{"id":7176,"date":"2017-11-27T17:28:58","date_gmt":"2017-11-27T17:28:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7176"},"modified":"2017-11-27T17:30:34","modified_gmt":"2017-11-27T17:30:34","slug":"dr-sc-jadranka-rebeka-anic-kako-razumjeti-rod-povijest-rasprave-i-razlicita-razumijevanja-u-crkvi-zagreb-2011","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7176","title":{"rendered":"Dr. sc. Jadranka Rebeka Ani\u0107, \u201cKako razumjeti rod? Povijest rasprave i razli\u010dita razumijevanja u Crkvi\u201c (Zagreb 2011)"},"content":{"rendered":"<p>\u201cPrimjeri teolo\u0161kog promi\u0161ljanja rodnih teorija navedenih u ovoj knjizi kr\u0161\u0107ane u Hrvatskoj mogu ohrabriti da umjesto kri\u017earskog rata protiv pojma rod i rodnih teorija taj pojam shvate kao mjesto susreta sa suvremenim \u010dovjekom i s njegovom slo\u017eenom slikom o sebi, kao \u010dvori\u0161te interdisciplinarnih rasprava kojima katoli\u010dka teologija mo\u017ee dati dragocjen doprinos i istodobno primati poticaje za vlastiti razvoj.\u201d<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cKnjiga <em>Kako razumjeti rod? Povijest rasprave i razli\u010dita razumijevanja u Crkvi<\/em> nastala je iz potrebe da se poku\u0161aju promijeniti negativne konotacije pojma rod (engl. <em>gender<\/em>) u dijelu hrvatske javnosti.\u201d<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(Iz knjige)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>KAKO RAZUMJETI ROD? &#8211; Nova knjiga Jadranke Rebeke Ani\u0107<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Po\u010detkom rujna 2011. iz tiska je iza\u0161la knjiga dr. sc. Jadranke Rebeke Ani\u0107, znanstvene suradnice Instituta Ivo Pilar &#8211; Centar Split, pod naslovom KAKO RAZUMJETI ROD? Povijest rasprave i razli\u010dita razumijevanja u Crkvi. Objavljena je kao druga knjiga Biblioteke Centra za religijske studije Instituta Ivo Pilar<br \/>\n&nbsp;<\/p>\n<p>Rije\u010d je o knjizi koja \u0107e &#8230; postati nezaobilazna literatura u svim budu\u0107im raspravama i kolegijima koji se ti\u010du dru\u0161tvene konstrukcije roda. &#8211; Iz recenzije prof. dr. sc. Inge Tomi\u0107-Koludrovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jadranka Rebeka Ani\u0107<br \/>\n<strong>KAKO RAZUMJETI ROD?<\/strong><br \/>\n<strong>Povijest rasprave i razli\u010dita razumijevanja u Crkvi<\/strong><br \/>\nBiblioteka Centra za religijske studije &#8211; Knjiga 2.<br \/>\nInstitut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar<br \/>\nZagreb, 2011. &#8211; Str. 194.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sadr\u017eaj<\/p>\n<p>&#8211; Omot \/ Impresum \/ Sadr\u017eaj \/ Puni tekst knjige<br \/>\nPredgovor (Slavica Jakeli\u0107)<br \/>\nUvod<br \/>\n1. POLAZI\u0160TE RASPRAVE: STAJALI\u0160TA GABRIELE KUBY<br \/>\n2. ROD \u2013 ZNA\u010cENJE POJMA<br \/>\n2.1. Pojmovnik 100 words for equality<br \/>\n2.2. Dokument Njema\u010dke komisije Justitia et pax<br \/>\n3. POVIJEST POJMA ROD<br \/>\n3.1. Nastanak i klju\u010dne prekretnice<br \/>\n3.1.2. Razli\u010dita zna\u010denja<br \/>\n3.2. Rod u raspravama o homoseksualnim identitetima<br \/>\n4. STAJALI\u0160TA I IZJAVE SVETE STOLICE<br \/>\n4.1. \u010cetvrta me\u0111unarodna konferencija o \u017eenama u Pekingu<br \/>\n4.2. Rimska konferencija i Peking 5+<br \/>\n4.3. Novije izjave Svete Stolice<br \/>\n5. ROD \u2013 \u0160IFRA ZA HOMOSEKSUALNOST<br \/>\n6. ROD U CRKVENIM DOKUMENTIMA<br \/>\n6.1. Pismo biskupima Katoli\u010dke crkve o suradnji mu\u0161karca i \u017eene u Crkvi i svijetu<br \/>\n6.2. Dokument Brak, obitelj i &#8220;de-facto&#8221; bra\u010dne zajednice<br \/>\n6.3. Dokument Obitelj i ljudska prava<br \/>\n6.4. Izvor<br \/>\n7. ROD U TEOLOGIJI<br \/>\n7.1. Uporaba pojmova<br \/>\n7.2. Kriti\u010dari rodnih teorija<br \/>\n7.2.1. Leksikon dvosmislenih i prijepornih pojmova o obitelji, \u017eivotu i eti\u010dkim pitanjima<br \/>\n7.2.2. Stru\u010dno savjetovanje Njema\u010dke biskupske konferencije<br \/>\n7.3. Rod kao analiti\u010dka kategorija<br \/>\nISHOD ISTRA\u017dIVANJA I ZAKLJU\u010cAK<br \/>\nLiteratura<br \/>\nImensko kazalo<br \/>\nMali pojmovnik<br \/>\nSa\u017eetak<br \/>\nSummary<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&gt;&gt;&gt; <strong>Puni tekst knjige<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Iz recenzija<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjiga Jadranke Rebeke Ani\u0107 bavi se zamr\u0161enim pitanjima vezanim uz pojam roda. (&#8230;) Problemi se ti\u010du jezika, ideologija, hermeneutike, teologije, politike, crkvenog u\u010diteljstva, a nadasve slo\u017eenih pitanja ravnopravnosti mu\u0161karaca i \u017eena. (&#8230;) \u010cini se da je glavni interes autorice uno\u0161enje jasno\u0107e u jezik i njezina jaka volja da se umjesto stvaranja ideologijskih blokova otvori dijalog. (&#8230;) U hrvatski se javni prostor ovom knjigom unosi dijalo\u0161ki pristup koji se trudi prikazati genealogiju pojmova. No, iza jezi\u010dne problematike stoji cijeli svijet strahova, interesa i borbi. Svakako, ova knjiga olak\u0161ava njihovo razumijevanje. Valja zahvaliti autorici \u0161to je pro\u0161irila obzor rasprave, prikazala relevantne autore, pokazala gdje sama vidi potrebe dijaloga i dala naslutiti kako ona vidi mogu\u0107i dijalog Ijudi koji ne dijele iste \u017eivotne forme ni iste interese, ali dijele isti svijet. Knjiga \u0107e biti od koristi svima koji su zainteresirani za \u0161iri kontekst rasprava o rodnoj problematici, posebice za sada\u0161nje stanje crkveno-teolo\u0161koga dijaloga sa svijetom u nastojanjima oko ravnopravnosti mu\u0161karaca i \u017eena.<br \/>\n<em>prof. dr. sc. Ante Vu\u010dkovi\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Rije\u010d je o respektabilnoj studiji koja \u0107e \u010ditateljicama i \u010ditateljima u Hrvatskoj ne samo (&#8230;) pru\u017eiti slo\u017eeniji pogled na pojam roda (&#8230;) nego ih i potaknuti na daljnje promi\u0161ljanje koliko neka nedovoljno sofisticirana i nedovoljno kriti\u010dna i kona\u010dno nedovoljno kontekstualizirana shva\u0107anja pojedinih pojmova mogu izazvati ne samo zabuna nego i ideolo\u0161kih nesuglasica. Stoga se sla\u017eem sa zaklju\u010dkom Jadranke Rebeke Ani\u0107 da primjeri teolo\u0161kog promi\u0161ljanja rodnih teorija koji se obja\u0161njavaju u ovoj knjizi \u201ekr\u0161\u0107ane u Hrvatskoj mogu ohrabriti da umjesto kri\u017earskog rata protiv pojma rod i rodnih teorija\u201c te pojmove \u201eshvate kao mjesto susreta sa suvremenim \u010dovjekom i s njegovom slo\u017eenom slikom o sebi, kao \u010dvori\u0161te interdisciplinarnih rasprava u kojima katoli\u010dka teologija mo\u017ee dati dragocjen doprinos primaju\u0107i ujedno poticaje za vlastiti razvoj\u201c. (&#8230;) Knjiga Jadranke Rebeke Ani\u0107 bogata je izvorima, obja\u0161njenjima i kontekstualizacijama koje daleko nadilaze knjige sli\u010dne vrste. Stoga mo\u017ee poslu\u017eiti i kao ud\u017ebenik ali i kao kriti\u010dki tekst za promi\u0161ljanje odnosa Katoli\u010dke crkve i suvremenosti na terenu koji je danas smatran indikatorom tolerancije prema drugom i druga\u010dijem. Rije\u010d je o knjizi koja \u0107e, mislim, postati nezaobilazna literatura u svim budu\u0107im raspravama i kolegijima koji se ti\u010du dru\u0161tvene konstrukcije roda.<br \/>\n<em>prof. dr. sc. Inga Tomi\u0107-Koludrovi\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O autorici<\/p>\n<p>Jadranka Rebeka Ani\u0107 doktorirala je na Katoli\u010dkom teolo\u0161kom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du. Kao znanstvena suradnica radi u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar &#8211; Podru\u010dni centar Split. Na Sveu\u010dili\u0161tu u Sarajevu predaje u sklopu predmeta Religija i rod magistarskog programa Religijskih studija i na Rodnim studijima. Kao vanjska suradnica Odjela za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru predavala je kolegij \u017dene i Crkva. Na teolo\u0161kom fakultetu Matija Vla\u010di\u0107 Ilirik u Zagrebu predaje kolegij Nasilje nad \u017eenama u obitelji \u2013 pastoralno-teolo\u0161ki izazov. Autorica je niza radova s podru\u010dja feministi\u010dke teologije i dviju knjiga: Vi\u0161e od zadanoga. \u017dene u Crkvi u Hrvatskoj u 20. stolje\u0107u (2003.) i \u017dene u Crkvi i dru\u0161tvu (2010.). Koautorica je triju priru\u010dnika i suurednica nekoliko me\u0111unarodnih i doma\u0107ih zbornika. Sudjelovala je u nekoliko me\u0111unarodnih i doma\u0107ih projekata te vodila dva projekta Franjeva\u010dkog instituta za kulturu mira: Mu\u0161ko i \u017eensko, stvori ih. \u017dene i mu\u0161karci u \u017eivljenju i slu\u017ebi Bo\u017ejeg poslanja i Nasilje nad \u017eenama u obitelji \u2013 teolo\u0161ko-pastoralni izazov. \u010clanica je dviju me\u0111unarodnih i dviju doma\u0107ih udruga te predsjednica Hrvatske sekcije Europskog dru\u0161tva \u017eena u teolo\u0161kom istra\u017eivanju. Podru\u010dje interesa: teolo\u0161ka antropologija, feministi\u010dka teologija, pastoralna teologija. Izbor iz bibliografije: http:\/\/bib.irb.hr\/lista-radova?autor=277285<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.pilar.hr\/novosti\/teme\/282-kako-razumjeti-rod\">http:\/\/www.pilar.hr\/novosti\/teme\/282-kako-razumjeti-rod<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7177,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-7176","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/rod_naslovnica.jpg?fit=222%2C314&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":7176,"position":0},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":7176,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin &#8220;Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika&#8221; u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":7176,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":7176,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":7176,"position":4},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":7176,"position":5},"title":"Javna predavanja &#8220;Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7176"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7176\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7180,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7176\/revisions\/7180"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7177"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}