Tribina \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak, 9. studenog 2017. u 19 sati u prostorija Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu (Juri\u0161i\u0107eva 1a), a govorit \u0107e Martin Previ\u0161i\u0107 i Davor Boban.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Mlade\u017e Hrvatske paneuropske unije<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Hrvatska paneuropska unija, Juri\u0161i\u0107eva 1a, Zagreb<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Po\u0161tovani \u010dlanovi i prijatelji Hrvatske paneuropske unije!<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
\u010cast nam je pozvati Vas na<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
TRIBINU<\/p>\n
<\/p>\n
u organizaciji Mlade\u017ei HPEU i HPEU, a povodom 100. obljetnice Oktobarske revolucije (koja se navr\u0161ava 7. 11. 2017.):<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
“100 godina od Oktobarske revolucije”<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Na tribini \u0107e pregled doga\u0111aja vezanih uz Oktobarsku revoluciju dati doc. dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, povjesni\u010dar s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a o suvremenim odnosima s Rusijom govorit \u0107e doc. dr. sc. Davor Boban s Fakulteta politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, uz moderiranje Bruna Rukavine, studenta diplomskoga studija politi\u010dkih znanosti i \u010dlana predsjedni\u0161tva Mlade\u017ei HPEU.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
(Tribina \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak, 9. studenoga u prostorijama Hrvatske paneuropske unije, Juri\u0161i\u0107eva 1a u Zagrebu s po\u010detkom u 19 sati.)<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Oktobarska revolucija 1917. godine ozna\u010dila je va\u017enu epohu u povijesti me\u0111unarodnog komunisti\u010dkog pokreta kao i svjetskoj povijesti op\u0107enito. U Rusiji je afirmirala prvi veliki centar nove ideologije, kao i prvu komunisti\u010dku dr\u017eavu, Sovjetski Savez, koja \u0107e godinama egzistirati kao model i potpora mnogim i dr\u017eavama i pokretima komunisti\u010dkoga predznaka. Sto godina od Oktobarske revolucije i gotovo 30 godina od raspada Sovjetskoga Saveza omogu\u0107uju nam pogled s distancije na ostav\u0161tinu tih velikih projekata.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Moderni europsko-ruski odnosi stavljeni su pred veliki izazov nakon Ukrajinske krize. Jedan od glavnih problema su ekonomske sankcije nad Rusijom, koja ne poga\u0111a samo nju, nego sve strane u tom sukobu. Unutar EU postoje podijele po pitanjima i stavovima o Rusiji. Balti\u010dke dr\u017eave i Poljska strahuju od potencijalne ruske invazije, istovremeno ovise\u0107i o ruskim energentima, a za dr\u017eave kao \u0161to su Portugal ili \u0160panjolska, Rusija ne predstavlja tako va\u017enu ulogu u vanjskoj politici. Rusija je zbog sankcija primorana tra\u017eiti nove ekonomske i politi\u010dke partnere diljem svijeta u dr\u017eavama poput Kine, Indije i Brazila. Me\u0111utim, usprkos toga, Rusija je dr\u017eava, koja ne\u0107e nestati niti oti\u0107i s granica EU i zato je potrebno izgraditi jasnu strategiju i stav prema Rusiji uva\u017eavaju\u0107i i njihove interese, te definirati europske interese.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Martin Previ\u0161i\u0107
\nCURRICULUM VITAE<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Martin Previ\u0161i\u0107 docent je na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.
\nSpecijalizirao se za modernu hrvatsku, jugoslavensku i svojetsku politi\u010dku povijest s tematskim fokusom na teme vezane uz Me\u0111unarodni komunisti\u010dki pokret, povijest radni\u010dkih logora, kao i raspad Jugoslavije.
\n2017. godine bio je gostuju\u0107i predava\u010d na University of California Berkeley, University of Illinois na Urbana – Campaign, University of Pittsburgh, University of North Carolina – Chapel Hill, Furman University te Humboldtovom sveu\u010dili\u0161tu u Berlinu.
\nDobitnik je stipendije u Izraelu na Yad Vashem Me\u0111unarodnoj \u0161koli za istra\u017eivanje holokausta za Seminar za istra\u017eivanje holokausta za edukatore iz Hrvatske i Slovenije, u Jeruzalemu 2015. godine.
\nPredaje nekoliko kolegija na Filozofskom fakultetu: Hrvatska povijest nakon 1945., Povijest me\u0111unarodnog komunisti\u010dkog pokreta, Povijest Jugoslavije od 1945. do 1991., Sukob Tita i Staljina te Goli otok. Tako\u0111er je predava\u010d na Hrvatskom vojnom u\u010dili\u0161tu \u201cDr. Franjo Tu\u0111man\u201d.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
DAVOR BOBAN
\nCURRICULUM VITAE<\/p>\n
<\/p>\n
Davor Boban diplomirani je politolog na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu. Doktorirao je 2009. godine na Fakultetu politi\u010dkih znanosti na temu \u201eKomparativna analiza polu-predsjedni\u010dkih sustava u Rusiji i Poljskoj\u201c. Dr\u017eao je mnogobrojna predavanja u dr\u017eavama biv\u0161eg Sovjetskog Saveza, kao \u0161to su Kazahstan, Azerbajd\u017ean, Bjelorusija, Ukrajina. Napisao je dvije knjige: Polu-predsjedni\u010dki sustavi Rusija i Poljska te Politi\u010dki sustav Rusije, koju je napisao u suradnji s profesorom Tihomirom Cipekom, a tako\u0111er je i autor mnogobrojnih \u010dlanaka na ove teme. Trenuta\u010dno radi na Fakultetu politi\u010dkih znanosti kao prodekan za studijske programe i cjelo\u017eivotno obrazovanje i kao profesor koji dr\u017ei kolegije: Novi autoritarni sustavi: Rusija i postsovjetski prostor i Politi\u010dki sustavi Srednje Europe i balti\u010dkih dr\u017eava<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n