{"id":6779,"date":"2017-11-07T19:39:51","date_gmt":"2017-11-07T19:39:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6779"},"modified":"2017-11-07T19:41:28","modified_gmt":"2017-11-07T19:41:28","slug":"gregory-carleton-seksualna-revolucija-u-boljsevickoj-rusiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6779","title":{"rendered":"Gregory Carleton, &#8220;Seksualna revolucija u bolj\u0161evi\u010dkoj Rusiji&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Izdava\u010d Sandorf objavio je hrvatsko izdanje knjige Gregoryja Carletona \u201cSeksualna revolucija u bolj\u0161evi\u010dkoj Rusiji\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Seksualna revolucija u bolj\u0161evi\u010dkoj Rusiji<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Seksualna revolucija u bolj\u0161evi\u010dkoj Rusiji dugo je i\u0161\u010dekivana studija do sada relativno slabo istra\u017eenog, a istovremeno vrlo intrigantnog, povremeno gotovo mitiziranog podru\u010dja: spolnih politika i praksi u godinama nakon Oktobarske revolucije. Gregory Carleton, ameri\u010dki slavist i povjesni\u010dar, na nizu primjera prati razvoj re\u010denih politika od po\u010detka dvadesetih godina i za ono doba izrazito progresivne bolj\u0161evi\u010dke legislative po pitanju spolnosti i privatne sfere, preko kolebanja i sukoba razli\u010ditih unutarpartijskih linija tijekom desetlje\u0107a, do staljinisti\u010dkog obrata, kada \u0107e dobar dio izvorno izborenog biti anuliran. U ovom je uzbudljivom, dinami\u010dnom periodu Sovjetski Savez u mnogim sferama bio znatno liberalniji od navodno liberalnoga Zapada, no propagirane teorije nisu bile niti pribli\u017eno toliko monolitne, homogene ili dogmatske kako se to moglo doimati izvana. Potonje se, na razli\u010ditim razinama, odra\u017eavalo i u praksi, u svakida\u0161njem, politi\u010dkom, kulturnom i knji\u017eevnom \u017eivotu: seksualnost je postala polje otvorenih sukoba oko vizije novoga, sovjetskog \u010dovjeka. Carleton kao neposredan predmet svog interesa uzima upravo knji\u017eevno polje. Detaljno analizira mnoga kanonska i u me\u0111uvremenu zaboravljena djela, periodiku onog vremena, institucionalne i izvaninstitucionalne rasprave na temu. Od \u201cjesenj\u0161tine\u201d, preko vala knji\u017eevnih samoubojstava i slu\u010dajeva grupnih silovanja do intenzivnih debata o ulozi spolnosti u \u017eivotu komsomolaca, Carleton pronalazi uzbudljive, ilustrativne primjere koje spaja u slikovit, instruktivan mozaik. Slika koja se pomalja pred \u010ditateljem portretira odnos politike, kulture i svakida\u0161njeg \u017eivota u njihovoj vjerojatno najintenzivnijoj interakciji; proturje\u010dnom periodu poku\u0161aja izgradnje novog, boljeg svijeta i \u010dovjeka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gregory Carleton je diplomirao povijest i slavenske jezike i knji\u017eevnosti na Sveu\u010dili\u0161tu u Virginiji, a doktorirao je na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan 1992. godine. Docent je ruskog na Sveu\u010dili\u0161tu Tufts, specijaliziran za knji\u017eevnost dvadesetog stolje\u0107a i suvremenu kulturu. Osim knjige o seksualnoj revoluciji u bolj\u0161evi\u010dkoj Rusiji, napisao je i knjigu The Politics of Reception: Critical Constructions of Mikhail Zoshchenko. Trenutno radi na usporednom istra\u017eivanju ratnih narativa u ruskoj i ameri\u010dkoj kulturi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.sandorf.hr\/\">http:\/\/www.sandorf.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6780,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-6779","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/seksualna.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":6779,"position":0},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":6779,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":32156,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32156","url_meta":{"origin":6779,"position":2},"title":"Boris Akunin, \u201cPelagija i bijeli buldog\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. srpnja 2022.","format":false,"excerpt":"Zavjere, prezreni ljubavnici, ubojita pohlepa, ljubomora, politika, mo\u0107 i pletenje: prvi dio kriminalisti\u010dke serije o avanturama sestre Pelagije me\u0111unarodnog hit-autora Borisa Akunina. U udaljenoj ruskoj provinciji krajem devetnaestog stolje\u0107a vladika Mitrofanij mora se nositi s obiteljskom krizom. Nakon \u0161to je jedan od voljenih i rijetkih bijelih buldoga njegove tete otrovan,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Pelagija-i-bijeli-buldog.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54778,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778","url_meta":{"origin":6779,"position":3},"title":"Boris Akunin, &#8220;Pelagija i crni monah&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"U ovom romanu \u010ditatelji mogu \u010duti odjeke Tolstoja, Dostojevskog i \u010cehova, u\u017eivati u intrigantnom krimi\u0107u i u dobroj knji\u017eevnosti. Los Angeles Times Mali ruski gradi\u0107 Zavol\u017esk nije se jo\u0161 do kraja oporavio od slu\u010daja Bijelog buldoga, a njegovu je snenu ruralnu rutinu uzdrmala jo\u0161 jedna neobi\u010dna pojava. U grad je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54774,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","url_meta":{"origin":6779,"position":4},"title":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan. O knjizi:\u00a0 Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53212,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53212","url_meta":{"origin":6779,"position":5},"title":"Kliofest 2026: Odr\u017eana promocija knjige &#8220;Historija, kritika, politika: izabrani spisi\u201d Milana Durmana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg, 13. izdanja Kliofesta \u2013 festivala povijesti, u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu odr\u017eana je 8. svibnja 2026. promocija knjige \u201cMilan Durman. Historija, kritika, politika: izabrani spisi\u201d. O knjizi su govorili Nikola Vukobratovi\u0107, Enis Zebi\u0107, \u010cedomir Vi\u0161nji\u0107 i Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107, otvaraju\u0107i teme relevantnosti izabranih tekstova, njihova zna\u010daja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/13-kliofest-Prosvjeta.jpg?fit=1200%2C480&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6779","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6779"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6779\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6783,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6779\/revisions\/6783"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6780"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6779"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6779"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6779"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}