U suorganizaciji Odjela za povijest Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta i Hrvatskog instituta za povijest odr\u017ean je 10. studenog 2017. u Zagrebu znanstveni skup \u201cIzme\u0111u komunisti\u010dkoga ideala i zbilje (1937.-1990.)\u201d.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Odr\u017ean je znanstveni skup: \u201cIzme\u0111u komunisti\u010dkog ideala i zbilje\u201d<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U suorganizaciji Odjela za povijest Hrvatskoga katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta i Hrvatskog instituta za povijest odr\u017ean je znanstveni skup Izme\u0111u komunisti\u010dkoga ideala i zbilje (1937.-1990.). Razlozi odr\u017eavanja znanstvenog skupa su obilje\u017eavanje osamdeset godina od osnutka Komunisti\u010dke partije Hrvatske, ali i nedavna 100. godi\u0161njica Oktobarske revolucije. Tako su dotaknuti glavni politi\u010dki, dru\u0161tveni, kulturni i ekonomski procesi u kojima je ustroj i djelovanje komunisti\u010dke partije na podru\u010dju tada\u0161nje Hrvatske sagledano u kontekstu djelovanja tada\u0161nje Komunisti\u010dke partije Jugoslavije.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U ime Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta cijenjenom skupu obratio se rektor Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta prof. dr. sc. \u017deljko Tanji\u0107, navode\u0107i da ovakva tema potvr\u0111uje univerzalnost misije koju ima na\u0161e Sveu\u010dili\u0161te, ali zalaganje na\u0161eg Odjela za povijest da u svom stru\u010dnom i znanstvenom radu istra\u017euje teme koje su va\u017ene za na\u0161u povijest i dru\u0161tvenu situaciju, a koje su \u010desto marginalizirane. U svom govoru rektor Tanji\u0107 je zahvalio Hrvatskom institut za povijest i prof. dr. sc. Jasni Turkalj za otvorenost i dugogodi\u0161nju suradnju s Odjelom za povijest. Nakon otvorenja i uvodnog pozdrava organizatora, plenarno izlaganje odr\u017eao je prof. dr. sc. Ivo Banac na temu Hrvatski komunisti u razdoblju Pu\u010dke fronte. Prof. Banac u svom je izlaganju dao kronolo\u0161ki pregled razvoja komunisti\u010dke partije, ali i skrenuo pogled na kontekst nastanaka Komunisti\u010dke partije Hrvatske.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U prvoj sekciji svoja su predavanja izlo\u017eili doc. dr. sc. Stjepo Bartulica na temu Marxove zablude i njegovo naslje\u0111e, koji se osvrnuo na ideale komunisti\u010dkoga ekonomskog sustava te njihovu ostav\u0161tinu unutar dana\u0161njeg hrvatskog dru\u0161tvena. Doc. dr. sc. Tomislav Ani\u0107 unutar teme Socijalno ekonomske okolnosti osnutka KPH naglasio je polo\u017eaj i ulogu radni\u010dkog elementa, kao presudnog za rast i razvoj KPH, a dr. sc. Stipe Kljai\u0107 na temu Hrvatska inteligencija u \u017ervnju revolucionarnoga terora za Drugoga svjetskoga rata i pora\u0107a represiji koju su nad hrvatskim intelektualcima, osobito sve\u0107enicima, zbog njihovih raznih njima nesklonih ideala vr\u0161ili komunisti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Druga sekcija zapo\u010dela je predavanjem prof. Petra Bagari\u0107a koji se kroz temu Odnos Komunisti\u010dke partije tj. Saveza komunista Hrvatske prema hrvatskim granicama 1945.-1956., osvrnuo na onda\u0161nje politi\u010dke odluke i njihov utjecaj na stvaranje dana\u0161njih granica Republike Hrvatske. Uslijedilo je predavanje doc. dr. sc. Martina Previ\u0161i\u0107a Komunisti\u010dka partija Hrvatske i sukob Tito \u2013 Staljin, koje se djelomi\u010dno nadovezalo na plenarno izlaganje prof. dr. sc. Ive Banca govore\u0107i o posljedicama navedenog sukoba na politi\u010dki \u017eivot KPH.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izlaganjem Hrvatski odjek ma\u0111arske revolucije u (partijski dirigiranom) zagreba\u010dkom tisku i u medijima hrvatske emigracije, dr. sc. Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a otvorena je tre\u0107a sekcija. Nakon kratkog pregleda doga\u0111aja vezanih uz revoluciju u Ma\u0111arskoj 1956. godine, analizirana je interpretacija hrvatskih glasila o revoluciji. Izlaganje dr. sc. Miroslava Akmad\u017ee Operativne mjere komunisti\u010dkih represivnih slu\u017ebi prema Katoli\u010dkoj crkvi u Hrvatskoj od 1951. do 1965. godine fokusiralo se na mjere koje je poduzimala Partija poku\u0161avaju\u0107i smanjiti utjecaj Katoli\u010dke crkve. Zaklju\u010dno predavanje tre\u0107e sekcije odr\u017eao je dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 pod nazivom Od establishmenta do disidentstva i natrag: burne godine Instituta za historiju radni\u010dkog pokreta Hrvatske (1961. do 1971.) unutar kojeg je naglasak osobito stavljen na djelovanje Franje Tu\u0111mana kao prvog predsjednika Instituta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Posljednju sekciju otvorio je izv. prof. dr. sc. Ivica Mi\u0161kulin izlaganjem na temu Kako su hrvatski disidenti pridonijeli delegitimiranju Jugoslavije 1918.-1990. ukazuju\u0107i na disidente kao va\u017ean element uru\u0161avanja komunisti\u010dkog re\u017eima Jugoslavije. U sklopu izlaganja SKJ \u2013 SKH i kraj \u201dhrvatske \u0161utnje\u201d, dr. sc. Davora Marijana iznesen je detaljan prikaz na\u010dina na koji je funkcionirao Savez komunista Jugoslavije, unutar njega i Hrvatske, u posljednjim godinama postojanja same SFRJ. Zatvaraju\u0107i \u010detvrtu sekciju svojim predavanjem Partija na papiru: crtice o arhivskome gradivu KPH\/SKH, dr. sc. Mario Stipan\u010devi\u0107 obratio je pozornost na arhivsko gradivo nastalo za djelovanja KPH te razne aspekte pitanja dostupnosti tog gradiva.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Svaka od sekcija popra\u0107ena je iscrpnim diskusijama na teme izlaganja u kojima su se dodatno produbile spoznaje teme. Najposlije, prof. dr. sc. \u017deljko Tanji\u0107, rektor Hrvatskoga katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, istaknuo je u zavr\u0161noj rije\u010di va\u017enost aktualiziranja zadane teme skupa, ali i sli\u010dnih tema, za razumijevanje razli\u010ditih aspekta sveukupne hrvatske pro\u0161losti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n