{"id":6884,"date":"2017-11-10T21:53:17","date_gmt":"2017-11-10T21:53:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6884"},"modified":"2017-11-14T12:17:55","modified_gmt":"2017-11-14T12:17:55","slug":"leopold-tyrmand-civilizacija-komunizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6884","title":{"rendered":"Leopold Tyrmand, “Civilizacija komunizma”"},"content":{"rendered":"

Nakladnik Disput objavio je hrvatsko izdanje zbirke eseja “Civilizacija komunizma” (1972), poljskog knji\u017eevnika i publicista Leopolda Tyrmanda, \u201cu kojima na satiri\u010dan na\u010din, britkim jezikom progovara o svakodnevici u komunisti\u010dkoj Poljskoj\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Leopold Tyrmand<\/p>\n

CIVILIZACIJA KOMUNIZMA<\/strong><\/p>\n

S poljskoga preveo Adrian Cvitanovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Zbirku lucidnih eseja Civilizacija komunizma<\/em> (1972) poljski knji\u017eevnik i publicist Leopold Tyrmand napisao je u obliku niza “improvizacija na temu” u kojima na satiri\u010dan na\u010din, britkim jezikom progovara o svakodnevici u komunisti\u010dkoj Poljskoj. Autor je u trenutku nastanka knjige ve\u0107 nekoliko godina \u017eivio emigrantskim \u017eivotom u SAD-u, gdje se na\u0161ao nakon dugogodi\u0161njih nastojanja da od komunisti\u010dkih vlasti dobije putovnicu i napusti zemlju. Na temelju vlastitih gorkih iskustava \u017eivota u poratnoj domovini poku\u0161ao je zapadnja\u010dkoj publici, koja nije do\u017eivjela komunisti\u010dko iskustvo, na sebi svojstven na\u010din, ironijom koja mjestimice grani\u010di s groteskom, prenijeti ne\u0161to od ozra\u010dja svakodnevice homo sovieticusa. Pritom ne krije da je rije\u010d o tendenciozno napisanom protukomunisti\u010dkom pamfletu u kojem je ponegdje preuveli\u010dao, prenaglasio, odve\u0107 nadrealno oslikao svoju negda\u0161nju svakida\u0161njicu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rije\u010d je o tridesetak eseja u kojima autor progovara o naizgled banalnim svakodnevnim stvarima komunisti\u010dkog doba poput toga kako u komunizmu iskoristiti prednosti otkri\u0107a telefona, kako u tom sistemu zavr\u0161iti fakultet i ne izgubiti vjeru u \u017eivot, za\u0161to komunisti\u010dka pasta za zube ne \u010disti, kako ondje \u010ditati natpise na javnim mjestima, kako biti plejboj, \u0161to je to putovnica u komunizmu… Osim takvih kozerija knjiga \u2013 koja je \u017eanrovski na razme\u0111u publicisti\u010dkog i esejisti\u010dkog, a uspijeva biti fina beletristika \u2013 donosi i sugestivne rasprave o metafizici i etici u komunisti\u010dkoj svakodnevici (\u0161to zna\u010di \u017eeljeti dobro; kako voljeti…) sve do misaono provokativnih hipoteza o velikim temama poput odnosa komunizma i hitlerizma ili nesretnog usuda \u017didova u komunizmu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zanimljivo da potkraj knjige autor svoje o\u0161tro pero usmjerava i prema Americi, zemlji svog egzila i nekada pri\u017eeljkivanoj arkadiji, kao \u2013 kako ka\u017ee \u2013 posvema\u0161njoj la\u017ei, prije svega stoga jer je bio uvjerenja da su Amerikanci spiskali pri\u010duve ljubavi koju su komunisti\u010dka dru\u0161tva imala prema njima tijekom staljinizma.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

LEOPOLD TYRMAND, poljski pisac, publicist i novinar. Rodio se 1920. u Var\u0161avi. Netom prije po\u010detka Drugog svjetskog rata studirao je arhitekturu u Parizu, gdje se susreo sa zapadnja\u010dkom kulturom i d\u017eezom, \u0161to je u njegovu stvarala\u0161tvu ostavilo neizbrisiv trag. Godine 1940. u Vilnu je osu\u0111en na dvadeset pet godina zatvora zbog “protulitavske urote”. Tijekom njema\u010dke okupacije na prisilnom je radu, a 1944. je, nakon bijega, uhi\u0107en u Norve\u0161koj i upu\u0107en u koncentracijski logor u okolici Osla, gdje je do\u010dekao oslobo\u0111enje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon rata vra\u0107a se u Var\u0161avu i uklju\u010duje u javni \u017eivot rade\u0107i kao novinar. Zbog britka jezika kojim kritizira sovjetsku stvarnost \u010desto mijenja dnevne listove, a 1953. zabranjuju mu objavljivanje. Tu je \u0161utnju iskoristio da napi\u0161e najve\u0107i poljski dvadesetostoljetni bestseler, roman Opaki<\/em> (Z\u0142y; objavljen na hrvatskome 1966), u kojem je ispisuju\u0107i \u017eivote ljudi s margine, sitnih kriminalaca, opisao stvarnost poratne Var\u0161ave. Popularnost je iskoristio za skandaliziranje poljske publike nesvakida\u0161njim pona\u0161anjem te uvo\u0111enjem d\u017eeza u kulturni prostor socijalisti\u010dke Poljske, organiziraju\u0107i koncerte i festivale i objaviv\u0161i knjigu o d\u017eezu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Godine 1965, kada su mu kona\u010dno dali putovnicu, odlazi u Ameriku, gdje se smjesta uklju\u010duje u javni \u017eivot. Predaje na sveu\u010dili\u0161tima, pi\u0161e knjige na engleskome, sura\u0111uje s poljskim emigrantskim \u010dasopisima, ali i polemizira s njima. O\u0161tar i nepokolebljiv kriti\u010dar komunizma, Tyrmand se postupno preobra\u017eava u ameri\u010dkog konzervativca, izdaje \u010dasopis Chronicles of Culture<\/em>, koji do danas slovi kao va\u017ean glas ameri\u010dkoga konzervativizma.
\nOd djela objavljenih u emigraciji valja izdvojiti Dnevnik iz 1954.<\/em> (Dziennik 1954; objavljen 1980, prepravljeno izdanje 1995), u kojem je opisao razdoblje prinudne \u0161utnje i jedno od najrigidnijih razdoblja socijalisti\u010dke Poljske, zatim zbirku eseja Zapisi diletanta<\/em> (Notebooks of a Dilettante, 1970), koja je postigla gotovo kultni status u ameri\u010dkoj kulturi, te zbirku protukomunisti\u010dkih zapisa Civilizacija komunizma<\/em> (Cywilizacja komunizmu, 1972).
\nUmro je 1985. na Floridi od posljedica sr\u010danog udara.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\/320 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2017\/<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/na-tragu-klasika\/civilizacija-komunizma\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.novilist.hr\/Kultura\/Knjizevnost\/Civilizacija-komunizma-Leopolda-Tyrmanda-Knjiga-koja-jede-samu-sebe?meta_refresh=true<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6885,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-6884","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Civilizacija.jpg?fit=272%2C435&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":6884,"position":0},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":6884,"position":1},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":6884,"position":2},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":6884,"position":3},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":6884,"position":4},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 “Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":6884,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6884","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6884"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6884\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6935,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6884\/revisions\/6935"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6885"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6884"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6884"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6884"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}