Branimir Jankovi\u0107 u nastavku komentira napise portala Narod.hr o obilje\u017eavanju Oktobarske revolucije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Napisi portala Narod.hr<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Goranka Sinac<\/p>\n Dr. Ivo Lu\u010di\u0107: Dok Europa i SAD komemoriraju \u017ertve komunizma, Filozofski fakultet, Sjeverna Koreja i Rusija slave \u2018Oktobarsku revoluciju\u2019<\/strong><\/p>\n https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/dr-ivo-lucic-dok-europa-i-sad-komemoriraju-zrtve-komunizma-filozofski-fakultet-sjeverna-koreja-i-rusija-slave-oktobarsku-revoluciju<\/a><\/p>\n <\/p>\n \u201cEuropski parlament donio je svoju poznatu Rezoluciju o osudi komunisti\u010dkog re\u017eima. Bijela ku\u0107a 7. listopada obilje\u017eila je Dan \u017ertava komunizma, a u Moskvi, Sjevernoj Koreji i na zagreba\u010dkom Filozofskom fakultetu taj dan obilje\u017een je upravo na drugi na\u010din, kako to ka\u017ee dekanica.\u201d, komentirao je za Narod.hr dr. Ivo Lu\u010di\u0107, vi\u0161i znanstveni suradnik s Hrvatskog instituta za povijest, \u010dlan Vije\u0107a za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, obavijest dekanice Filozofskog fakulteta u Zagrebu kojom brani postavljanje totalitarnih simbola na fakultetu.<\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n Goranka Sinac<\/p>\n Tko je Vesna Vlahovi\u0107 \u0160teti\u0107 \u2013 dekanica Filozofskog fakulteta koja brani postavljenje totalitarnih simbola?<\/strong><\/p>\n https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/tko-je-vesna-vlahovic-stetic-dekanica-filozofskog-fakulteta-koja-brani-postavljenje-totalitarnih-simbola<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n KOMENTAR<\/strong><\/p>\n <\/p>\n 1. Citat: \u201eEuropski parlament donio je svoju poznatu Rezoluciju o osudi komunisti\u010dkog re\u017eima.\u201c<\/p>\n Komentar: Da, donesena je Rezolucija Vije\u0107a Europe 1481 [2006.] – Europska unija osu\u0111uje zlo\u010dine totalitarnih komunisti\u010dkih re\u017eima, pri \u010demu se kod nas govori uglavnom samo o \u010dl. 2. \u201eTotalitarni komunisti\u010dki re\u017eimi \u0161to su vladali u Sredi\u0161njoj i Isto\u010dnoj Europi u pro\u0161lome stolje\u0107u, a kakvi i danas postoje u nekoliko zemalja u svijetu, bili su bez iznimke obilje\u017eeni masovnim kr\u0161enjem ljudskih prava (…).\u201c, ali ne i o \u010dl. 4. \u201eSkup\u0161tina priznaje da su neke europske komunisti\u010dke partije, usprkos zlo\u010dinima\u00a0 totalitarnih komunisti\u010dkih re\u017eima, radile na ostvarenju demokracije.\u201c<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 2. Citat: \u201eBijela ku\u0107a 7. listopada obilje\u017eila je Dan \u017ertava komunizma (…).\u201c<\/p>\n Komentar: Bijela ku\u0107a pod predsjedni\u0161tvom Donalda Trumpa prije dva dana (ne 7. listopada nego 7. studenog) \u2013 na stogodi\u0161njicu izbijanja bolj\u0161evi\u010dke revolucije \u2013 proglasila je Dan \u017ertava komunizma. Europska Unija ne obilje\u017eava, naravno, takav dan ve\u0107 ima Europski dan sje\u0107anja na \u017ertve staljinizma i nacizma, a Hrvatska \u2013 zajedno s nizom drugih dr\u017eava EU \u2013 obilje\u017eava u odre\u0111enoj mjeri i Dan pobjede nad fa\u0161izmom \u2013 Dan Europe. U odre\u0111enoj mjeri jer, na\u017ealost, obilje\u017eavanje \u017ertava fa\u0161izma i pobjede na fa\u0161izmom politi\u010dke vlasti u Hrvatskoj sve vi\u0161e izbjegavaju. Mnogi portali obilje\u017eavaju pritom samo \u017ertve komunizma, uzimaju\u0107i tek jedan dio iz Rezolucije o europskoj savjesti i totalitarizmu Europskog parlamenta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 3. S obzirom na pozivanje na rezolucije Europskog parlamenta, zainteresiranoj javnosti skre\u0107emo pozornost na poznati Apel hrvatskih intelektualca za slobodu misli i govora <\/a>u kojem se iznosi protivljenje \u201ete\u017enjama da se takozvana povijesna istina propi\u0161e rezolucijama i deklaracijama politi\u010dkih ustanova\u201c.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 4. Crvena zastava i natpis \u201eProleteri svih zemlja, ujedinite se\u201c nisu, navodno, totalitarni simboli niti su, naravno, zakonski zabranjeni. Podsje\u0107amo da je Europski sud za ljudska prava istaknuo na primjeru crvene zvijezde da ona nije isklju\u010divo simbol totalitarnog re\u017eima: “Sud je svjestan \u010dinjenice da su masovna kr\u0161enja ljudskih prava po\u010dinjena pod komunisti\u010dkim re\u017eimom diskreditirala simboli\u010dko zna\u010denje crvene zvijezde. Me\u0111utim, prema mi\u0161ljenju Suda, taj simbol ne mo\u017ee se promatrati kao ne\u0161to \u0161to predstavlja isklju\u010divo komunisti\u010dku totalitarnu vladavinu, kao \u0161to to implicira ma\u0111arska Vlada. Jasno je da zvijezda jo\u0161 uvijek simbolizira i me\u0111unarodni radni\u010dki pokret, borbu za pravednije dru\u0161tvo, kao i odre\u0111ene zakonske politi\u010dke stranke aktivne u razli\u010ditim dr\u017eavama \u010dlanicama.” (Novi list<\/a>, 2016)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 5. Citat: \u201eU Hrvatskoj su ina\u010de \u201cOktobarsku revoluciju\u201d obilje\u017eile ekstremno lijeve skupine i neke feministi\u010dke organizacije poput Centra za \u017eenske studije a koje \u010desto sudjeluju na skupovima veli\u010danja komunisti\u010dke pro\u0161losti.\u201c (Narod.hr<\/a>)<\/p>\n Komentar: U Hrvatskoj je Oktobarsku revoluciju obilje\u017eilo i Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu okruglim stolom Oktobarska revolucija \u2013 uzroci, obilje\u017eja i posljedice<\/a>. Obje institucije kriti\u010dki su i relevantno obilje\u017eile Oktobarsku revoluciju kao prijelomni povijesni doga\u0111aj. Prema citiranom potpuno neprimjerenom odlomku i drugim javnim prozivanjima<\/a> seminara \u201eFilozofija Oktobarske revolucije\u201c na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ve\u0107 samo bavljenje nekim autorima i temama predstavlja \u201eveli\u010danje komunisti\u010dke pro\u0161losti\u201c. To nije, naravno, slu\u010daj jer jedno je prou\u010davanje i znanstveno bavljenje povijesnim temama, a drugo njihovo obilje\u017eavanje ili pak veli\u010danje i slavljenje. Prou\u010davatelji imaju pravo slobodno zastupati razli\u010dita stru\u010dna mi\u0161ljenja o tuma\u010denju Oktobarske revolucije \u2013 kao \u0161to je to slu\u010daj diljem Europe i svijeta \u2013 koja su, dakako, podlo\u017ena razli\u010ditim kritikama, ali ne i javnim difamiranjem za\u0161to se odre\u0111ena mi\u0161ljenja i teme uop\u0107e pojavljuju. Pogotovo ne zna\u010di da iz zastupanja nekog stava proizlazi opravdavanje zlo\u010dina, kako to neki portali uporno name\u0107u.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 6. Napisi na portalima osu\u0111uju obilje\u017eavanje stogodi\u0161njice Oktobarske revolucije postavljenjem crvene zastave i natpisa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a ne osu\u0111uju izravno nasilje maskiranih napada\u010da. Nu\u017eno je, me\u0111utim, prvo osuditi nasilje, a onda kritizirati takvu vrstu obilje\u017eavanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 7. Kao povjesni\u010dar koji se, me\u0111u ostalim, bavi i Oktobarskom revolucijom osobno ne bih obilje\u017eio Oktobarsku revoluciju na na\u010din kako je to u\u010dinio Studentski zbor Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Ne bih to u\u010dinio, me\u0111u ostalim, upravo i iz razloga \u0161to se u tom slu\u010daju znatan dio javnosti polemi\u010dki obru\u0161i na navodno opravdavanje zlo\u010dina, \u010dime prestaje svaki smisleni razgovor o zna\u010denjima Oktobarske revolucije. Time, me\u0111utim, ne otvaram vrata samocenzuriranju ve\u0107 dr\u017eim poticajnijim osmi\u0161ljavanje obilje\u017eavanja onim slikama i rije\u010dima koje oponiranju uobi\u010dajenim percepcijama i o\u010dekivanjima. No u situaciji \u010dina nasilja treba, usprkos neslaganju, najprije braniti pravo na obilje\u017eavanje koje je poduzeto.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 8. Izbijanje Oktobarske revolucije 7. studenog 1917. godine ne mo\u017ee se kronolo\u0161ki unatrag gledati samo i isklju\u010divo kroz kasniji staljinizam i komunisti\u010dke zlo\u010dine ve\u0107 kao doga\u0111aje i procese u konkretnom povijesnom trenutku o \u010dijim uzrocima i posljedicama, kontekstima i zna\u010denjima treba otvoreno raspravljati i bez ograni\u010denja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Branimir Jankovi\u0107<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6878,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6877","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/slika.jpg?fit=285%2C177&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55619","url_meta":{"origin":6877,"position":0},"title":"Otkrivanje arhiva Ha\u0161kog suda: izlo\u017eba, projekcija filma i panel-rasprava","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 7. 10. 2026. u 18:30 sati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (dvorana D5) odr\u017eat \u0107e se projekcija filma \u201cZlo\u010dini pred Tribunalom\" nastalog u sklopu Outreach programa MKSJ-a i panel-rasprava na kojoj \u0107e sudjelovati: Branka Vierda, nezavisna istra\u017eiva\u010dicaSven Mileki\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u RijeciSenna \u0160imek, doktorandica, Filozofski fakultet u Zagrebu Film\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55528","url_meta":{"origin":6877,"position":1},"title":"Prvi sastanak Me\u0111unarodnog savjetodavnog vije\u0107a projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 29. rujna 2026. godine, u Zagrebu \u0107e se odr\u017eati prvi sastanak Me\u0111unarodnog savjetodavnog vije\u0107a projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d, koji provodi Hrvatski institut za povijest. Projekt je posve\u0107en sustavnom istra\u017eivanju ljudskih gubitaka, \u017ertava ratova te razli\u010ditih oblika dr\u017eavnog i politi\u010dkog nasilja u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/HIP.jpg?fit=216%2C233&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55435,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55435","url_meta":{"origin":6877,"position":2},"title":"Dijeljenje osjetljivih i kvalitativnih istra\u017eiva\u010dkih podataka: izazovi i novi smjerovi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo na doga\u0111aj o dijeljenju osjetljivih i kvalitativnih istra\u017eiva\u010dkih podataka koji \u0107e, vjerujemo, mnogima biti zanimljiv i koristan, a pogotovo onima koji trenutno koriste ili planiraju koristiti osjetljive i\/ili kvalitativne istra\u017eiva\u010dke podatke u svojim projektima. Dijeljenje osjetljivih i kvalitativnih istra\u017eiva\u010dkih podataka: izazovi i novi smjerovi 28. rujna 2026. u 13:00Sveu\u010dili\u0161te\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/QualDataRadionica-1.png?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/QualDataRadionica-1.png?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/QualDataRadionica-1.png?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/QualDataRadionica-1.png?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54328","url_meta":{"origin":6877,"position":3},"title":"Me\u0111unarodna konferencija \u201eArt in Society\u201c, Zagreb, 1. \u2013 4. 7. 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna konferencija \u201eArt in Society\u201c odr\u017eat \u0107e se od 1. do 4. srpnja 2026. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Skup okuplja stru\u010dnjake iz podru\u010dja povijesti umjetnosti, arhitekture, muzeologije i srodnih disciplina iz brojnih zemalja Europe i svijeta. Polaze\u0107i od shva\u0107anja umjetnosti kao aktivne i transformativne sile unutar dru\u0161tvenog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ArtinS_2026.jpg?fit=1191%2C839&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55301,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55301","url_meta":{"origin":6877,"position":4},"title":"WEBINAR: Ma\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo da \u0107e 21. rujna 2026. izv. prof. dr. sc. Denis Njari (Filozofski fakultet u Osijeku) odr\u017eati webinar \u201cMa\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju i njezini dugoro\u010dni utjecaji na oblikovanje kulture sje\u0107anja i nacionalnog narativa\u201d. Detalji i registracija slijede uskoro. Webinar donosi pogled na bitku na Moha\u010dkom polju 1526. godine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":6877,"position":5},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6877","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6877"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6877\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6883,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6877\/revisions\/6883"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6878"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6877"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6877"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6877"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}