{"id":7023,"date":"2017-11-17T17:54:15","date_gmt":"2017-11-17T17:54:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=7023"},"modified":"2017-11-17T17:55:28","modified_gmt":"2017-11-17T17:55:28","slug":"motor-mijene-neprocitana-poglavlja-socijalne-i-proletersko-revolucionarne-knjizevnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=7023","title":{"rendered":"\u201cMotor mijene\u201d: Nepro\u010ditana poglavlja socijalne i proletersko-revolucionarne knji\u017eevnosti"},"content":{"rendered":"

\u201cMotor mijene\u201d u svojoj 4. sezoni posve\u0107uje se nepro\u010ditanim poglavljima socijalne i proletersko-revolucionarne knji\u017eevnosti. Na prvom terminu 22. studenog 2017. \u010dita se \u201cGolgota\u201d (1918-1920\/1922) Miroslava Krle\u017ee.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Nepro\u010ditana poglavlja socijalne i proletersko-revolucionarne knji\u017eevnosti: tomu se posve\u0107uje Motor mijene u svojoj 4. sezoni.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u010citamo naslove iz redova radni\u010dke, revolucionarne, proleterske i socijalne knji\u017eevnosti, koji su objavljivani u reprezentativnim izdava\u010dkim ku\u0107ama me\u0111uratne Jugoslavije: Nolitu, SOCIMu (ediciji \u010dasopisa \u201eSocijalna Misao\u201c), Binozi, dijelom i u \u201eZabavnoj biblioteci Nikole Andri\u0107a\u201c i dr. Svi naslovi koje \u0107emo \u010ditati recenzirani su u lijevim zagreba\u010dkim i beogradskim \u010dasopisima u vrijeme njihove najbogatije, najsvestranije produkcije: izme\u0111u 1928. i 1934. Nimalo slu\u010dajno, biramo pogotovo one naslove oko kojih su se kod nas i u inozemstvu povele \u017eustre polemike.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010dka i prevoditeljska djelatnost odabranog razdoblja obuhva\u0107a duga\u010dak i intrigantan niz knjiga, doma\u0107ih i stranih, koje su iz raznih razloga (a bit \u0107e ih zanimljivo raspetljavati) ostali izvan fokusa doma\u0107e knji\u017eevne i politi\u010dke historiografije. Jedan od razloga nesumnjivo je autor kojim otvaramo program \u2013 Miroslav Krle\u017ea, bard i persona. Njegov obra\u010dun ‘s njima’ u drugi plan potisnuo je ne samo reakcionarnu \u0161tampu, nego i politi\u010dki iznimno zanimljive poku\u0161aje doma\u0107e socijalne literature.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori i dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/Motormijene\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/138137870165954\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.kulturpunkt.hr\/content\/tekst-kao-politicka-cinjenica<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":7027,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-7023","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/motor.jpg?fit=267%2C189&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":7023,"position":0},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, “Sociologija knji\u017eevnosti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":7023,"position":1},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53479","url_meta":{"origin":7023,"position":2},"title":"Odr\u017eana tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 19. 5. 2026. u 19 sati, u organizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici odr\u017eana je prva tribina ciklusa \u201cOd knji\u017eevnosti do teorije\u201d, posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Razgovor, potaknut nedavno objavljenim prijevodima knjiga Svjetska knji\u017eevna republika Pascale Casanova i Sociologija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":7023,"position":3},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":7023,"position":4},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":7023,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7023"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7023\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7026,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7023\/revisions\/7026"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7027"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}