{"id":6803,"date":"2017-11-08T12:18:11","date_gmt":"2017-11-08T12:18:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6803"},"modified":"2017-11-08T12:24:42","modified_gmt":"2017-11-08T12:24:42","slug":"victor-klemperer-zelim-svjedociti-do-kraja-dnevnici-1933-1945-izbor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6803","title":{"rendered":"Victor Klemperer, \u201e\u017delim svjedo\u010diti do kraja: Dnevnici 1933-1945. Izbor\u201c"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Disput objavio je dnevni\u010dke zapise Victora Klemperera, njema\u010dkog pisca \u017eidovskog porijekla, koji svjedo\u010de o svakodnevnim te\u0161kim mukama koje je prolazio pod nacizmom.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Victor Klemperer<\/p>\n

 <\/p>\n

\u017dELIM SVJEDO\u010cITI DO KRAJA<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Dnevnici 1933-1945. Izbor<\/p>\n

 <\/p>\n

S njema\u010dkoga preveo Damjan Lalovi\u0107, izabrao i uvodom popratio Almut Giesecke, s pogovorom Martina Doerrya<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Victor Klemperer (1881-1960), njema\u010dki pisac \u017eidovskog porijekla, profesor romanistike na Visokoj tehni\u010dkoj \u0161koli u Dresdenu, desetlje\u0107ima je vodio dnevnik, uklju\u010duju\u0107i i, ponajprije, dramati\u010dno razdoblje izme\u0111u 1933. i 1945. godine. Kada je pola stolje\u0107a poslije objavljeno prvo izdanje tih zabilje\u0161ki, naslovljeno Klempererovim citatom \u017delim svjedo\u010diti do kraja, bila je to senzacija na njema\u010dkom knji\u017enom tr\u017ei\u0161tu: dnevnici znanstvenika koji je tada bio potpuno zaboravljen postali su bestseler. Za uspjeh nisu bili zaslu\u017eni samo odu\u0161evljeni recenzenti koji su upozoravali na jedinstveno djelo, “neponovljivo i neprocjenjivo za poznavanje tih dvanaest godina”, nego prije svega o\u0161trina zapa\u017eanja u dnevniku, precizan opis sasvim privatnog, a ipak krajnje politi\u010dkog putovanja kroz razdoblje nacionalsocijalisti\u010dke diktature, u vezi s kojom ve\u0107 u po\u010detnim godinama vidovito naga\u0111a da \u0107e Hitlerov antisemitizam na koncu sve Nijemce odvesti u propast.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Godine 1935. prisilno je umirovljen i otada pa nadalje prolazio je te\u0161ke muke pod nacisti\u010dkim terorom. Me\u0111utim sustavno je i potanko bilje\u017eio svakodnevne pokazatelje izop\u0107ivanja zbog svog \u017eidovskog podrijetla: morao je trpjeti stalno poni\u017eavanje i zlostavljanje, i fizi\u010dko i psihi\u010dko, nakon uvo\u0111enja \u017eute \u017eidovske zvijezde vrije\u0111ali su ga i pljuvali na ulici, nije vi\u0161e smio objavljivati, istjerali ga iz vlastitog doma i sve do kraja rata morao je, skapavaju\u0107i od gladi, \u017eivjeti u tzv. \u017eidovskim ku\u0107ama u krajnje sku\u010denim uvjetima i raditi fizi\u010dke poslove u tvornicama va\u017enim nacisti\u010dkom re\u017eimu \u2013 sve to u stalnom strahu od deportacije u neki koncentracijski logor. Od te kobne sudbine koja je sna\u0161la veliku ve\u0107inu \u017didova \u0161titio ga je samo brak s ne\u017eidovkom Evom, hrabrom \u017eenom koja je unato\u010d svim pritiscima ostala uz njega. U tim okolnostima vo\u0111enje dnevnika bilo mu je jedina utjeha, posljednje uto\u010di\u0161te u svijetu terora.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Victor i Eva Klemperer na koncu su pobjegli iz Dresdena u no\u0107i s 13. na 14. velja\u010de 1945, kad su britanski bombarderi gotovo potpuno razorili grad, a njihova kasnija lutanja i neda\u0107e do kraja rata tako\u0111er su podrobno opisani u dnevniku.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj izbor iz tog golemog dnevnika pru\u017ea dojmljiv primjer borbe rije\u010dima protiv u\u017easa. Ono najdirljivije \u0161to Klempererova pri\u010da donosi upravo je emocionalna i intelektualna veli\u010dina koju je uspio dose\u0107i nalaze\u0107i se u paklu, gdje bi ve\u0107ina ostala malodu\u0161na i pora\u017eena jadom.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Objavljivanje ovog djela omogu\u0107eno je uz potporu knji\u017eevne mre\u017ee TRADUKI.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\/236 str., 16,5 x 24 cm, tvrdi uvez, 2017\/<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/svagdan\/zelim-svjedociti-do-kraja\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6804,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-6803","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Klemperer.jpg?fit=300%2C440&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":6803,"position":0},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":6803,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":6803,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":6803,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":6803,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":6803,"position":5},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6803"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6803\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6807,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6803\/revisions\/6807"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6804"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}