Branimir Jankovi\u0107 u nastavku komentira napise portala Narod.hr o obilje\u017eavanju Oktobarske revolucije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Napisi portala Narod.hr<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Goranka Sinac<\/p>\n Dr. Ivo Lu\u010di\u0107: Dok Europa i SAD komemoriraju \u017ertve komunizma, Filozofski fakultet, Sjeverna Koreja i Rusija slave \u2018Oktobarsku revoluciju\u2019<\/strong><\/p>\n https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/dr-ivo-lucic-dok-europa-i-sad-komemoriraju-zrtve-komunizma-filozofski-fakultet-sjeverna-koreja-i-rusija-slave-oktobarsku-revoluciju<\/a><\/p>\n <\/p>\n \u201cEuropski parlament donio je svoju poznatu Rezoluciju o osudi komunisti\u010dkog re\u017eima. Bijela ku\u0107a 7. listopada obilje\u017eila je Dan \u017ertava komunizma, a u Moskvi, Sjevernoj Koreji i na zagreba\u010dkom Filozofskom fakultetu taj dan obilje\u017een je upravo na drugi na\u010din, kako to ka\u017ee dekanica.\u201d, komentirao je za Narod.hr dr. Ivo Lu\u010di\u0107, vi\u0161i znanstveni suradnik s Hrvatskog instituta za povijest, \u010dlan Vije\u0107a za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, obavijest dekanice Filozofskog fakulteta u Zagrebu kojom brani postavljanje totalitarnih simbola na fakultetu.<\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n Goranka Sinac<\/p>\n Tko je Vesna Vlahovi\u0107 \u0160teti\u0107 \u2013 dekanica Filozofskog fakulteta koja brani postavljenje totalitarnih simbola?<\/strong><\/p>\n https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/tko-je-vesna-vlahovic-stetic-dekanica-filozofskog-fakulteta-koja-brani-postavljenje-totalitarnih-simbola<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n KOMENTAR<\/strong><\/p>\n <\/p>\n 1. Citat: \u201eEuropski parlament donio je svoju poznatu Rezoluciju o osudi komunisti\u010dkog re\u017eima.\u201c<\/p>\n Komentar: Da, donesena je Rezolucija Vije\u0107a Europe 1481 [2006.] – Europska unija osu\u0111uje zlo\u010dine totalitarnih komunisti\u010dkih re\u017eima, pri \u010demu se kod nas govori uglavnom samo o \u010dl. 2. \u201eTotalitarni komunisti\u010dki re\u017eimi \u0161to su vladali u Sredi\u0161njoj i Isto\u010dnoj Europi u pro\u0161lome stolje\u0107u, a kakvi i danas postoje u nekoliko zemalja u svijetu, bili su bez iznimke obilje\u017eeni masovnim kr\u0161enjem ljudskih prava (…).\u201c, ali ne i o \u010dl. 4. \u201eSkup\u0161tina priznaje da su neke europske komunisti\u010dke partije, usprkos zlo\u010dinima\u00a0 totalitarnih komunisti\u010dkih re\u017eima, radile na ostvarenju demokracije.\u201c<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 2. Citat: \u201eBijela ku\u0107a 7. listopada obilje\u017eila je Dan \u017ertava komunizma (…).\u201c<\/p>\n Komentar: Bijela ku\u0107a pod predsjedni\u0161tvom Donalda Trumpa prije dva dana (ne 7. listopada nego 7. studenog) \u2013 na stogodi\u0161njicu izbijanja bolj\u0161evi\u010dke revolucije \u2013 proglasila je Dan \u017ertava komunizma. Europska Unija ne obilje\u017eava, naravno, takav dan ve\u0107 ima Europski dan sje\u0107anja na \u017ertve staljinizma i nacizma, a Hrvatska \u2013 zajedno s nizom drugih dr\u017eava EU \u2013 obilje\u017eava u odre\u0111enoj mjeri i Dan pobjede nad fa\u0161izmom \u2013 Dan Europe. U odre\u0111enoj mjeri jer, na\u017ealost, obilje\u017eavanje \u017ertava fa\u0161izma i pobjede na fa\u0161izmom politi\u010dke vlasti u Hrvatskoj sve vi\u0161e izbjegavaju. Mnogi portali obilje\u017eavaju pritom samo \u017ertve komunizma, uzimaju\u0107i tek jedan dio iz Rezolucije o europskoj savjesti i totalitarizmu Europskog parlamenta.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 3. S obzirom na pozivanje na rezolucije Europskog parlamenta, zainteresiranoj javnosti skre\u0107emo pozornost na poznati Apel hrvatskih intelektualca za slobodu misli i govora <\/a>u kojem se iznosi protivljenje \u201ete\u017enjama da se takozvana povijesna istina propi\u0161e rezolucijama i deklaracijama politi\u010dkih ustanova\u201c.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 4. Crvena zastava i natpis \u201eProleteri svih zemlja, ujedinite se\u201c nisu, navodno, totalitarni simboli niti su, naravno, zakonski zabranjeni. Podsje\u0107amo da je Europski sud za ljudska prava istaknuo na primjeru crvene zvijezde da ona nije isklju\u010divo simbol totalitarnog re\u017eima: “Sud je svjestan \u010dinjenice da su masovna kr\u0161enja ljudskih prava po\u010dinjena pod komunisti\u010dkim re\u017eimom diskreditirala simboli\u010dko zna\u010denje crvene zvijezde. Me\u0111utim, prema mi\u0161ljenju Suda, taj simbol ne mo\u017ee se promatrati kao ne\u0161to \u0161to predstavlja isklju\u010divo komunisti\u010dku totalitarnu vladavinu, kao \u0161to to implicira ma\u0111arska Vlada. Jasno je da zvijezda jo\u0161 uvijek simbolizira i me\u0111unarodni radni\u010dki pokret, borbu za pravednije dru\u0161tvo, kao i odre\u0111ene zakonske politi\u010dke stranke aktivne u razli\u010ditim dr\u017eavama \u010dlanicama.” (Novi list<\/a>, 2016)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 5. Citat: \u201eU Hrvatskoj su ina\u010de \u201cOktobarsku revoluciju\u201d obilje\u017eile ekstremno lijeve skupine i neke feministi\u010dke organizacije poput Centra za \u017eenske studije a koje \u010desto sudjeluju na skupovima veli\u010danja komunisti\u010dke pro\u0161losti.\u201c (Narod.hr<\/a>)<\/p>\n Komentar: U Hrvatskoj je Oktobarsku revoluciju obilje\u017eilo i Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu okruglim stolom Oktobarska revolucija \u2013 uzroci, obilje\u017eja i posljedice<\/a>. Obje institucije kriti\u010dki su i relevantno obilje\u017eile Oktobarsku revoluciju kao prijelomni povijesni doga\u0111aj. Prema citiranom potpuno neprimjerenom odlomku i drugim javnim prozivanjima<\/a> seminara \u201eFilozofija Oktobarske revolucije\u201c na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ve\u0107 samo bavljenje nekim autorima i temama predstavlja \u201eveli\u010danje komunisti\u010dke pro\u0161losti\u201c. To nije, naravno, slu\u010daj jer jedno je prou\u010davanje i znanstveno bavljenje povijesnim temama, a drugo njihovo obilje\u017eavanje ili pak veli\u010danje i slavljenje. Prou\u010davatelji imaju pravo slobodno zastupati razli\u010dita stru\u010dna mi\u0161ljenja o tuma\u010denju Oktobarske revolucije \u2013 kao \u0161to je to slu\u010daj diljem Europe i svijeta \u2013 koja su, dakako, podlo\u017ena razli\u010ditim kritikama, ali ne i javnim difamiranjem za\u0161to se odre\u0111ena mi\u0161ljenja i teme uop\u0107e pojavljuju. Pogotovo ne zna\u010di da iz zastupanja nekog stava proizlazi opravdavanje zlo\u010dina, kako to neki portali uporno name\u0107u.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 6. Napisi na portalima osu\u0111uju obilje\u017eavanje stogodi\u0161njice Oktobarske revolucije postavljenjem crvene zastave i natpisa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a ne osu\u0111uju izravno nasilje maskiranih napada\u010da. Nu\u017eno je, me\u0111utim, prvo osuditi nasilje, a onda kritizirati takvu vrstu obilje\u017eavanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 7. Kao povjesni\u010dar koji se, me\u0111u ostalim, bavi i Oktobarskom revolucijom osobno ne bih obilje\u017eio Oktobarsku revoluciju na na\u010din kako je to u\u010dinio Studentski zbor Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Ne bih to u\u010dinio, me\u0111u ostalim, upravo i iz razloga \u0161to se u tom slu\u010daju znatan dio javnosti polemi\u010dki obru\u0161i na navodno opravdavanje zlo\u010dina, \u010dime prestaje svaki smisleni razgovor o zna\u010denjima Oktobarske revolucije. Time, me\u0111utim, ne otvaram vrata samocenzuriranju ve\u0107 dr\u017eim poticajnijim osmi\u0161ljavanje obilje\u017eavanja onim slikama i rije\u010dima koje oponiranju uobi\u010dajenim percepcijama i o\u010dekivanjima. No u situaciji \u010dina nasilja treba, usprkos neslaganju, najprije braniti pravo na obilje\u017eavanje koje je poduzeto.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 8. Izbijanje Oktobarske revolucije 7. studenog 1917. godine ne mo\u017ee se kronolo\u0161ki unatrag gledati samo i isklju\u010divo kroz kasniji staljinizam i komunisti\u010dke zlo\u010dine ve\u0107 kao doga\u0111aje i procese u konkretnom povijesnom trenutku o \u010dijim uzrocima i posljedicama, kontekstima i zna\u010denjima treba otvoreno raspravljati i bez ograni\u010denja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Branimir Jankovi\u0107<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6878,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6877","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/slika.jpg?fit=285%2C177&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":6877,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":6877,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":6877,"position":2},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":6877,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":6877,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":6877,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6877","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6877"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6877\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6883,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6877\/revisions\/6883"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6878"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6877"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6877"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6877"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}