{"id":6803,"date":"2017-11-08T12:18:11","date_gmt":"2017-11-08T12:18:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6803"},"modified":"2017-11-08T12:24:42","modified_gmt":"2017-11-08T12:24:42","slug":"victor-klemperer-zelim-svjedociti-do-kraja-dnevnici-1933-1945-izbor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6803","title":{"rendered":"Victor Klemperer, \u201e\u017delim svjedo\u010diti do kraja: Dnevnici 1933-1945. Izbor\u201c"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Disput objavio je dnevni\u010dke zapise Victora Klemperera, njema\u010dkog pisca \u017eidovskog porijekla, koji svjedo\u010de o svakodnevnim te\u0161kim mukama koje je prolazio pod nacizmom.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Victor Klemperer<\/p>\n

 <\/p>\n

\u017dELIM SVJEDO\u010cITI DO KRAJA<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Dnevnici 1933-1945. Izbor<\/p>\n

 <\/p>\n

S njema\u010dkoga preveo Damjan Lalovi\u0107, izabrao i uvodom popratio Almut Giesecke, s pogovorom Martina Doerrya<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Victor Klemperer (1881-1960), njema\u010dki pisac \u017eidovskog porijekla, profesor romanistike na Visokoj tehni\u010dkoj \u0161koli u Dresdenu, desetlje\u0107ima je vodio dnevnik, uklju\u010duju\u0107i i, ponajprije, dramati\u010dno razdoblje izme\u0111u 1933. i 1945. godine. Kada je pola stolje\u0107a poslije objavljeno prvo izdanje tih zabilje\u0161ki, naslovljeno Klempererovim citatom \u017delim svjedo\u010diti do kraja, bila je to senzacija na njema\u010dkom knji\u017enom tr\u017ei\u0161tu: dnevnici znanstvenika koji je tada bio potpuno zaboravljen postali su bestseler. Za uspjeh nisu bili zaslu\u017eni samo odu\u0161evljeni recenzenti koji su upozoravali na jedinstveno djelo, “neponovljivo i neprocjenjivo za poznavanje tih dvanaest godina”, nego prije svega o\u0161trina zapa\u017eanja u dnevniku, precizan opis sasvim privatnog, a ipak krajnje politi\u010dkog putovanja kroz razdoblje nacionalsocijalisti\u010dke diktature, u vezi s kojom ve\u0107 u po\u010detnim godinama vidovito naga\u0111a da \u0107e Hitlerov antisemitizam na koncu sve Nijemce odvesti u propast.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Godine 1935. prisilno je umirovljen i otada pa nadalje prolazio je te\u0161ke muke pod nacisti\u010dkim terorom. Me\u0111utim sustavno je i potanko bilje\u017eio svakodnevne pokazatelje izop\u0107ivanja zbog svog \u017eidovskog podrijetla: morao je trpjeti stalno poni\u017eavanje i zlostavljanje, i fizi\u010dko i psihi\u010dko, nakon uvo\u0111enja \u017eute \u017eidovske zvijezde vrije\u0111ali su ga i pljuvali na ulici, nije vi\u0161e smio objavljivati, istjerali ga iz vlastitog doma i sve do kraja rata morao je, skapavaju\u0107i od gladi, \u017eivjeti u tzv. \u017eidovskim ku\u0107ama u krajnje sku\u010denim uvjetima i raditi fizi\u010dke poslove u tvornicama va\u017enim nacisti\u010dkom re\u017eimu \u2013 sve to u stalnom strahu od deportacije u neki koncentracijski logor. Od te kobne sudbine koja je sna\u0161la veliku ve\u0107inu \u017didova \u0161titio ga je samo brak s ne\u017eidovkom Evom, hrabrom \u017eenom koja je unato\u010d svim pritiscima ostala uz njega. U tim okolnostima vo\u0111enje dnevnika bilo mu je jedina utjeha, posljednje uto\u010di\u0161te u svijetu terora.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Victor i Eva Klemperer na koncu su pobjegli iz Dresdena u no\u0107i s 13. na 14. velja\u010de 1945, kad su britanski bombarderi gotovo potpuno razorili grad, a njihova kasnija lutanja i neda\u0107e do kraja rata tako\u0111er su podrobno opisani u dnevniku.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj izbor iz tog golemog dnevnika pru\u017ea dojmljiv primjer borbe rije\u010dima protiv u\u017easa. Ono najdirljivije \u0161to Klempererova pri\u010da donosi upravo je emocionalna i intelektualna veli\u010dina koju je uspio dose\u0107i nalaze\u0107i se u paklu, gdje bi ve\u0107ina ostala malodu\u0161na i pora\u017eena jadom.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Objavljivanje ovog djela omogu\u0107eno je uz potporu knji\u017eevne mre\u017ee TRADUKI.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\/236 str., 16,5 x 24 cm, tvrdi uvez, 2017\/<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/svagdan\/zelim-svjedociti-do-kraja\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6804,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-6803","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Klemperer.jpg?fit=300%2C440&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":6803,"position":0},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52979,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52979","url_meta":{"origin":6803,"position":1},"title":"\u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, “Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\" koja \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. Knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\", \u010diji je autor povjesni\u010dar dr. sc. \u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, predstavlja temeljitu znanstvenu analizu ekonomskih prilika trogirskog kraja od kraja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pericic.jpg?fit=420%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53632,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53632","url_meta":{"origin":6803,"position":2},"title":"ISHA Zagreb: Simpozij “Povezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ponosni smo \u0161to se na\u0161 simpozij s temom \u201cPovezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest\u201d uspje\u0161no odr\u017eao pro\u0161log ponedjeljka, 11. svibnja 2026. u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu! Bogat i raznolik program ovogodi\u0161njeg simpozija uklju\u010divao je, za po\u010detak, predavanje profesora Hrvoja Petri\u0107a, uvodnu rije\u010d na\u0161e predsjednice Ane Furlan Sfar\u010di\u0107 te dodjelu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":6803,"position":3},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53897,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53897","url_meta":{"origin":6803,"position":4},"title":"Objavljena online baza bizanskih pe\u010data (DBBS)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Baza podataka bizantskih olovnih pe\u010data (DBBS) (njem. Datenbank byzantinischer Bleisiegel) zami\u0161ljena je kao tehni\u010dko pomagalo za sve discipline koje se bave bizantskim olovnim pe\u010datima i bizantskom povije\u0161\u0107u u naj\u0161irem smislu. Povijesno gledano, baza obuhva\u0107a razdoblje od tzv. kasne antike, odnosno ranobizantskog carstva u 4. do 5. stolje\u0107u, pa sve do\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":6803,"position":5},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6803"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6803\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6807,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6803\/revisions\/6807"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6804"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}