{"id":7282,"date":"2017-12-01T22:22:30","date_gmt":"2017-12-01T22:22:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7282"},"modified":"2017-12-01T22:22:30","modified_gmt":"2017-12-01T22:22:30","slug":"promocija-knjiga-igora-stiksa-u-splitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7282","title":{"rendered":"Promocija knjiga Igora \u0160tiksa u Splitu"},"content":{"rendered":"

U ponedjeljak, 4. prosinca 2017. u 19 sati u Splitu Igor \u0160tiks predstavit \u0107e roman o obiteljskoj povijesti \u201eRezali\u0161te\u201c i studiju \u201eDr\u017eavljanin, gra\u0111anin, stranac, neprijatelj: jedna povijest Jugoslavije i postjugoslavenskih dr\u017eava\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Promocija dvaju novih naslova Igora \u0160tiksa, romana “Rezali\u0161te” i studije “Dr\u017eavljanin, gra\u0111anin, stranac, neprijatelj” odr\u017eat \u0107e se u ponedjeljak, 4. prosinca u 19 sati, u splitskom Klubu Ghetto.<\/p>\n

 <\/p>\n

Igora \u0160tiksa, kojemu je ova promocija prvi javni nastup u Splitu nakon pet godina, ugostiti \u0107e Neboj\u0161a Lujanovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Igor \u0160tiks (Sarajevo, 1977.) pi\u0161e prozu, poeziju, dramske tekstove, publicistiku i znanstvene tekstove. \u0160kolovan u Zagrebu, Parizu, Chicagu i Edinburgu gdje danas radi kao znanstveni suradnik. Rezultat tog rada je studija Dr\u017eavljanin, gra\u0111anin, stranac, neprijatelj (Fraktura, 2016) koja se bavi promjenama koncepta dr\u017eavljanstva od same ideje ju\u017enoslavenske zajednice do njenog raspada i nastanka samostalnih dr\u017eavnih jedinica. Svoj znanstveni interes usmjerava i prema pojavama studentskih pobuna, kao i problemima neoliberalisti\u010dkog koncepta na svjetskoj sceni, a posebno u kontekstu postsocijalisti\u010dkih dru\u0161tava. Sa Sre\u0107kom Horvatom je objavio esej Pravo na pobunu i uredio zbornik Dobro do\u0161li u pustinju postsocijalizma (Fraktura, 2015). \u0160iroj neznanstvenoj zajednici ipak je najpoznatiji po priznanjima za svoja dva romana: Dvorac u Romagni i Elijahova stolica (\u010dije je englesko e-izdanje ove jeseni bilo najtra\u017eeniji povijesni roman na Kindle storeu).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Roman Rezali\u0161te<\/strong> (Fraktura, 2017) najnovije je njegovo prozno ostvarenje koje tematizira povijest jedne obitelji sabijenu u bolan ve\u010dernji dijalog.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tijekom jedne no\u0107i, od predjela do digestiva, Igor \u0160tiks vodi nas kroz napetu i zanimljivu obiteljsku povijest koja je nu\u017eno optere\u0107ena politikom dvadesetog i dvadeset i prvog stolje\u0107a, a u kojoj va\u017enu ulogu igra pradjed Oskar, mladi austrougarski vojnik koji je iskusio Oktobarsku revoluciju da bi, na koncu, skon\u010dao u logoru, zbog ne\u010diste krvi, za vrijeme Drugog svjetskog rata…<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/promocija-knjiga-igora-stiksa-u-splitu<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/fraktura.hr\/blog\/igor-stiks-u-splitu.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7283,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-7282","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/Split-Stiks.jpg?fit=620%2C332&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53375,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53375","url_meta":{"origin":7282,"position":0},"title":"Promocija knjige \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Historijski muzej Bosne i Hercegovine organizira promociju monografije \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c, koju je priredila Javorka Finci-Pocrnja. Moni Finci pripadao je generaciji intelektualaca koji su svojim djelovanjem trajno obilje\u017eili kulturni i javni \u017eivot Bosne i Hercegovine. Antifa\u0161ista, publicista i kulturni radnik, bio je me\u0111u osniva\u010dima Bosna film i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53065,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53065","url_meta":{"origin":7282,"position":1},"title":"Predstavljanje 21. broja \u010dasopisa Obnova u Splitu: tema broja \u201eAntika\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na splitsko predstavljanje 21. broja \u010dasopisa za kulturu, dru\u0161tvo i politiku\u00a0Obnova, posve\u0107enog temi \u201eAntika\u201c, koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine u 19:30 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2).\u00a0Organizatori predstavljanja su Udruga Obnova i Hrvatska udruga Benedikt. O novom broju\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":7282,"position":2},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":7282,"position":3},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":7282,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54300,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54300","url_meta":{"origin":7282,"position":5},"title":"Promocija knjige \u201e\u017dupa sveti Petar \u010cvrstec\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u017eupu Sv. Petar \u010cvrstec stigla je dugo o\u010dekivana monografija koja obra\u0111uje povijest mjesta i \u017eupne zajednice. Promocija monografije odr\u017eat \u0107e u nedjelju 28. lipnja, u 12:30 sati, u \u017eupnoj crkvi \u017eupe svetog Petra i Pavla u Svetom Petru \u010cvrstecu. Autori monografije su: Vedrana Rada i \u0110uro \u0160kvorc. Detaljnije: https:\/\/krizevci.tv\/2026\/06\/10\/monografija-zupe-sv-petar-cvrstec-stigla-promocija-krajem-lipnja\/","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zupa-svetih-Petar-Cvrstec.jpg?fit=723%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zupa-svetih-Petar-Cvrstec.jpg?fit=723%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zupa-svetih-Petar-Cvrstec.jpg?fit=723%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zupa-svetih-Petar-Cvrstec.jpg?fit=723%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7282","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7282"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7282\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7284,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7282\/revisions\/7284"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7283"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7282"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7282"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7282"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}