U ponedjeljak, 4. prosinca 2017. u 12 sati u atriju pala\u010de Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se obilje\u017eavanje 150. obljetnice \u010dasopisa RAD HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI i 140. obljetnice LJETOPISA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
\nima \u010dast pozvati vas na<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
SVE\u010cANOST
\nobilje\u017eavanja obljetnica va\u017enih Akademijinih izdanja<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
150. OBLJETNICE \u010cASOPISA
\nRAD HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI
\n(1867. \u2013 2017.)
\ni
\n140. OBLJETNICE
\nLJETOPISA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI
\n(1877. \u2013 2017.)<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Ponedjeljak, 4. prosinca 2017. u 12 sati,
\natrij pala\u010de Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
\nTrg Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog 11, Zagreb<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
O va\u017enim Akademijinim izdanjima govorit \u0107e:<\/p>\n
Akademik Zvonko Kusi\u0107,
\npredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
\nAkademik Pavao Rudan,
\nglavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
\nAkademik Viktor \u017dmega\u010d<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
GLAZBENI PROGRAM
\nMaestro Orest Shourgot na Guarnerijevoj violini King<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
RAD HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI (1867. \u2013 2017.)<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Najstar\u0133i i najpoznat\u0133i Akadem\u0133in \u010dasopis Rad, ujedno i najstariji hrvatski znanstveni \u010dasopis s kontinuiranim izla\u017eenjem, zapo\u010deo je izlaziti 1867. i u proteklih 150 godina, unato\u010d promjenama dr\u017eava i dru\u0161tvenih ure\u0111enja odr\u017eao je kontinuitet izla\u017eenja. Od 1867. do 1941. te od 1946. do 1991. izlazio je pod naslovom Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1942. do 1945. te od 1991. do danas kao Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n
<\/p>\n
U tom su razdoblju objavljene 532 knjige Rada prema kontinuiranoj numerac\u0133i, \u0161to je u prosjeku ne\u0161to manje od \u010detiri knjige godi\u0161nje, kako su to i zamislili pokreta\u010di \u010dasopisa. U Radu je objavljeno 3479 znanstvenih i umjetni\u010dkih priloga, a u njihovu je nastanku sudjelovalo 2228 autora. Najplodniji autor bio je prvi predsjednik Akademije Franjo Ra\u010dki sa 61 prilogom. Ukupni opseg svih knjiga Rada prema\u0161uje 115.911 stranica.<\/p>\n
<\/p>\n
Va\u017enost Rada u pov\u0133esti hrvatske znanosti i umjetnosti prepoznaje se i u osobama koje su u njemu objavljivale. To su uz ostale bili: Franjo Ra\u010dki, Ivan Kukuljevi\u0107 Sakcinski, Bogoslav \u0160ulek, Fran Kurelac, Ivan Trnski, Spiridion Brusina, \u0110uro Dani\u010di\u0107, Vatroslav Jagi\u0107, Baltazar Bogi\u0161i\u0107, Kosta Vojnovi\u0107, \u0160ime Ljubi\u0107, Matija Mesi\u0107, Ivan Tkal\u010di\u0107, Franjo Ksaver Kuha\u010d, Petar Matkovi\u0107, Josip Torbar, Adolf Veber Tkal\u010devi\u0107, Ljudevit Vukotinovi\u0107, Mijo Ki\u0161pati\u0107, \u0110uro Pilar, Tadija Smi\u010diklas, Vjekoslav Klai\u0107, Tomislav Mareti\u0107, Gustav Jane\u010dek, Karel Zahradnik, Vinko Dvo\u0159\u00e1k, Izidor Kr\u0161njavi, Natko Nodilo, Franjo Markovi\u0107, Dragutin Gorjanovi\u0107-Kramberger, Andr\u0133a Mohorovi\u010di\u0107, Milutin Milankovi\u0107, Milan Re\u0161etar, Vladimir Vari\u0107ak, Dragutin Hirc, Milan \u0160enoa, Dragutin Borani\u0107, Gavro Manojlovi\u0107, Vladimir Ma\u017eurani\u0107, Fran Tu\u0107an, Stjepan Iv\u0161i\u0107, Petar Skok, Ferdo \u0160i\u0161i\u0107, Vladimir Nazor, Albert Bazala, Marko Kostren\u010di\u0107, Vladoje Dukat, Tomo Mati\u0107, Franjo Fancev, Natko Kati\u010di\u0107, Lavoslav Ru\u017ei\u010dka, Miroslav Krle\u017ea, Antun Barac, Mihovil Kombol, Ante \u0160ercer, Grga Novak, M\u0133o Mirkovi\u0107 (Mate Balota), Vilim Ni\u010de, Josip Hamm, Ljudevit Jonke, Danilo Blanu\u0161a, Cvito Fiskovi\u0107, Stjepan Gunja\u010da, Franjo Kogoj, Dragutin Tad\u0133anovi\u0107, Mar\u0133an Matkovi\u0107, Petar \u0160egedin, Matko Pei\u0107, Andre Mohorovi\u010di\u0107, Petar Guberina, Ivan Supek, Vanda Kochansky Devide, Vladimir Devide, Lujo Margeti\u0107, Lelja Dobroni\u0107, Mirko Malez, Mirko Dra\u017een Grmek, Ivo Padovan, \u0160ime Spaventi, Eugen Pusi\u0107, Vladimir Ibler, Davor Krapac i Milan Mogu\u0161.<\/p>\n
<\/p>\n
Svoje radove u Radu su objavljivali i znanstvenici iz \u010ce\u0161ke, Ma\u0111arske, Rus\u0133e, Slovenije, Srbije i drugih zemalja.<\/p>\n
<\/p>\n
Od samog po\u010detka izla\u017eenja Rada najve\u0107a pozornost posve\u0107ivala se znanostima koje su bile osobito va\u017ene za nacionalnu kulturu i pov\u0133est, no velika pozornost posve\u0107ivala se i prirodnim znanostima, medicini, matematici i tehni\u010dkim znanostima.<\/p>\n
<\/p>\n
Izdavanje \u010dasopisa u kojem \u0107e \u010dlanovi Akadem\u0133e i drugi znanstveni i kulturni radnici mo\u0107i objavljivati svoje radove bila je jedna od najva\u017enijih zada\u0107a novoosnovane Akadem\u0133e u \u010dijim prvim pravilima stoji da Akadem\u0133a \u201eogla\u0161uje radnje svojih \u010dlanovah kao i diela inih spisateljah, ako su iz koje pridieljene joj struke i vriedna da ih primi\u201c, te da \u201edaje u \u010dasopisu, prema mater\u0133alu izlaze\u0107em, neprestan pregled o svom poslovanju i ogla\u0161uje u njem priob\u0107ene joj stvari.\u201c<\/p>\n
<\/p>\n
Prva knjiga Rada objavljena je 1867. u nakladi od tisu\u0107u primjeraka. U njoj se, osim znanstvenih radova nalaze i tekstovi Pravila i Poslovnika Akadem\u0133e te Pravila narodnog zemaljskog muzeja, koji je u to vr\u0133eme bio pod upravom Akadem\u0133e, zatim popis \u010dlanova, tekstovi govora pokrovitelja Josipa Jurja Strossmayera, predsjednika Franje Ra\u010dkog i tajnika \u0110ure Dani\u010di\u0107a odr\u017eanih na prvoj sve\u010danoj sjednici Akadem\u0133e 1867.<\/p>\n
<\/p>\n
Kako se radovi iz razli\u010ditih znanstvenih podru\u010dja ne bi objavljivali zajedno, od 1882. zasebno se tiskaju rasprave Matemati\u010dko-prirodoslovnog razreda te Filologi\u010dko-histori\u010dkog i Filozofi\u010dko-juridi\u010dkog razreda. Od 1935. izlazi i tre\u0107i niz u izdanju Umjetni\u010dkog razreda. Budu\u0107i da se pove\u0107avao broj Akademijinih razreda, pove\u0107avao se i broj nizova te ih danas ima devet. Tajnik pojedinog razreda ujedno je i glavni urednik niza koji pripada njegovom razredu. Rad Razreda za matemati\u010dke, fizi\u010dke i kemijske znanosti objavljuje se od 1997. na engleskom, kao i Rad Razreda za medicinske znanosti od 2007.<\/p>\n
<\/p>\n
Svi brojevi Rada dostupni su i u digitaliziranom obliku putem Digitalne zbirke HAZU (Dizbi). Digitalizacija svih dotada\u0161njih brojeva dovr\u0161ena je 2009., a njome je omogu\u0107uje i pretra\u017eivanje tekstova po bilo kojoj r\u0133e\u010di iz svih knjiga Rada, odnosno kombinac\u0133om elemenata pretra\u017eivanja (autor, naslov, broj knjige).<\/p>\n
<\/p>\n
Prema ocjeni dr. Aleksandra Stip\u010devi\u0107a, nijedan drugi hrvatski znanstveni \u010dasopis nije bio pokrenut s tako ambicioznim ciljevima i s tako velikim nadama, nijednom drugom nije bila od po\u010detka namijenjena tako zna\u010dajna uloga u razvitku hrvatske znanosti, a Hrvati su tek s pojavom Rada dobili \u010dasopis kojim su dostojno pred doma\u0107om i svjetskom javno\u0161\u0107u mogli prezentirati rezultate svojih znanstvenih istra\u017eivanja. Posebna vr\u0133ednost tog \u010dasopisa ogleda se i u njegovoj otvorenosti prema znanstvenim i kulturnim suradnicima te prema svim znanstvenim i umjetni\u010dkim vr\u0133ednostima, \u0161to mu, uz vrhunsku znanstvenu kvalitetu, osigurava po\u010dasno mjesto me\u0111u svim znanstvenim \u010dasopisima u Hrvatskoj. Zahvaljuju\u0107i takvoj or\u0133entac\u0133i, Rad je od svoje pojave do danas ostao pojam znanstvene kvalitete, kao \u010dasopis u kojemu se objavljuju samo provjereno najva\u017en\u0133i znanstveni rezultati, odnosno knji\u017eevna djela.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
LJETOPIS HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI (1877. \u2013 2017.)<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Do 1877. u Radu su objavljivani i prikazi knjiga te izvodi iz zapisnika razrednih i skupnih sjednica. Zalaganjem tajnika Bogoslava \u0160uleka, Akadem\u0133a 1877. izdaje prvi broj svog Ljetopisa, s prikazom rada od 1867. Drugi broj Ljetopisa iza\u0161ao je 1887., za razdoblje od 1877., a od 1888. Ljetopis se izdaje za svaku pojedinu godinu. Do danas je iza\u0161lo 120 knjiga Ljetopisa s ukupno 45.647 stanica i 3575 tekstova koje je objavilo 1454 autora. Najvi\u0161e priloga, njih 32, objavio je Vale Vouk, gospodarski tajnik Akademije od 1924. do 1936.<\/p>\n
<\/p>\n
Ljetopis donosi izvje\u0161taje o radu i financijskom poslovanju HAZU, iscrpan analiti\u010dki pregled djelovanja akademika, Akademijih znanstvenih i umjetni\u010dkih jedinica, \u017eivotopise novih \u010dlanova, nekrologe preminulih \u010dlanova, va\u017ene govore, popis objavljenih izdanja, op\u0161iran kalendar doga\u0111anja te druge relevantne podatke o doprinosu Hrvatske akademije hrvatskoj znanosti, umjetnosti, kulturi i dru\u0161tvu u cjelini. Posljednji svezak Ljetopisa, onaj za 2016., sadr\u017ei \u010dak 1235 stranica, a urednik mu je akademik Pavao Rudan, glavni tajnik HAZU.<\/p>\n
<\/p>\n
Marijan Lipovac
\nUred za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n