{"id":7201,"date":"2017-11-28T08:48:32","date_gmt":"2017-11-28T08:48:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7201"},"modified":"2017-11-28T08:48:32","modified_gmt":"2017-11-28T08:48:32","slug":"tribina-marin-getaldic-pogled-u-novo-doba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7201","title":{"rendered":"Tribina \u201cMarin Getaldi\u0107 \u2013 pogled u novo doba\u201d"},"content":{"rendered":"

Sedma tribina ovogodi\u0161njeg ciklusa \u201cEppur si muove\u201d posve\u0107ena je \u017eivotu i djelu Marina Getaldi\u0107a, a odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 29. studenoga 2017. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knji\u017enice u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Marin Getaldi\u0107 \u2013 pogled u novo doba<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tribina 29.11.2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gradska knji\u017enica<\/p>\n

 <\/p>\n

Po\u010detak doga\u0111anja: 19.00<\/p>\n

 <\/p>\n

Galerija Kupola<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sedma tribina ovogodi\u0161njeg ciklusa Eppur si muove posve\u0107ena je \u017eivotu i djelu Marina Getaldi\u0107a. Tribina \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. studenoga 2017. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knji\u017enice.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Marin Getaldi\u0107 najzna\u010dajniji je hrvatski matemati\u010dar i fizi\u010dar na prijelazu iz 16. u 17. stolje\u0107e. Va\u017enost Getaldi\u0107eva opusa potaknula je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti krajem \u0161ezdesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a prva sustavna istra\u017eivanja njegova rada, doprinosa i odraza njegovih djela u zapadnoeuropskoj prirodoznanstvenoj i matemati\u010dkoj literaturi, kao i projekt prevo\u0111enja i objavljivanja svih njegovih djela. Izlaganja na tribini obuhvatit \u0107e dosada\u0161nja istra\u017eivanja Getaldi\u0107eva \u017eivota, specifi\u010dan na\u010din na koji se uklju\u010dio u znanstvena istra\u017eivanja, te njegov cjelokupni opus. Za bolje razumijevanje Getaldi\u0107eva zna\u010denja i prinosa daljnjemu razvitku znanosti tako\u0111er \u0107e se govoriti o glavnim obilje\u017ejima matematike u doba renesanse, kao i o njezinoj interakciji s filozofijom, jer velike konceptualne promjene koje nastupaju u matemati\u010dkim i u prirodnim znanostima u doba kasne renesanse, potaknute su upravo filozofskim nastojanjima oko rje\u0161avanja problema metode.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Urednica i voditeljica:<\/p>\n

dr. sc. Marijana Bori\u0107
\nHrvatska akademija znanosti i umjetnosti<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sudionici:
\nAkademik \u017darko Dadi\u0107, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
\ndr. sc. Luka Bor\u0161i\u0107, Institut za filozofiju<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prijedlozi za \u010ditanje:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u2022Bori\u0107, M. Marin Getaldi\u0107. Dubrovnik : Matica hrvatska, Ogranak Dubrovnik, 2013.
\n\u2022Dadi\u0107, \u017d. Hrvati i egzaktne znanosti u osvitu novovjekovlja. Zagreb : Naprijed, 1994.
\n\u2022Dadi\u0107, \u017d. Na razme\u0111u civilizacija : Zapadna Europa, Bizant i islamske zemlje : tragovima povijesti, znanosti i prirodne filozofije. Zagreb : Izvori, 2013.
\n\u2022Dadi\u0107, \u017d. Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata. Zagreb : Liber, 1982. 2 sv.
\n\u2022Dadi\u0107, \u017d. Razvoj matematike : ideje i metode egzaktnih znanosti u njihovu povijesnom razvoju. Zagreb : \u0160kolska knjiga, 1975.
\n\u2022Getaldi\u0107, M. Sabrana djela. Zagreb : Institut za povijest prirodnih, matemati\u010dkih i medicinskih nauka JAZU, 1972-____.
\n\u2022Ghetaldi, M. Opera omnia. <Faksimilni pretisak>. Zagrabiae : Institut za povijest prirodnih, matemati\u010dkih i medicinskih nauka JAZU, 1968.
\n\u2022Radovi Me\u0111unarodnog simpozija Geometrija i algebra po\u010detkom XVII stolje\u0107a : povodom 400-godi\u0161njice ro\u0111enja Marina Getaldi\u0107a, Dubrovnik, 29. IX – 3. X 1968. Zagreb : Institut za povijest prirodnih, matemati\u010dkih i medicinskih nauka JAZU, 1969.
\n\u2022Rasprave i gra\u0111a za povijest nauka \/ [urednici Hrvoje Ivekovi\u0107, Lavoslav Glesinger]. Zagreb : Institut za povijest prirodnih, matemati\u010dkih i medicinskih nauka Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1969.
\n\u2022Stipani\u0107, E. Marin Getaldi\u0107 i njegovo mesto u matematici i nau\u010dnom svetu. Beograd : Zavod za izdavanje ud\u017ebenika Narodne Republike Srbije, 1961.
\n\u2022Tanta, I. Hrvati koji su stvarali Europu. Zagreb : Stari grad, 2003.
\n\u2022Vanino, M. Dubrov\u010danin Marin Getaldi\u0107 i isusovci. Sarajevo : Nova tiskara Vr\u010dek i dr., 1941.
\n\u2022Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena = Centuries of natural science in Croatia: theory and application : [katalog izlo\u017ebe] : MGC, Klovi\u0107evi dvori, lipanj – listopad 1996. \/ [glavna urednica Greta Pitaf Mrzljak Zagreb : MGC, 1996. 2 sv.
\n\u010clanak: \u2022Ozimec, S. Marin Getaldi\u0107. \/\/ Meridijani : \u010dasopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja 10 (2003), 72, str. 72-73<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/marin-getaldic-pogled-u-novo-doba\/40936<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7202,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-7201","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/getaldic.jpg?fit=300%2C314&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":7201,"position":0},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53479","url_meta":{"origin":7201,"position":1},"title":"Odr\u017eana tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 19. 5. 2026. u 19 sati, u organizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici odr\u017eana je prva tribina ciklusa \u201cOd knji\u017eevnosti do teorije\u201d, posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Razgovor, potaknut nedavno objavljenim prijevodima knjiga Svjetska knji\u017eevna republika Pascale Casanova i Sociologija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":7201,"position":2},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova – projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":7201,"position":3},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53651","url_meta":{"origin":7201,"position":4},"title":"Tribina “Tko bolje govori o pro\u0161losti: pisani izvori ili arheolo\u0161ki nalazi?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 22. svibnja 2026. s po\u010detkom u 18 sati, u velikoj dvorani zgrade \u00a0Doma Hrvatske mlade\u017ei (R. Bo\u0161kovi\u0107a 5, 23000 Zadar) odr\u017eati \u0107e se zadnja u okviru ovogodi\u0161njih tribina u organizaciji udruge studenata povijesti ISHA Zadar. Tribina je vezana uz \u010desto postavljeno pitanje \u201eTko bolje govori o pro\u0161losti?\u201c Svoja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":7201,"position":5},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7201"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7201\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7203,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7201\/revisions\/7203"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}