{"id":7091,"date":"2017-11-21T22:15:53","date_gmt":"2017-11-21T22:15:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7091"},"modified":"2017-11-21T22:16:48","modified_gmt":"2017-11-21T22:16:48","slug":"mirko-sardelic-niz-seminara-the-entangled-histories-of-emotions-in-the-mediterranean-world-20172018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7091","title":{"rendered":"Mirko Sardeli\u0107 &#8211; Niz seminara &#8216;The Entangled Histories of Emotions in the Mediterranean World&#8217; \u2013 2017\/2018."},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Splitu je 25-26. rujna 2017. u organizaciji Centra za transkulturno istra\u017eivanje emocija (<a href=\"https:\/\/www.ctie.hr\/\">https:\/\/www.ctie.hr\/<\/a>) odr\u017ean me\u0111unarodni znanstveni seminar &#8216;Portals: Spaces of Encounter, Entanglement, and Exchange&#8217;. Bio je to drugi u nizu od pet seminara projekta &#8216;The Entangled Histories of Emotions in the Mediterranean World&#8217; \u0161to ga zajedni\u010dki organizira me\u0111unarodna kolaboracija sastavljena od \u0161est institucija: australski ARC Centre for the History of Emotions, The Society for the History of Emotions, Institute for Advanced Study (CEU, Budapest), Centar za transkulturno istra\u017eivanje emocija, European University Institute (Firenze) i Istituto per la storia del pensiero filosofico e scientifico moderno (ISPF). Organizatori-voditelji seminara bili su dr. sc. <strong>Katrina O&#8217;Loughlin<\/strong> (University of Western Australia) i dr. sc. <strong>Mirko Sardeli\u0107<\/strong> (Zavod za povijesne znanosti HAZU), a seminar su s hrvatske strane potpomogli jo\u0161 i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Knji\u017eevni krug Split \u2013 organizatori Knjige Mediterana \u2013 te Institut za povijest umjetnosti i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Osim predstavnika organizatora svih \u0161est institucija koji su zbog kontinuiteta diskusije prisutni na svakom seminaru, ovome splitskome spremno se predavanjima pridru\u017eilo nekoliko uva\u017eenih istra\u017eiva\u010da Mediterana, jugoisto\u010dne Europe te povijesti emocija. Treba najprije spomenuti da je sudjelovao i dr. sc. <strong>Giovanni Tarantino<\/strong> (University of Western Australia), inicijator cijeloga projekta. Pozivu se odazvao profesor emeritus <strong>Michel Balard<\/strong> (Universit\u00e9 Paris IV-Sorbonne), doajen mediteranske povijesti, koji je u vi\u0161e od pola stolje\u0107a znanstvenoga djelovanja iza sebe ostavio stotine publikacija, od kojih su neke bile klju\u010dne za cijelu disciplinu. Doprinos konceptualizaciji Mediterana kao egzemplarne kontaktne zone sa svojstvenom emocionologijom pru\u017eili su dr. sc. <strong>Rosa Salzberg<\/strong> (University of Warwick; EUI) predavanjem o Veneciji kao mjestu konstantne mobilnosti i novih susreta, te prof. dr. <strong>Aleksander Osipian<\/strong> (University of Kiev) slikom Konstantinopola o\u010dima poljskih putnika 16. i 17. stolje\u0107a. Teorijsku i metodolo\u0161ku okosnicu seminara zacrtala je radom o emocionalnoj ksenologiji prof. dr. <strong>Zrinka Bla\u017eevi\u0107<\/strong> (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu), koja ve\u0107 niz godina sustavno oboga\u0107uje interdisciplinarnu platformu povijesti emocija originalnim teorijskim uvidima, klju\u010dnima za ozbiljan pristup ovoj kompleksnoj temi. O prakti\u010dnom aspektu emocija izlagala je prof. dr. <strong>Nata\u0161a \u0160tefanec<\/strong> (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu), \u010diji je rad na Referentnom i interpretativnom centru za povijest Vojne krajine u Glini bio tako\u0111er zapa\u017een kao originalan i sustavan pristup prezentiranja pro\u0161losti i sada\u0161njosti me\u0111ukulturnih odnosa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U triptihu o zanimljivim dubrova\u010dkim temama ranoga novog vijeka (15.-17. st.) izlagale su, u zasebnim predavanjima, dr. sc. <strong>Ivana Brkovi\u0107<\/strong> (Filozofski Fakultet u Zagrebu), dr. sc. <strong>Martina Prani\u0107<\/strong> (Charles University, Prague) i doc. dr. sc. <strong>Valentina Zovko<\/strong> (Filozofski fakultet u Zadru), obra\u0111uju\u0107i neke emotivne aspekte (redom) velikoga potresa (1667.), politi\u010dke djelatnosti Marina Dr\u017ei\u0107a, te ranih diplomatskih kontakata Dubrov\u010dana i Osmanlija. Ba\u0161tinu i va\u017enost arturijanske literature za oblikovanje identiteta i emocionalnog habitusa velika\u0161a srednje Europe analizirala je dr. sc. <strong>Kosana Jovanovi\u0107<\/strong> (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci). Neke je va\u017ene aspekte emocija iz perspektive psihologije, napose o socijalnoj funkciji plakanja, sudionicima izlo\u017eio gost seminara i sudionik okruglog stola dr. sc. <strong>Asmir Gra\u010danin<\/strong> (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci). Visokoj kvaliteti seminara pridonijelo je i desetak sudionika okruglog stola iz uglednih hrvatskih i svjetskih akademskih institucija (popis svih sudionika nalazi se na linku: <a href=\"http:\/\/www.historyofemotions.org.au\/events\/ports-and-portals-spaces-of-encounter-entanglement-and-exchange\/\">http:\/\/www.historyofemotions.org.au\/events\/ports-and-portals-spaces-of-encounter-entanglement-and-exchange\/<\/a>).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Niz se nastavlja u Australiji, u Perthu, seminarom naslovljenim &#8216;Entangled Histories of Things in the Mediterranean World (<a href=\"http:\/\/www.historyofemotions.org.au\/events\/entangled-histories-of-things-in-the-mediterranean-world\/\">http:\/\/www.historyofemotions.org.au\/events\/entangled-histories-of-things-in-the-mediterranean-world\/<\/a>), 14. prosinca 2017. Zavr\u0161na dva seminara odr\u017eat \u0107e se u Europi, najprije u Firenci 5. velja\u010de 2018., potom u Budimpe\u0161ti 18. lipnja (raspored i teme nalaze se na istom linku).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Mirko Sardeli\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-7091","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55924","url_meta":{"origin":7091,"position":0},"title":"Odr\u017ean seminar &#8220;Europska kultura sje\u0107anja: Gr\u010dka u fokusu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrti seminar u sklopu projekta \"European Culture(s) of Remembrance\", odr\u017ean je od 3. do 9. listopada 2026. u Solunu, uz sudjelovanje 22 sudionika iz jedanaest\u00a0europskih zemalja.\u00a0Tijekom seminara sudionici su posjetili Muzej rata, tvr\u0111avu Heptapyrgion, Muzej bizantske kulture, \u017didovski muzej, Memorijalno vojno groblje Zeitenlik, Povijesni arhiv izbjeglog helenizma te Chortiatis i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":7091,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55398,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55398","url_meta":{"origin":7091,"position":2},"title":"Predstavljanje zbornika radova \u201eMultikulturalizam i izazovi su\u017eivota u 21. stolje\u0107u\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povijesno dru\u0161tvo Po\u017eega, Institut za istra\u017eivanje migracija iz Zagreba i Gradski muzej Po\u017eega s ponosom vas pozivaju na predstavljanje zbornika radova \u201eMultikulturalizam i izazovi su\u017eivota u 21. stolje\u0107u\u201c! Zbornik je nastao kao plod znanstveno-stru\u010dnog skupa koji je okupio stru\u010dnjake i znanstvenike iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Kroz 15 radova zbornik\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-6.png?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54442,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54442","url_meta":{"origin":7091,"position":3},"title":"Barbara Matej\u010di\u0107, &#8220;Ubijanje za fotografiju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Barbara Matej\u010di\u0107 provela je detaljno novinarsko istra\u017eivanje o slu\u010daju ubojstva civila s po\u010detka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, kada su dvojica fotoreportera u Br\u010dkom serijom fotografija dokumentirali egzekuciju dvojice civila. Fotografije su preko agencije Reuters obi\u0161le svijet, bile su dokazni materijal na su\u0111enjima u Haagu, fotograf je nagra\u0111en\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Matejcic.jpg?fit=360%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":7091,"position":4},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":45459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45459","url_meta":{"origin":7091,"position":5},"title":"Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. o\u017eujka 2025.","format":false,"excerpt":"Zbornik radova koji su uredili Branimir Jankovi\u0107 i Nikola Toma\u0161egovi\u0107 predstavlja nove pristupe u studijima nacija i nacionalizma koji preispituju prevladavaju\u0107a mi\u0161ljenja o etni\u010dkim i nacionalnim identifikacijama. Nasuprot tome, radovi zagovaraju koncepte poput nacionalne ravnodu\u0161nosti i ukazuju na svepro\u017eimni odnos emocija i nacionalizma, kao i sveprisutni svakodnevni nacionalizam. Zbornik donosi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7091"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7093,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7091\/revisions\/7093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}