{"id":7050,"date":"2017-11-18T16:00:14","date_gmt":"2017-11-18T16:00:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7050"},"modified":"2017-11-18T16:02:25","modified_gmt":"2017-11-18T16:02:25","slug":"pisma-od-1925-do-1975-i-druga-svjedocanstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7050","title":{"rendered":"Hannah Arendt, Martin Heidegger, “Pisma od 1925. do 1975. i druga svjedo\u010danstva”"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d TIM press objavio je hrvatski prijevod knjige “Pisma od 1925. do 1975. i druga svjedo\u010danstva” –\u00a0\u201co pola stolje\u0107a nevjerojatne korespondencije, prvo ljubavni\u010dke, a potom prijateljske i intelektualne\u201d Hanne Arendt i Martina Heideggera.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hannah Arendt, Martin Heidegger<\/p>\n

 <\/p>\n

Pisma od 1925. do 1975. i druga svjedo\u010danstva<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 428<\/p>\n

Godina izdanja: 2017.<\/p>\n

Jezik izvornika: njema\u010dki<\/p>\n

 <\/p>\n

Naslov izvornika: Briefe 1925 bis 1975 und andere Zeugnisse<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod: Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija o knjizi:
\nJutarnji list (Lana Bunjevac), 11. 11. 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kada su se prvi puta susreli 1925. godine, Martin Heidegger je bio zvijezda njema\u010dkog intelektualnog \u017eivota, a Hannah Arendt je bila njegova ozbiljna mlada studentica. \u0160to se tada dogodilo izme\u0111u njih nikada ne\u0107e biti poznato, ali oboje \u0107e ostatak svog \u017eivota njegovati uspomenu na kratko razdoblje prisnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Povijesne okolnosti uskoro \u0107e ih odvesti u sasvim razli\u010ditim smjerovima. Nakon \u0161to je 1933. godne Hitler preuzeo vlast u Njema\u010dkoj, Heidegger je postao rektor Sveu\u010dili\u0161ta u Freiburgu, a ta njegova zloglasna pronacisti\u010dka adresa ostat \u0107e predmet vje\u010dne kontroverze. Arendt, \u017didovka, napustila je Njema\u010dku iste godine, preseliv\u0161i se prvo u Pariz, a potom u New York. U desetlje\u0107ima koja dolaze, Heidegger \u0107e biti progla\u0161en mo\u017eda najzna\u010dajnijim filozofom dvadesetog stolje\u0107a, dok \u0107e se Arendt proslaviti kao glas savjesti u stolje\u0107u tiranije i rata.<\/p>\n

 <\/p>\n

Heidegger \u0107e romansu s Arendt smatrati \u201enajuzbudljivijim, usredoto\u010denim i sadr\u017eajno bogatim\u201c razdobljem svog \u017eivota te dodati kako je posljedi\u010dna kreativna vitalnost svakako doprinijela stvaranju Bitka i vremena, njegova najpoznatijeg i najutjecajnijeg uratka. \u201eNikada mi se ovakvo ne\u0161to ranije nije dogodilo\u201c, pi\u0161e on u jednom od svojih prvih ljubavnih pisama, prikupljenima u knjizi Pisma od 1925. do 1975. i druga svjedo\u010danstva. Rije\u010d je o pola stolje\u0107a nevjerojatne korespondencije, prvo ljubavni\u010dke, a potom prijateljske i intelektualne.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prosvjetljuju\u0107a, otkrivaju\u0107a, ali i \u010ditavo vrijeme nje\u017ena, ova prepiska nudi uvid u unutarnje \u017eivote dvaju velikih filozofa.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eGodine u naslovu ove knjige, 1925. i 1975., daju okvir za pri\u010du o Hanni Arendt i Martinu Heideggeru, uzmemo li kao mjerilo pisano predanje. Prvi je dokument iz 10. velja\u010de 1925. i rije\u010d je o samopozivu: \u00abDraga gospo\u0111ice Arendt!\u00bb zapo\u010dinje profesor svoje pismo studentici prvoga semestra, \u00abjo\u0161 ovu ve\u010der moram do\u0107i k Vama\u2026\u00bb Mjesto doga\u0111anja je sveu\u010dili\u0161ni grad Marburg na rijeci Lahn. Zadnji dokument, pismo naslovljeno \u00abDraga Hannah\u00bb, ima datum 30. srpnja 1975. i, nakon pitanja Arendtove, sadr\u017ei poziv: \u00abVeselimo se\u00bb, to su Martin Heidegger i njegova \u017eena Elfride, \u00abTvojemu posjetu.\u00bb Na te je Heideggerove rije\u010di od 1970. obudovjela Hannah Arendt iz Tegne, gdje je ljetovala, preko Z\u00fcricha doputovala u Freiburg. Hannah Arendt i Martin Heidegger posljednji su se put vidjeli 12. kolovoza 1975. Hannah Arendt je nekoliko mjeseci poslije, 4. prosinca 1975., u 69. godini, nenadano umrla u New Yorku. Sedamnaest godina stariji Martin Heidegger tek ju je kratko nad\u017eivio, umro je 26. svibnja 1976.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Iz Pogovora Ursule Ludz<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.tim-press.hr\/publicistika\/pisma-od-1925-do-1975-i-druga-svjedocanstva-hannah-arendt-martin-heidegger<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7051,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-7050","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Pisma_i_druga_svjedocanstva.jpg?fit=269%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52415","url_meta":{"origin":7050,"position":0},"title":"\u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akcija za ljudska prava iz Podgorice objavila je 2025. godine knjigu \u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201c, koja je dostupna u pdf-formatu na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/06\/sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992\/ https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/08\/promovisana-antiratna-knjiga-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi\/ Iz medija: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/u-podgorici-promocija-antiratne-knjige-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi-u-njoj-su-i-svjedocanstva-s-obje-strane-1523590 https:\/\/dulist.hr\/rat-je-apsurd-u-podgorici-predstavljena-antiratna-knjiga-o-opsadi-dubrovnika\/989915 https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-na-dobrom-putu https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/glasovi-koji-razbijaju-tisinu Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=51637","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Sjecanja-na-rat.png?fit=480%2C681&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54318,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54318","url_meta":{"origin":7050,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u2013 Ladislav Fodroci, \u201eEpistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Kri\u017eevcima i Zavod za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad HAZU-a Koprivni\u010dko kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije pozivaju\u00a0 na predstavljanje knjige Ladislava Fodrocija, Epistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca. U predstavljanju sudjeluju: Tomislav Galovi\u0107,\u00a0autor predgovora; Martina Valec-Rebi\u0107,\u00a0urednica; te moderatorica, Renata Husinec. Predstavljanje knjige odr\u017eava se u \u010detvrtak, 25. lipnja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":7050,"position":2},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54306,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54306","url_meta":{"origin":7050,"position":3},"title":"\u201eDr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201c (Zagreb: Fraktura, 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi\u00a0Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.,\u00a0Snje\u017eana Banovi\u0107 precizno rekonstruira djelovanje zagreba\u010dkog kazali\u0161ta u razdoblju NDH, pokazuju\u0107i kako se kulturna politika, represija i osobne sudbine isprepli\u0107u u jednoj mra\u010dnoj povijesnoj epohi.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":7050,"position":4},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":7050,"position":5},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7050","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7050"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7050\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7054,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7050\/revisions\/7054"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7050"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7050"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7050"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}