<\/p>\n
Simpozij \u201eOktobarska revolucija i \u017eensko naslje\u0111e\u201c,<\/strong> Zagreb, 7. studenog 2017.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U Centru za \u017eenske studije<\/em> u Zagrebu 7. studenog 2017. odr\u017ean je simpozij pod nazivom Oktobarska revolucija i \u017eensko naslje\u0111e<\/em>. Iako je simpozij samo jedan u nizu doga\u0111aja kojima se u svijetu \u017eeli obilje\u017eiti stotinu godina od izbijanja Oktobarske revolucije, moram priznati da je njegova dosljedna posve\u0107enost interdisciplinarnom istra\u017eivanju uloge \u017eena u \u00a0komunisti\u010dkom pokretu te op\u0107enito odnosu \u017eena i Oktobarske revolucije bila vrlo artikulirana i zanimljiva. Mo\u017eda je tome, osim samih izlaga\u010da i izlaga\u010dica, pridonio i ugodan, premda sku\u010den, prostor memorijalnog stana Marije Juri\u0107 Zagorke u kojem se Centar<\/em>, prikladno, nalazi, a u kojem se okupio za ovakav simpozij relativno skroman broj raznovrsne publike pro\u0161arane studentima i znanstvenicima u potrazi za \u201eglasovima \u017eena kao aktera povijesnog doga\u0111aja koji je \u017eestoko uzdrmao stari i iznjedrio novi, suvremeni svijet\u201c.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Osim navedenog citata, u samoj najavi simpozija iznesena je tvrdnja da su upravo lijevi politi\u010dki pokreti i partija pokazali iznimnu otvorenost prema \u017eenama te ih tako iz obespravljene pozicije postavili na polo\u017eaj kreatorica dalekose\u017enih posljedica svoga aktivnog djelovanja unutar revolucije koja je tako\u0111er, kako se spominje, dovela do pojave civilizacijskih vrijednosti<\/em> poput radni\u010dkih prava, rodne emancipacije, internacionalizma itd. Izraz je to i \u017eelje da se, izme\u0111u ostalog, odgovori konzervativnoj kontrarevoluciji<\/em> i neoliberalnoj totalizaciji europskog kontinenta<\/em>. Imaju\u0107i sve navedeno na umu, bilo mi je posve jasno da \u0107e unaprijed definiran pogled koji je simpozij uputio prema Oktobarskoj revoluciji zna\u010diti uokvirenu raspravu unutar zadanih parametara \u0161to nije neobi\u010dno za neosporno zna\u010dajne doga\u0111aje 20. stolje\u0107a koji su ionako puni raznovrsnog ideolo\u0161kog naboja u misaonim zajednicama. Stoga mi je preostalo samo vidjeti kolika \u0107e biti kriti\u010dka uspje\u0161nost ove rasprave, odnosno koliko \u0107e izlaga\u010di i izlaga\u010dice duboko posegnuti za pronalaskom zanemarenih i zaboravljenih \u017eena te koliko \u0107e slojevito prikazati njihovu ulogu i posljedice koje je pokret na njih ostavio. Ispostavilo se da se zahvatilo mnogo, ali da se ulov mogao jo\u0161 vi\u0161e rastvoriti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mo\u017eda jednostavno nije bilo vremena. Iako su Stefan Treskanica i Ana Rajkovi\u0107 otkazali svoj dolazak pa je publika ostala zakinuta za potencijalno plodonosna predavanja Crvena metrika purpurnog spektra: androgini pogled<\/em> i Oktobarke u borbi za bolje sutra<\/em>, izvrsno upu\u0107ena moderatorica Sandra Prlenda dala je podu\u017eu rije\u010d od sat vremena Tatjani Juki\u0107, profesorici na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Vjerujem da su svi prisutni u prostoriji uspjeli prevladati neugodan osje\u0107aj protoka vremena suprotan onoj prigodnoj formi od pravilne raspodjele na 15 minuta jer je izlaganje ispunilo sva o\u010dekivanja interdisciplinarnosti i \u010ditanja kulture kao revolucionarnog teksta u koji je izme\u0111u redova upisano i \u017eensko tijelo Grete Garbo. Izlaganje Oktobarska Garbo: klasi\u010dni Hollywood i revolucija<\/em> \u017eeljelo je istaknuti upravo odnos i usporednost semioti\u010dkog upisivanja u knji\u017eevnost i film. Budu\u0107i da (sovjetski) film (posebno radovi Sergeja Ejzen\u0161tejna) preuzima iznimno va\u017eno mjesto koje je do tada pripadalo knji\u017eevnosti, Juki\u0107 posljedicu Oktobarske revolucije posve suprotno od o\u010dekivanog smje\u0161ta u zapadni film Ernsta Lubitscha \u2013 Ninotchka<\/em>. Oslanjaju\u0107i se na \u017eenske studije i problematiku \u017eenskog pitanja uop\u0107e, Juki\u0107, pozivaju\u0107i se na filozofa Stanleyja Cavella i psihoanalizu, melodramati\u010dnu \u017eensku patnju smje\u0161ta upravo u film kao najsna\u017enije izra\u017eajno sredstvo politi\u010dkog moderniteta demokratske Amerike. Prebacuju\u0107i te\u017einu upravo na \u017eenu i to posebno na Gretu Garbo kao centralnu figuru \u017eenske nesre\u0107e uop\u0107e, Juki\u0107 zaklju\u010duje da shva\u0107anje revolucionarnog politi\u010dkog moderniteta ovisi prvenstveno o tzv. filmskoj \u017eeni<\/em>. Svoju, kako ju je sama nazvala, provokativnu tezu Juki\u0107 nastavlja primjerom filma Ninotchka<\/em>, multimedijalno prikazuju\u0107i dijelove koji signaliziraju da je Greta Garbo u svojoj revoluciji bila itekako prevarena milozvu\u010dnim obe\u0107anjima o sre\u0107i te da je njezin sretan kraj s aristokratom ujedno i njezino filmsko samoubojstvo. Juki\u0107 ovu tezu obrazla\u017ee hrabrim Garbinim izlaskom iz melodrame (nesre\u0107e) u komediju, odnosno iz nijemosti u govor, \u0161to je ujedno ozna\u010dilo kraj njezine karijere. Ona koju je Lubitch morao dovesti do potpunog smisla, kako isti\u010de Juki\u0107, svoju je puninu ostvarila u ulozi zaokru\u017eene ranostaljinisti\u010dke sovjetske revolucionarke koju je klasi\u010dni Hollywood u osobi Grete Garbo ve\u0107 institucionalno formirao velikim projektima i planiranjima, dok je odnos prema samoj Oktobarskoj revoluciji u odnosu na sovjetsko razdoblje 30-ih percipiran s kriti\u010dkim odmakom. Na taj je na\u010din Garbo zaista zatvorila institucionalni krug kojem je pripadala, a zatim se, zaklju\u010duje Juki\u0107, \u201eugasila za filmsku vizualnost\u201c.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Karakter idu\u0107eg predavanja Renate Jambre\u0161i\u0107 Kirin s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu pod nazivom Apsolutne drugarice nakon Oktobarske revolucije<\/em> bio je pone\u0161to druga\u010diji i usmjereniji na konkretnu povijest \u017eena. Zasigurno najve\u0107a prednost ovoga predavanja le\u017ei u otkrivanju potencijalnih tema istra\u017eivanja budu\u0107i da model revolucionarke mo\u017ee biti itekako pobolj\u0161an uvidom u pri\u010de \u017eena koje postoje, ali ih treba otkriti jer su \u010desto zametnute (poput dnevnika Marije Vinski zavedenih pod fondom njezina \u017eivotnog partnera Augusta Cesarca) ili pak zanemarene iako se, kako Jambre\u0161i\u0107 Kirin dobro isti\u010de, nije samo radilo o \u017eenama radnicama seoskog podrijetla, ve\u0107 i o kozmopolitskim intelektualkama<\/em> \u0161kolovanima na primjer u Be\u010du. \u0160irok raspon revolucionarki obuhva\u0107ao je \u017eene razli\u010dite\u00a0 obiteljske pozadine pa Jambre\u0161i\u0107 Kirin isti\u010de radni\u010dke, bur\u017eoaske i \u017eidovske obitelji iz kojih su dolazile mlade \u017eene, uglavnom studentice, spremne djelovati unutar komunisti\u010dkog pokreta samostalno, a zatim i u \u201esjeni svojih istaknutih supruga\u201c. Taj problem anonimnosti Jambre\u0161i\u0107 Kirin razra\u0111uje kroz pojedine biografije aktivnih komunistkinja koje nisu stigle ili \u017eeljele ni\u0161ta o sebi napisati ili \u010diji su glasovi zabilje\u017eeni posredno, kroz sje\u0107anja \u010dlanova njihovih obitelji. Isti\u010de i da one koje su to \u010dinile redovito, nisu mnogo brinule o mogu\u0107em izdavanju svoje dnevni\u010dke ostav\u0161tine pa je ona \u010desto punila pra\u0161njave ladice dok ih netko nije otvorio. Me\u0111utim, kada ih se napokon otvorilo, informacije poput onih da revolucija po\u010dinje osobnim odricanjem te nesrazmjer koji \u017eena pronalazi u sukobu s \u201edu\u017enostima\u201c maj\u010dinstva i dru\u0161tvene pasivnosti postaju vrlo dragocjene jer signaliziraju osobno \u017ertvovanje odvajanjem od djece u razli\u010ditim okolnostima ili pak \u0161irenjem konspirativnih materijala te boravkom u zatvoru koji zasigurno, kako je to, re\u010deno je na simpoziju, jednom prilikom komentirao Vladko Ma\u010dek, nije bilo ugodno mjesto za \u017eenu. Valja jo\u0161 dodati da su mnoge revolucionarke stradale za vrijeme Staljinovih \u010distki, \u0161to otvara dodatne probleme iznevjerene Oktobarske revolucije \u010dije su sudionice tragi\u010dno platile svoju prvotnu revolucionarnu \u017ertvu. Tema je to o kojoj tako\u0111er vrijedi govoriti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Informativnim se mo\u017ee opisati i predavanje \u201eamaterke, hobistice i neiskusne predava\u010dice\u201c, kako je samu sebe pomalo neopravdano okarakterizirala grafi\u010dka dizajnerica Barbara Blasin, pod nazivom Oktobarska revolucija u na\u0161im \u017eenskim glasilima (1917.-1941).<\/em> Blasin je \u017eeljela definirati \u201e\u017eenski glas\u201c provincije u krugu koji su ocrtavala upravo \u017eenska glasila neposredno nakon Oktobarske revolucije, ali i u kasnijim razdobljima. Taj je poku\u0161aj Blasin nastojala prikazati na primjeru slovenske spisateljice Zofke Kveder Demetrovi\u0107, za\u010detnice prvog \u017eenskog, Blasin \u0107e re\u0107i \u201eiz dana\u0161njeg pogleda feministi\u010dkog\u201c, \u010dasopisa \u017denski svijet<\/em>. Njezino je predavanje zapravo faktografski, na razini \u010ditanja odlomaka i nepropitivanja ideolo\u0161ke pozicije same Kveder Demetrovi\u0107 pokazalo da, koliko sam sama uspjela pratiti prikazane odlomke, sudionice revolucionarnih zbivanja same pridaju zna\u010daj revoluciji u kontekstu njihova vlastitog sudjelovanja u njoj. Pri tome, isti\u010de Blasin, referentna to\u010dka opa\u017eanja postaju obrazovane \u017eene koje svoje znanje koriste da bi pri\u0161le onima koji tu privilegiju nisu imali. Stoga prava revolucionarka svoju punu funkciju ostvaruje upravo u su\u017eivotu s narodom, \u017ertvuju\u0107i svoj gra\u0111anski polo\u017eaj za predano \u0161irenje horizonta prosvje\u0107ivanja i propagiranja istinskih, revolucionarnih vrijednosti. Osim \u0161to se u izlaganju nije moglo dosljedno pratiti kada se misli na Februarsku, a kada na Oktobarsku revoluciju, izlaga\u010dica tako\u0111er, ba\u0161 radi toga, nije odredila narav samoga djelovanja, odnosno njegovu liberalno-demokratsku ili pak sna\u017enu socijalisti\u010dku stranu. Blasin se osvrnula i na koncepte vlasni\u0161tva, prava glasa te slobodne ljubavi, zaklju\u010duju\u0107i opaskom Kveder Demetrovi\u0107 iz koje je vidljivo da bez romanti\u010dnog pogleda \u017eene na revoluciju, ona zapravo, kada je anga\u017eman \u017eena u pitanju, ne bi bila mogu\u0107a u svoj svojoj predanosti koju su joj upravo osiguravale revolucionarke.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izme\u0111u izlaganja Jambre\u0161i\u0107 Kirin i Barbare Blasin, sofisticirano se uklopio Branimir Jankovi\u0107 s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pripremiv\u0161i izlaganje bez popratnog multimedijskog sadr\u017eaja pod nazivom Radnice, komunistkinje, avijati\u010darke: \u017eene u me\u0111uratnim putopisima u SSSR<\/em>. Naslov je to koji je Jankovi\u0107, ina\u010de povjesni\u010dar dobro upu\u0107en u teorijske paradigme, preuzeo kao svojevrsnu modifikaciju posthumnog naslova knjige Lydije Skelvicky \u2013 Konji, \u017eene, ratovi<\/em>. Upravo je ta vode\u0107a i sna\u017ena, a ipak u rije\u010dima skromna i aluzivna premre\u017eenost tekstova i, posredno, ideja ne\u0161to \u0161to Jankovi\u0107 dobro koristi da bi zadr\u017eao pa\u017enju onih koji, da recikliram Rolanda Barthesa, postoje izvan teksta, ali i izvan Djela<\/em>. Vode\u0107i ra\u010duna dakle o interpretacijskoj mo\u0107i vlastitih slu\u0161atelja, Jankovi\u0107 je zaklju\u010dak svojeg izlaganja odlu\u010dio ostaviti otvorenim za raspravu. Sli\u010dno kao Juki\u0107 u filmovima i Blasin u novinama, Jankovi\u0107 je odlu\u010dio potra\u017eiti \u017eene u putopisima, gdje ih je i na\u0161ao, pri \u010demu je izdvojio radnice, komunistkinje i avijati\u010darke. Me\u0111utim, razli\u010dito od spomenutih izlaga\u010dica, Jankovi\u0107 je jasno istaknuo \u201emanu\u201c putopisa u smislu manjka rekonstrukcije doga\u0111aja, prebaciv\u0161i tako naglasak na pripovjeda\u010dki pogled i reprezentaciju, uz osvrt na prostor koji autori daju \u017eenama. Putopisi (\u017eanr svojedobno vrlo prevo\u0111en i \u010ditan) koje Jankovi\u0107 eksplicitno analizira i spominje su oni putopisaca u Sovjetski Savez poput Waltera Benjamina, Ernsta Tollera, Miroslava Krle\u017ee, Augusta Cesarca, Ante Cilige itd. Izra\u017eajnim i fokusiranim glasom \u010ditaju\u0107i kra\u0107e odlomke putopisa uz popratne komentare i uporno isticanje nehomogenosti pogleda, otvaraju\u0107i tako prostor interpretacijama, Jankovi\u0107 zaklju\u010duje da putopisci emancipaciju \u017eena spominju u pozitivnom kontekstu, ali ih ne smatraju klju\u010dnim aspektom revolucije koja je donijela promjene u, za njih posebno va\u017enim, podru\u010djima politike ili pak ekonomije. Nagla\u0161ava se i \u010dinjenica da ruske \u017eene \u010desto upadaju u kontingent mno\u017eine pa kolektivno progovaraju pod pojmovima radnici<\/em> ili mlade\u017e<\/em>, a njihov se polo\u017eaj duboko mijenja u probu\u0111enoj neovisnosti od mu\u017eeva ili kroz seksualne slobode, ali i kroz gubitak vlastitog dotada\u0161njeg (aristokratskog) polo\u017eaja. Jankovi\u0107 zaklju\u010duje da putopisci iz razli\u010ditih pozicija (kriti\u010dke ili afirmativne ili neke tre\u0107e pozicije) promatraju \u017eene kao dio moderne promjene koja je najo\u010ditija u figuri avijati\u010darke ili skaka\u010dice padobranom (o njima se pi\u0161e i u me\u0111uratnim novinama). Istovremeno, doga\u0111a se i odmak od revolucionarnog djelovanja, ali uz svijest o pravu na dru\u0161tveno djelovanje koje se prenosi generacijama. Gdje povu\u0107i granicu? Jankovi\u0107 nastavlja s osvrtima na kasnije emancipacijske poglede kroz intervju s Camilleom Pagliom i pisanje Simone de Beauvoir da bi kriti\u010dki propitao sve ono \u0161to je do tada izlo\u017eio te u epilogu dodao primjer o naknadnoj cenzuri problemati\u010dne ratne pilotkinje Marije Dra\u017eenovi\u0107 \u0110or\u0111evi\u0107 kao ilustraciju mnogih problema koji za \u017eene uvijek ostaju prisutni u najrazli\u010ditijim oblicima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovim je izlaganjem slu\u017ebeni program simpozija zavr\u0161en, a vrijeme koje je u programu bilo predvi\u0111eno za raspravu nije ohrabrilo sudionike da postave vi\u0161e od tek nekoliko pitanja i komentara. Naravno, odgovornost za takav propust le\u017ei na svima prisutnima, po\u010dev\u0161i od mene same koja nisam osje\u0107ala potrebu komentirati intelektualne provokacije koje su pred nas bile sasvim o\u010dito i opravdano iznesene. Sada, dok pi\u0161em ovaj osvrt, shva\u0107am da je to bila velika pogre\u0161ka jer je simpozij zaista zaslu\u017eio ne samo kriti\u010dki osvrt, ve\u0107 i kriti\u010dku raspravu. Me\u0111utim, postoji i pozitivna strana naknadne kontemplacije o odslu\u0161anome jer na taj na\u010din obljetnica Oktobarske revolucije nastavlja svoj misaoni \u017eivot i nakon sto godina, (re)prezentiraju\u0107i se upravo u spoznajama poja\u010danih kriti\u010dkih rasprava koje nisu mo\u017eda mogle progovoriti u ranijim obljetnicama. Kada izlaga\u010de i izlaga\u010dice promotrimo u tom kontekstu, zaklju\u010dujem da je simpozij analiti\u010dki bio vrlo uspje\u0161an iako mu je vjerojatno nedostajalo jo\u0161 sna\u017enije teorijske i izlaga\u010dke zastupljenosti. Osim neospornih \u017eenskih prava, mo\u017eda je te\u017ei\u0161te djelomi\u010dno trebalo usmjeriti i na propuste koje je sa sobom donijelo naknadno nasilje prema revolucionarkama iako je diskutabilno bi li to mogao biti jedan od aspekata \u017eenskoga naslje\u0111a u ovome kontekstu. Potencijalno bi svakako mogao, ali onda se name\u0107e pitanje samoga sadr\u017eaja simpozija, odnosno koli\u010dine kadrova koji su u stanju kvalitetno obraditi probleme koji proizlaze iz na\u0161eg naknadnog razmi\u0161ljanja o Oktobarskoj revoluciji. Obilje\u017eavamo li samo da bismo, pritisnuti raznim dru\u0161tvenim kretanjima, obilje\u017eili doga\u0111aj ili samim obilje\u017eavanjem nastojimo apelirati na polemi\u010dnu javnost da nastavi ili zapo\u010dne konstruktivno raspravljati o fenomenu Oktobarske revolucije. Trebamo li uop\u0107e koristi rije\u010d obilje\u017eavanje ili potra\u017eiti ne\u0161to prikladnije? U tom smislu, iako je simpozij obilovao reprezentacijama u vrlo \u0161irokom i na trenutke nepovezanom rasponu, \u0161to mo\u017ee, ali i ne mora biti signal neformalnosti i neoptere\u0107enosti, u su\u0161tini mu je nedostajala autorefleksivnost i sumiraju\u0107a percepcija problema kojime se u naslovu, u sasvim opravdanoj \u017eelji \u017eelio pozabaviti, opredjeljuju\u0107i se pritom za sasvim legitimnu perspektivu kojoj svakako treba dati prostora. Me\u0111utim, vjerojatno najve\u0107a vrijednost ovoga simpozija le\u017ei u promi\u0161ljanju uloge \u017eena kroz rodne i \u017eenske studije te kroz povijest \u017eena uop\u0107e. Uvode\u0107i \u017eene na pozornicu Oktobarske revolucije, mi zapravo uvodimo \u017eene u prostor svakodnevice i dajemo im glas samosvjesnih aktera koji tu svakodnevicu intenzivno oblikuju. Taj bi proces trebao neprekidno te\u0107i bez obzira na to koliko skupova odr\u017eimo i zna\u010dajnih doga\u0111aja obilje\u017eimo jer iako je ovaj simpozij zavr\u0161en, revolucija, barem kada se \u017eene u pitanju, nikada nije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Lucija Bak\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Napomena:<\/strong> osvrt \u0107e biti objavljen u \u010dasopisu studenata povijesti Pro tempore<\/em> (br. 13, Zagreb 2018).<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-7212","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":7212,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":7212,"position":1},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":7212,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":7212,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":7212,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":7212,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7212"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7212\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7245,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7212\/revisions\/7245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n