \u0161irinu i izuzetnu frekventnost iskori\u0161tenih jezi\u010dnih oblika u jezi\u010dnom materijalu analiziranog teksta koji omogu\u0107avaju formiranje tipologizacije upotrebljenih oblika u horizontu autorova predstavljanja simbolike smrti. Doktorandica Ivana Cvijovi\u0107 Javorina je interpretirala u svom izlaganju Sveu\u010dili\u0161te na Mirogoju<\/strong> odnos institucionalizirane zajednice prema nosiocima reprezentativnog izbora \u2013 sveu\u010dili\u0161nim nastavnicima, posebno prema osniva\u010dima studija germanistike u Zagrebu. Dodatno i s pozicije propitivanja njihova mjesta u kulturi sje\u0107anja grada. \u0160teta \u0161to se nije moglo \u010duti planirano izlaganje dr. sc. Maria Streche, ali prisutnog na nivou kratkog rezimea u Programskoj knji\u017eici Susreta<\/em> Mirogoj. Simbol modernog hrvatskog gra\u0111anskog dru\u0161tva i njegove kulture<\/strong>, jer bi dalo pun prilog historiji zagreba\u010dkog urbaniteta u kontekstu formiranja Mirogoja kao mjesta kojim se Zagreb uklju\u010duje me\u0111u pune urbane centre Europe. Ovako moramo \u010dekati novi zbornik i nadati se da prilog ne\u0107e izostati. Svoj prilog raznolikosti tema izlaganja dala je i dr. sc. Monica Priante s Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta koja je pokazala dva modela pokopa kroz koje su pro\u0161li posmrtni ostaci Vladana Desnice u izlaganju Dva pogreba Vladana Desnice<\/strong>, jednog slu\u017ebenog u Zagrebu i drugog tradicijskog u Islamu Gr\u010dkom. Tema je toliko interpretativno provokativna s obzirom na ponu\u0111eni materijal, da je diskusija izlaga\u010dicu izazvala na cjelovitije sagledavanje, odnosno ukazala na brojne izvore zna\u010denja koji se moraju osvijestiti.<\/p>\n <\/p>\n Iz op\u0107e kulturolo\u0161ke problematike bilo je i izlaganje dr. sc. Nikole Anu\u0161i\u0107a koji je u izlaganju Kad smrt po\u017edere smrt. Uloga epidemija u mijenama mortalitetnih obrazaca<\/strong> otkrio jedan paradoks u tuma\u010denje historije epidemija, a ti\u010de se prou\u010davanja smrtnosti od tuberkuloze na prostoru dana\u0161nje Hrvatske u situaciji epidemije \u0161panjolske gripe pokazuju\u0107i sve izazove multidisciplinarnih istra\u017eivanja kojima je realan povod literatura Vladana Desnice.<\/p>\n <\/p>\n Ipak je najve\u0107i broj izlaganja bio posve\u0107en Desni\u010dinim knji\u017eevnim tekstovima i njegovu knji\u017eevnom opusu u cjelini \u0161to je nemogu\u0107e detaljnije i u cijelosti prezentirati. Zato bismo izdvojili nekoliko izlaganja koja su u centru svog interpretativnog interesa imala odre\u0111eni aspekt Desni\u010dina opusa bilo da se radilo o njegovoj poeziji, dramskom dijelu opusa ili njegovim prozama.<\/p>\n <\/p>\n Zapa\u017eenu je pa\u017enju i dinami\u010dnu diskusiju izazvalo tematiziranje motiva besmrtnosti u kontekstu Desni\u010dina nedovr\u0161enog romana Pronalazak Athanatika<\/em> <\/strong>koji se i nadalje nudi diferenciranim \u017eanrovskim atribuiranjima. Tokom rasprave se postepeno formulirala interpretacijska mre\u017ea o romanu kao mimikriranom, a anga\u017eiranom romanu o totalitarnoj politi\u010dkoj svijesti kao neizbje\u017enoj konzekvenci antropolo\u0161kog mita pa se Desni\u010din recentni stvarala\u010dki anga\u017eman prepoznaje kao odgovor autora na pitanje o posjedovanju ekskluzivnog prava na vrijeme\/trajanje\/postojanje. Tako slo\u017eenom sagledavanju Desni\u010dina romana pun je prilog dalo izlaganje dr. sc. Bojana Jovi\u0107a Tanatologike Vladana Desnice. Igre poetike i smrti<\/strong> gdje izlaga\u010d artikulira toliko razu\u0111en tanatolo\u0161ki repertoar u djelima Vladana Desnice jasno ukazuju\u0107i da je taj tematsko-motivski sloj realiziran u slo\u017eenim strukturama diferenciranih tekstnih postava. Ili kad se govori o intertekstualnosti u njegovu djelu, a u obzoru se ima gra\u0111a od antike do dana\u0161njih vremena, onda se \u010dini izuzetno plodnim istra\u017eivanje Desni\u010dina rada iz rakursa upravo anti\u010dkog mitskog repertoara (Bruna Kunti\u0107-Makvi\u0107: Haronovo doba. Anti\u010dki motivi u tanati\u010dkom repertoaru Vladana Desnice<\/strong>). Od va\u017enosti su izlaganja dr. sc. Vladimira Gvozdena koji je posebno izdvojio motiv apsurda u izlaganju Sunce, smrt i apsurd u Prolje\u0107ima Ivana Galeba<\/strong>.<\/p>\n <\/p>\n \u010cim se u kontekstu tuma\u010denja djela Vladana Desnice najave teme koje se odnose na njegov pjesni\u010dki ili dramski ili prevodila\u010dki dio opusa, odmah se recepcijska znati\u017eelja podi\u017ee, jer se nalazimo na podru\u010dju u kojem postoje i nadalje otvorena stajali\u0161ta znalaca autorova opusa. Izlaganje dr. sc. Sanje Roi\u0107 i dr. sc. Ive Grgi\u0107 Maroevi\u0107 Desnica, prevoditelj i komentator Foscolovih Grobova<\/strong> analiti\u010dno je uvjerljivo\/argumentirano ukazalo na izuzetnu Desni\u010dinu prevodila\u010dku umje\u0161nost, jer je taj zna\u010dajni spjev uspio neponovljivo kreativno, sa\u010duvav\u0161i brojne osobine originala na svim nivoima strukture, prevesti tako da se mo\u017ee smatrati da je njegov prevodila\u010dki zahvat najuspje\u0161niji me\u0111u njih 10 (deset) koji su realizirani na hrvatsko-srpskom govornom podru\u010dju do danas.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dr. sc. Aleksandra Kuzmi\u0107 u izlaganju Dramaturgija slobode i smrti ili o Ljestvama Jakovljevim Vladana Desnice u svetlu Sartrove teorije o pozori\u0161tu situacije<\/strong> skrenula je pa\u017enju na upisanost Desnice u recentnu dramsku proizvodnju u europskom dramskom kontekstu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovogodi\u0161nji Desni\u010dini susreti<\/em> u cijelosti su potvrdili svoje programske ciljeve: da su pro\u0161irili i produbili razumijevanje literarnog opusa Vladana Desnice osvjetljavaju\u0107i ga iz ciljano reduciranog, ali interpretativno produktivnog tematsko-motivskog o\u010di\u0161ta, da je tema smrti u hrvatskoj historiografiji definitivno afirmirana kao znanstvena, da je mo\u017eda najuspjelije do sada demonstrirana teorijsko-metodolo\u0161ka orijentacija Susreta<\/em> na multidisciplinarnost i interdisciplinarnost, da se sa\u010duvala nagla\u0161ena otvorenost prema uklju\u010divanju mla\u0111ih znanstvenika i onih koji se tek u tom smislu profiliraju, a klasi\u010dna se komparatistika motiva i opet pokazala kao nezamjenjiva disciplina pri prou\u010davanju knji\u017eevnih i svakih drugih diskurzivno diferenciranih tekstova.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vladan Desnica je jedan od onih pisaca koji je u posljednjih 20 godina bio i te kako \u201eprisutan\u201c u javnom \u017eivotu do\u017eivjev\u0161i da mu se i hrvatska i srpska kultura, svaka na svoj specifi\u010dan na\u010din, primjereno odu\u017ee. I ovakvim oblikom \u201ebavljenja\u201c s potencijalom njegova znaka kao \u0161to su Desni\u010dini susreti<\/em>. Budu\u0107i da su Susreti<\/em> do sada slijedili i stvarala\u010dku i \u017eivotnu pri\u010du na\u0161eg zna\u010dajnog autora, onda nam se \u010dini potrebnim nastaviti s onim slijedom s kojim je realiziran jedan broj Susreta, a to je autorova i stvarala\u010dka i \u017eivotna biografija. Ako je Zadar ono mjesto koje se upisuje kao rodno pa se nekoliko Susreta vezalo uz Zadar, pa je slijedio Split \u2013 mjesto njegova stvarala\u010dkog propitivanja, u\u010denja i sazrijevanja te ulaska u javni kulturni \u017eivot, onda je Zagreb onaj lokus gdje se definitivno artikulira kao samosvojna i neponovljiva stvarala\u010dka posebnost. Tema Desnica i Zagreb vi\u0161e je nego provokativna i neizbje\u017ena. Na svim planovima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dakle, slijedom dosada\u0161njeg hodograma Susreta<\/em> bilo bi veoma zanimljivo istra\u017eiva\u010dki i interpretativno propitati temu Zagreb i Vladan Desnica, jer je u tom gradu autor afirmirao svoj knji\u017eevni lik i bitno intervenirao u iskustvo op\u0107eg dijaloga kulture razdoblja. Naravno, time bi se osvijetlili brojni motivi koji se navezuju na promi\u0161ljanje iskustva knji\u017eevnosti neposredno nakon Drugog svjetskog rata, jer osobito pedesete godine 20. vijeka predstavljaju izuzetno dinami\u010dan period hrvatske knji\u017eevnosti i kulture koja se ostvarivala u sklopu cjelokupnog iskustva jugoslavenske dru\u0161tvene zajednice \u2013 sa svim svojim kontradiktornostima, ali nagla\u0161eno ubrzane transformacije. I upravo te pedesete godine predstavljaju punu afirmaciju literarnog opusa Vladana Desnice koji \u0107e dati upe\u010datljiv prilog pro\u0161irivanju slobode javne rije\u010di i slobode stvaranja, a \u0161to \u0107e realno demonstrirati napu\u0161tanjem kurentne pravni\u010dke karijere i odlaskom u slobodne umjetnike\/knji\u017eevnike \u2013 odmah skre\u0107u\u0107i na sebe punu javnu i institucionalnu pa\u017enju objavljivanjem romana Zimsko ljetovanje<\/strong> upravo na po\u010detku 1950. godine.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Du\u0161an Marinkovi\u0107<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-7335","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":7335,"position":0},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":7335,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":7335,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":7335,"position":3},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":7335,"position":4},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":7335,"position":5},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7335","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7335"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7335\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7338,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7335\/revisions\/7338"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7335"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7335"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7335"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}