<\/p>\n
Drago Roksandi\u0107, Luka Jakop\u010di\u0107 (ur.), Zapovidi Babogredske kompanije 1823.-1824. godine<\/em>, Zagreb \u2013 Babina Greda \u2013 \u017dupanja: FF Press, 2017, 193 str.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Godine 2012. Janja Juzba\u0161i\u0107, ravnateljica Zavi\u010dajnog muzeja Stjepan Gruber<\/em> iz \u017dupanje, predstavila je profesoru Dragi Roksandi\u0107u s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 376 stranica skeniranog rukopisa vojnokraji\u0161kih zapovijedi (protokola) \u0160este babogredske satnije (kompanije) Brodske grani\u010darske pukovnije (regimente) za razdoblje od 15. I. 1823. do 1. XII. 1824. godine. Posebnost ovog rukopisa le\u017ei u tome da je jedini sa\u010duvani primjerak vojnokraji\u0161kih knjiga zapovijedi koji nije prenesen u Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu \u2013 \u010duva se u Zavi\u010dajnom muzeju u \u017dupanji, smje\u0161tenom u posljednjem sa\u010duvanom grani\u010darskom \u010dardaku u Hrvatskoj, dakle u ambijentu nalik onom u kojem je i nastao. Pisan je hrvatskim, a ne zapovjednim njema\u010dkim jezikom.<\/p>\n <\/p>\n Tri godine nakon ovog prvog susreta, po\u010detkom 2015., Luka Jakop\u010di\u0107, osniva\u010d tvrtke Recider projekt, pokrenuo je na Roksandi\u0107ev prijedlog projekt transliteracije i prire\u0111ivanja kriti\u010dkog izdanja spomenutih knjiga zapovijedi. U projektu nazvanom Zapovida se!<\/em> sudjelovali su Juzba\u0161i\u0107, Roksandi\u0107, Jakop\u010di\u0107 i troje mladih povjesni\u010dara \u2013 Martina Dragani\u0107, Tomislav Habdija i Vedran Mui\u0107. U me\u0111uvremenu, podr\u0161ku mu je pru\u017eila i Op\u0107ina Babina Greda. Kona\u010dan proizvod suradnje je knjiga Zapovidi Babogredske kompanije 1823.-1824. godine<\/em>. Iako su Zapovidi<\/em> poznate otprije \u2013 Babogredskom su se satnijom bavili jo\u0161 i Mijat Stojanovi\u0107, Josip Matasovi\u0107 i Krunoslav Tkalac \u2013 ovdje je rije\u010d o prvom kriti\u010dkom izdanju opremljenom pomagalima nastalima na temelju konzultiranja stru\u010dne literature i usporedbe s relevantnim izvorima. \u010citatelja u povijesni kontekst nastanka Zapovidi<\/em> i prethodna znanstvena istra\u017eivanja uvodi predgovor D. Roksandi\u0107a.<\/p>\n <\/p>\n Podru\u010dje satnije obuhva\u0107alo je Babinu Gredu i Gundince, a sjedi\u0161te nadre\u0111ene pukovnije bilo je u Vinkovcima. Iako je danas sinonim za zaba\u010deno selo, Babina Greda u to je vrijeme bila napu\u010denija i od \u017dupanje, i od Broda, i od Vinkovaca. Knjiga zapovijedi zapravo je samo mali dio golemog, centraliziranog i birokratiziranog sustava administracije preko koje se iz dalekih kancelarija upravljalo ovim kraji\u0161kim podru\u010djem i njegovim stanovni\u0161tvom. U njoj je zapisano sve \u0161to su babogredski kraji\u0161nici slu\u017ebeno trebali znati, uzeti na znanje i prema \u010demu su se trebali ravnati izvr\u0161avaju\u0107i pukovnijska i satnijska nare\u0111enja.<\/p>\n <\/p>\n Glavninu teksta \u010dini transkript zapovijedi satnijskog i pukovnijskog zapovjedni\u0161tva. Tekst je pisan na osebujan na\u010din \u2013 pored regionalizama, o\u010dit je nedostatak jezi\u010dne standardizacije kao i sna\u017ean utjecaj njema\u010dkog jezika. Tako se imenice gotovo uvijek pi\u0161u velikim slovom, vlastita imena se ne dekliniraju, a glasovi se izra\u017eavaju po njema\u010dkom klju\u010du (dan = dahn, tz = c, w = v, v = u).<\/p>\n <\/p>\n Godine 1823. i 1824. bile su uglavnom mirne, \u0161to omogu\u0107ava odli\u010dan uvid u kraji\u0161ku svakodnevicu. Najvi\u0161e mjesta posve\u0107eno je popisima grani\u010dara koji su upu\u0107ivani na stra\u017ee pri pukovnijskom sto\u017eeru u Vinkovcima te na savsku stra\u017eu, tj. kordonsku slu\u017ebu. Stra\u017ea pri sto\u017eeru morala je biti besprijekorno uredna i dobro opremljena te je za svaku Falingu<\/em> predvi\u0111ena o\u0161tra Ka\u0161tiga<\/em>. Ka\u0161tiga<\/em>, odnosno kazna, naj\u010de\u0161\u0107e se sastojala od batinanja, rje\u0111e od tr\u010danja kroz red od 100 ili vi\u0161e momaka<\/em> koji bi \u0161ibali ka\u017enjenog. Prijetnja Ka\u0161tigom<\/em> sveprisutna je te se, prema navodu urednika, spominje \u010dak 301 put. Fizi\u010dko ka\u017enjavanje nije zaobi\u0161lo civile, uklju\u010duju\u0107i \u017eene i djecu, \u0161to je jasan pokazatelj militarizacije dru\u0161tva i ideolo\u0161kog kreda civiliziranja nazadnih<\/em> skupina. Takva kazna bila je predvi\u0111ena i za gotovo sve vrste prijestupa \u2013 no\u0161enje nenapunjene pu\u0161ke na stra\u017ei ili patroli, vo\u017enju kolima preko livade, hodanje kroz \u017eito, ka\u0161njenje na du\u017enost, vikanje tijekom vo\u017enje kolima, no\u0107na dru\u017eenja (Kolla<\/em> ili Divani<\/em>), tu\u010dnjavu, psovanje starijih \u010dlanova obitelji itd. Kazne su tek rijetko definirane unaprijed, ali pregledom izre\u010denih mo\u017eemo zaklju\u010diti da se naj\u010de\u0161\u0107e radilo o 25 batina. Unato\u010d svim kaznama, ka\u0161njenja na stra\u017eu i drugi propusti bili su u\u010destala pojava. Dok su kazne sveprisutne, nagrade su vrlo rijetke, povezane sa spa\u0161avanjem unesre\u0107enika, ubijanjem vukova ili uzgajanjem izvrsnih konja ili p\u010dela.<\/p>\n <\/p>\n Vrlo su u\u010destali detaljni zapisi o stoci \u2013 izgubljenoj, prona\u0111enoj, ukradenoj, prodanoj itd. Naj\u010de\u0161\u0107e se u tom smislu spominju konji. U bilje\u0161ki urednika obja\u0161njeno je da su u to doba vojnokraji\u0161ke vlasti posebno pa\u017eljivo gledale na konjogojstvo jer su, osnivanjem ergela, nastojale uvesti sustavni uzgoj konja. Tad je, naime, dominirao ekstenzivni, tzv. poludivlji na\u010din uzgoja \u017eivotinja, koje su \u010desto lutale uokolo i \u010dinile \u0161tetu. Zato su neprestano izdavane naredbe za podizanje ograda radi za\u0161tite njiva i livada od brojne stoke na slobodnoj ispa\u0161i, ali ih se, kako saznajemo iz transkripta, stanovni\u0161tvo rijetko pridr\u017eavalo.<\/p>\n <\/p>\n I u sferi \u0161umarstva \u010desto je dolazilo do sukoba vlasti i stanovni\u0161tva. Vlasti su \u0161umu vidjele kao ekonomski resurs koji treba za\u0161tititi propisima i regulirati, dok su grani\u010dari imali tradicionalno vi\u0111enje \u0161ume kao op\u0107eg dobra za slobodno kori\u0161tenje. Stoga su opetovano navedene kazne za ilegalnu sje\u010du \u0161uma i pritu\u017ebe \u0161umara da se stanovni\u0161tvo ne dr\u017ei navedenih pravila.<\/p>\n <\/p>\n S obzirom na mirnodopsko razdoblje, uhodanu rutinu na podru\u010dju satnije i pukovnije tek bi rijetko prekinuo posjet kakvog visokog vojnog lica. Pored stra\u017ea, grani\u010dare se redovito obavje\u0161tava o vje\u017ebama i obuci (Exercir<\/em>), na koje idu naizmjence, podijeljeni u klase, pri \u010demu ni bolest nije bila izgovor za izostajanje. Stanovni\u0161tvo je usto pozivano na javne radove, obi\u010dno popravke nasipa ili ceste, kr\u010denje \u0161ume i sl. Pozivalo ga se i na rje\u0161avanje raznih davanja u novcu ili naturi (npr. za \u017eupu, za \u0161kolu, travarine, zakupa za gostionu itd.) i obavje\u0161tavalo o prodaji nekretnina, ishodu molbi i tu\u017ebi, dolasku pojedinih obrtnika i lije\u010dnika, umirovljenjima i zamjenama slu\u017ebenika i \u010dasnika. Obznanjene su i obavijesti o prodaji pojedinih dobara na dra\u017ebi, uglavnom hrane i pi\u0107a, rje\u0111e knjiga, vjerskih predmeta, ili zlata i srebra.<\/p>\n <\/p>\n Rutinu bi donekle uzdrmale samo prirodne opasnosti \u2013 po\u017eari i epidemije (jedna se u to vrijeme pojavila na podru\u010dju Bosne). Posebne kazne, uklju\u010duju\u0107i zatvor (Stockhaus<\/em>) ili izvo\u0111enje pred vojni sud, bile su predvi\u0111ene za one koji se nisu dr\u017eali nare\u0111enja u tim situacijama. Uo\u010dljivo je da su vlasti nastojale objasniti kako te pojave mogu ugroziti kraji\u0161ki prostor te davale upute kako smanjiti rizik. To je jedan od primjera nastojanja vlasti da unaprijede i civiliziraju<\/em> kraji\u0161nike. Drugi uklju\u010duju nastojanja spre\u010davanja gladi regulacijom poljoprivrednih radova i pravilnim skladi\u0161tenjem, pravilno zbrinjavanje otpada i odr\u017eavanje higijene u ku\u0107ama, prijavljivanje bolesnih Felcheru<\/em> (vidaru), suzbijanje pojave nadrilije\u010dnika, zaustavljanje sto\u010dnih bolesti i provo\u0111enje cijepljenja djece protiv crnih boginja. Izdavana su i upozorenja glavama ku\u0107anstava da moraju djeci koju idu u \u0161kole osigurati odje\u0107u (\u201ene da takovy u samima Gatja dojdu\u201c), hranu i knjige. Mo\u017eemo uo\u010diti i prve pomake k standardizaciji vojnih odora.<\/p>\n <\/p>\n U Zapovidima<\/em> se \u010desto spominju dezerteri (\u201e[netko je] neznano kuda desertirao, nakogase dobro paziti imade.\u201c). Dezerterstvo je imalo znatne dru\u0161tvene posljedice, pogotovo na sastav obitelji. Zabilje\u017eeni su i slu\u010dajevi bijega grani\u010dara s partnericom, \u0161egrta, rje\u0111e samih \u017eena ili \u010ditavih obitelji. Ljudi nisu samo dezertirali s podru\u010dja Babogredske satnije, ve\u0107 su i bje\u017eali na to podru\u010dje, o \u010demu svjedo\u010de naredbe o otpravljanju takvih pojedinaca. Ra\u0161irene ilegalne aktivnosti bile su krijum\u010darenje, posebno turske soli, te kra\u0111a stoke i raznih materijala.<\/p>\n <\/p>\n Usprkos svim mjerama uspostavljanja discipline, zapisi pri kraju Zapovidi<\/em> daju dojam da vlasti nisu bile zadovoljne postignutim uspjehom: \u201e(\u2026) alli neka znade dobro swaki, dache njegowima opacsinama skrajcsanje dojti, i njegowa Dilla na Widilla izaiti oche, kakose jurwe widimo, da od Dana do Dana Kradja, Kurwarstwo, i ostala nepodobna Dilla nawidillo izaijdu, Pedepsu zasluzittu, takowi Zlocinczi terpe, owoje Sello Babinagreda u otakowu Zlochu i Opacsinu stupilla, da se sama Regim[en]ta njihovom Zlochi, i Opacsisni csudi (\u2026).\u201c Satnijsko zapovjedni\u0161tvo izreklo je opomenu da se u njenom zatvoru nalazi \u010dak 20 osoba i jo\u0161 \u0161est u pukovnijskom.<\/p>\n <\/p>\n Nakon transkripta slijede spomenuta pomagala. Luka Jakop\u010di\u0107 autor je rje\u010dnika manje poznatih i nepoznatih izraza, prijeko potrebnog za razumijevanje teksta Zapovidi<\/em>, budu\u0107i da se u njima rabe izrazi i pojmovi koji su odavno i\u0161\u010dezli iz uporabe, uklju\u010duju\u0107i mnoge stranog porijekla. Obuhva\u0107a vi\u0161e od 300 pojmova, a sastavljen je pomo\u0107u 11 rje\u010dnika, kao i nekoliko historiografskih \u010dlanaka i studija te povijesnih izvora. Uz svaku rije\u010d je nazna\u010deno i njeno porijeklo, \u0161to omogu\u0107ava bolji uvid u strane kulturne i jezi\u010dne utjecaje na vojnokraji\u0161kom podru\u010dju. Na\u017ealost, neke rije\u010di su prema priznanju autora ostale nepoznate (Olmicza<\/em>, Ofrogja<\/em>, rezunirati<\/em>, Schellgehilf<\/em>). Pored brojnih rije\u010di njema\u010dkog porijekla koje o\u010dekujemo zbog vojnokraji\u0161kog sustava (Abrichtung<\/em>, Anweisung<\/em>, Compagnie<\/em>, Mit Sack und Pack<\/em>), nalazimo i one turskog (Angir<\/em>, Chakshire<\/em>, Chupricza<\/em>, Pengyer<\/em>), rje\u0111e ma\u0111arskog (Amovi<\/em>, Bittanga<\/em>, Kettush<\/em>) i francuskog (awansitaty<\/em>, Kartusha<\/em>, Mundir<\/em>) porijekla, kao i prisutnost starih latinskih pojmova (Arenda<\/em>, Cautia<\/em>, Constitutivum<\/em>, Ka\u0161tiga<\/em>). Neke hrvatske rije\u010di danas nemaju isto zna\u010denje kao u vrijeme nastanka Zapovidi<\/em>, ili se pi\u0161u na druga\u010diji na\u010din, pa su i one uvr\u0161tene u rje\u010dnik.<\/p>\n <\/p>\n Kazalo i ubikacije geografskih pojmova pripremio je Vedran Mui\u0107, poslu\u017eiv\u0161i se pritom novim dostignu\u0107ima hrvatske toponomastike (Nada Vajs, Dunja Brozovi\u0107-Ron\u010devi\u0107, An\u0111ela Fran\u010di\u0107, Ankica \u010cila\u0161-\u0160impraga), leksikografskim djelima, Povijesnom kartografijom<\/em> Mirele Slukan-Alti\u0107 i Internetom (posebno vojnom topografijom Monarhije dostupnom na mre\u017enoj stranici projekta Mapire<\/em>). U kazalu su zapisani naziv(i) odre\u0111enog lokaliteta u Zapovidima<\/em>, njegov izvorni naziv, kao i varijante u kojima se pojavljuje i na kojim stranicama. Ponu\u0111ene su i koordinatne odrednice mjesta, \u0161to je posebno korisno za sela i druge lokalitete koja danas vi\u0161e ne postoje (u takvim slu\u010dajevima ponu\u0111en je i detaljniji opis). Ukupno je zabilje\u017eeno oko 250 toponima.<\/p>\n <\/p>\n Kazalo imena sastavila je Martina Dragani\u0107. Ukupno je zabilje\u017eeno preko 700 imena i prezimena, odnosno gotovo 1000 ako se pridodaju imena vojnika raspore\u0111enih na stra\u017eu. Glavnina imena su mu\u0161ka i doma\u0107eg porijekla. \u017dene se obi\u010dno spominju u rodbinskom kontekstu. Imena pokazuju prisutnost pravoslavnog, muslimanskog i njema\u010dkog stanovni\u0161tva (potonja su obi\u010dno povezana s vi\u0161im vojnim funkcijama). Zapisana su kako bi ih se danas pisalo, a u zagradi je napisano kako su zabilje\u017eena u Zapovidima<\/em>. Imena nekih osoba dopunjena su usporedbom s vojnim \u0161ematizmima.<\/p>\n <\/p>\n Na kraju knjige nalaze se slikovni prilozi (priredio L. Jakop\u010di\u0107). Zemljopisne karte prikazuju sve lokalitete spomenute u Zapovidima<\/em> na suvremenoj satelitskoj snimci, kao i na povijesnoj karti Vojne krajine i okolnog podru\u010dja, odnosno na karti Habsbur\u0161ke Monarhije 1820-ih. Slijede katastarski planovi Babine Grede, Gundinaca, \u017dupanje, Vinkovaca i Broda na Savi po\u010detkom 19. stolje\u0107a. Idu\u0107i skup slikovnih priloga odnosi se na gra\u0111evine i institucije, a uklju\u010duje nacrte tipi\u010dne grani\u010darske ku\u0107e, \u0161kole, vodenice, skladi\u0161ta \u017eita, crkve i \u010dardaka, zatim suvremene fotografije satnijskog sjedi\u0161ta u Babinoj Gredi (danas sjedi\u0161te op\u0107ine), babogredskog skladi\u0161ta \u017eita i crkve sv. Lovre, kao i grani\u010darskog \u010dardaka u \u017dupanji. Nakon toga slijede umjetni\u010dki prikazi vojnika i stanovnika iz Posavine. Posebno je zanimljiv kontrast izme\u0111u nestandardiziranih i tradicionalnih odora s po\u010detka 18. stolje\u0107a i onih nakon standardizacije sredinom stolje\u0107a. Grafi\u010dki je prikazano kretanje stanovni\u0161tva Babine Grede od 1700. do 2011. godine. Posljednju cjelinu slikovnih priloga \u010dine svakodnevni predmeti, me\u0111u kojima se isti\u010de klupa za ka\u0161tigovanje<\/em> grani\u010dara, jasan pokazatelj brutalnog na\u010dina ka\u017enjavanja ra\u0161irenog u Vojnoj Krajini.<\/p>\n <\/p>\n Zapovidi<\/em> pru\u017eaju izvrsnu sliku Vojne krajine kao zastarjele institucije koja se te\u0161ko nosila s izazovima modernizacijskih promjena u 19. stolje\u0107u. Na uvjerljiv na\u010din do\u010daravaju dehumanizacijski u\u010dinak sustava koji se odr\u017eavao prije svega prisilom i prijetnjom nasilja, ali se u njima nazire i otpor kraji\u0161nika nametnutoj stezi. Tako\u0111er prikazuju kako su \u010desto zapovijedi izdane u udaljenim kancelarijama bile neizvedive ili \u010dak proturje\u010dne kad bi do\u0161lo do njihove primjene na terenu, te da se prou\u010davanjem samo dokumenata izdanih u vojnim sredi\u0161tima, bez pogleda odozdo<\/em>, mo\u017ee dobiti sasvim pogre\u0161an dojam o stanju u Krajini. Osim \u0161to su, dakle, prvoklasni pokazatelj da zavi\u010dajna povijest ne mora nu\u017eno biti i provincijalna, Zapovidi<\/em> su i primjer uspje\u0161ne suradnje znanosti i poduzetni\u0161tva na humanisti\u010dkom podru\u010dju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Boris Bla\u017eina<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-7288","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":7288,"position":0},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":7288,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":7288,"position":2},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":7288,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":7288,"position":4},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":7288,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7288"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7314,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7288\/revisions\/7314"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}