{"id":6884,"date":"2017-11-10T21:53:17","date_gmt":"2017-11-10T21:53:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6884"},"modified":"2017-11-14T12:17:55","modified_gmt":"2017-11-14T12:17:55","slug":"leopold-tyrmand-civilizacija-komunizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6884","title":{"rendered":"Leopold Tyrmand, “Civilizacija komunizma”"},"content":{"rendered":"

Nakladnik Disput objavio je hrvatsko izdanje zbirke eseja “Civilizacija komunizma” (1972), poljskog knji\u017eevnika i publicista Leopolda Tyrmanda, \u201cu kojima na satiri\u010dan na\u010din, britkim jezikom progovara o svakodnevici u komunisti\u010dkoj Poljskoj\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Leopold Tyrmand<\/p>\n

CIVILIZACIJA KOMUNIZMA<\/strong><\/p>\n

S poljskoga preveo Adrian Cvitanovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Zbirku lucidnih eseja Civilizacija komunizma<\/em> (1972) poljski knji\u017eevnik i publicist Leopold Tyrmand napisao je u obliku niza “improvizacija na temu” u kojima na satiri\u010dan na\u010din, britkim jezikom progovara o svakodnevici u komunisti\u010dkoj Poljskoj. Autor je u trenutku nastanka knjige ve\u0107 nekoliko godina \u017eivio emigrantskim \u017eivotom u SAD-u, gdje se na\u0161ao nakon dugogodi\u0161njih nastojanja da od komunisti\u010dkih vlasti dobije putovnicu i napusti zemlju. Na temelju vlastitih gorkih iskustava \u017eivota u poratnoj domovini poku\u0161ao je zapadnja\u010dkoj publici, koja nije do\u017eivjela komunisti\u010dko iskustvo, na sebi svojstven na\u010din, ironijom koja mjestimice grani\u010di s groteskom, prenijeti ne\u0161to od ozra\u010dja svakodnevice homo sovieticusa. Pritom ne krije da je rije\u010d o tendenciozno napisanom protukomunisti\u010dkom pamfletu u kojem je ponegdje preuveli\u010dao, prenaglasio, odve\u0107 nadrealno oslikao svoju negda\u0161nju svakida\u0161njicu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rije\u010d je o tridesetak eseja u kojima autor progovara o naizgled banalnim svakodnevnim stvarima komunisti\u010dkog doba poput toga kako u komunizmu iskoristiti prednosti otkri\u0107a telefona, kako u tom sistemu zavr\u0161iti fakultet i ne izgubiti vjeru u \u017eivot, za\u0161to komunisti\u010dka pasta za zube ne \u010disti, kako ondje \u010ditati natpise na javnim mjestima, kako biti plejboj, \u0161to je to putovnica u komunizmu… Osim takvih kozerija knjiga \u2013 koja je \u017eanrovski na razme\u0111u publicisti\u010dkog i esejisti\u010dkog, a uspijeva biti fina beletristika \u2013 donosi i sugestivne rasprave o metafizici i etici u komunisti\u010dkoj svakodnevici (\u0161to zna\u010di \u017eeljeti dobro; kako voljeti…) sve do misaono provokativnih hipoteza o velikim temama poput odnosa komunizma i hitlerizma ili nesretnog usuda \u017didova u komunizmu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zanimljivo da potkraj knjige autor svoje o\u0161tro pero usmjerava i prema Americi, zemlji svog egzila i nekada pri\u017eeljkivanoj arkadiji, kao \u2013 kako ka\u017ee \u2013 posvema\u0161njoj la\u017ei, prije svega stoga jer je bio uvjerenja da su Amerikanci spiskali pri\u010duve ljubavi koju su komunisti\u010dka dru\u0161tva imala prema njima tijekom staljinizma.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

LEOPOLD TYRMAND, poljski pisac, publicist i novinar. Rodio se 1920. u Var\u0161avi. Netom prije po\u010detka Drugog svjetskog rata studirao je arhitekturu u Parizu, gdje se susreo sa zapadnja\u010dkom kulturom i d\u017eezom, \u0161to je u njegovu stvarala\u0161tvu ostavilo neizbrisiv trag. Godine 1940. u Vilnu je osu\u0111en na dvadeset pet godina zatvora zbog “protulitavske urote”. Tijekom njema\u010dke okupacije na prisilnom je radu, a 1944. je, nakon bijega, uhi\u0107en u Norve\u0161koj i upu\u0107en u koncentracijski logor u okolici Osla, gdje je do\u010dekao oslobo\u0111enje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon rata vra\u0107a se u Var\u0161avu i uklju\u010duje u javni \u017eivot rade\u0107i kao novinar. Zbog britka jezika kojim kritizira sovjetsku stvarnost \u010desto mijenja dnevne listove, a 1953. zabranjuju mu objavljivanje. Tu je \u0161utnju iskoristio da napi\u0161e najve\u0107i poljski dvadesetostoljetni bestseler, roman Opaki<\/em> (Z\u0142y; objavljen na hrvatskome 1966), u kojem je ispisuju\u0107i \u017eivote ljudi s margine, sitnih kriminalaca, opisao stvarnost poratne Var\u0161ave. Popularnost je iskoristio za skandaliziranje poljske publike nesvakida\u0161njim pona\u0161anjem te uvo\u0111enjem d\u017eeza u kulturni prostor socijalisti\u010dke Poljske, organiziraju\u0107i koncerte i festivale i objaviv\u0161i knjigu o d\u017eezu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Godine 1965, kada su mu kona\u010dno dali putovnicu, odlazi u Ameriku, gdje se smjesta uklju\u010duje u javni \u017eivot. Predaje na sveu\u010dili\u0161tima, pi\u0161e knjige na engleskome, sura\u0111uje s poljskim emigrantskim \u010dasopisima, ali i polemizira s njima. O\u0161tar i nepokolebljiv kriti\u010dar komunizma, Tyrmand se postupno preobra\u017eava u ameri\u010dkog konzervativca, izdaje \u010dasopis Chronicles of Culture<\/em>, koji do danas slovi kao va\u017ean glas ameri\u010dkoga konzervativizma.
\nOd djela objavljenih u emigraciji valja izdvojiti Dnevnik iz 1954.<\/em> (Dziennik 1954; objavljen 1980, prepravljeno izdanje 1995), u kojem je opisao razdoblje prinudne \u0161utnje i jedno od najrigidnijih razdoblja socijalisti\u010dke Poljske, zatim zbirku eseja Zapisi diletanta<\/em> (Notebooks of a Dilettante, 1970), koja je postigla gotovo kultni status u ameri\u010dkoj kulturi, te zbirku protukomunisti\u010dkih zapisa Civilizacija komunizma<\/em> (Cywilizacja komunizmu, 1972).
\nUmro je 1985. na Floridi od posljedica sr\u010danog udara.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\/320 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2017\/<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/na-tragu-klasika\/civilizacija-komunizma\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.novilist.hr\/Kultura\/Knjizevnost\/Civilizacija-komunizma-Leopolda-Tyrmanda-Knjiga-koja-jede-samu-sebe?meta_refresh=true<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6885,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-6884","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Civilizacija.jpg?fit=272%2C435&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":6884,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":6884,"position":1},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":6884,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":6884,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":6884,"position":4},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":6884,"position":5},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6884","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6884"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6884\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6935,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6884\/revisions\/6935"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6885"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6884"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6884"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6884"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}