Prethodno smo istaknuli va\u017enost rodne povijesti u povijesnoj znanosti, a sada nagla\u0161avamo da se ne radi samo o upotrebi pojma rod\/spol ve\u0107 \u2013 pored niza ostalog \u2013 i o dru\u0161tvenim ulogama dodjeljivanim \u017eenama i mu\u0161karcima u povijesti i suvremenosti.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Bilo bi po\u017eeljno kad bi ta i mnoga druga pitanja vezana uz tu sada goru\u0107u javnu problematiku bile teme predavanja, tribine ili okruglog stola povjesni\u010darki\u00a0i povjesni\u010dara u Hrvatskoj koji se bave povije\u0161\u0107u \u017eena i rodnom povije\u0161\u0107u, odnosno Udruge za istra\u017eivanje povijesti \u017eena KLIO\u00a0i dr.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Prethodno smo zbog prijepora oko ratifikacije Istanbulske konvencije, odnosno termina \u201erod\u201c i rodnih teorija (nazivanih \u201erodnom ideologijom\u201c, usp. http:\/\/www.istinaoistanbulskoj.info\/<\/a>), istaknuli va\u017enost rodne povijesti u povijesnoj znanosti (https:\/\/historiografija.hr\/?p=6275<\/a>), a sada nagla\u0161avamo da se ne radi samo o pojmovima roda ili spola ve\u0107 \u2013 pored niza ostalog \u2013\u00a0i o dru\u0161tvenim ulogama dodjeljivanim \u017eenama i mu\u0161karcima u povijesti i suvremenosti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tako se primjerice povjesni\u010dar Dinko \u017dupan, autor knjige Mentalni korzet: spolna politika obrazovanja \u017eena u Banskoj Hrvatskoj (1868-1918)<\/em>, odlu\u010duje za termin \u201espol\u201c, a ne \u201erod\u201c, no dakako nezaobilazno obra\u0111uje problem spolnih uloga, \u201euloga koje su odre\u0111ivale kako bi ljudi trebali \u017eivjeti u skladu sa svojim spolnim identitetom \u0161to je osobito bilo izra\u017eeno u odgojno-obrazovnoj konstrukciji po\u017eeljnog identiteta \u017eene kao ku\u0107anice\u201c.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Vi\u0161e o knjizi:<\/p>\n <\/p>\n