<\/p>\n
Izlaganje na promociji knjige Stvaranje socijalisti\u010dkog \u010dovjeka. Hrvatsko dru\u0161tvo i ideologija jugoslavenskog socijalizma<\/em>, ur. Igor Duda (Zagreb-Pula: Srednja Europa, 2017.) u Knji\u017enici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu, 2. studenog 2017.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kad smo u srpnju 2014. zapo\u010deli rad na projektu Stvaranje socijalisti\u010dkog \u010dovjeka: hrvatsko dru\u0161tvo i ideologija jugoslavenskog socijalizma<\/em>, poznavala sam tek manjinu njegovih sudionika. Ono \u0161to mi je na prvom sastanku upalo u o\u010di jest koliko su neki od njih mladi. U projektu je sudjelovalo troje istra\u017eiva\u010da koji su ro\u0111eni u 1980-ima, dvoje \u0161tovi\u0161e na samom kraju desetlje\u0107a. To zna\u010di da su krenuli u \u0161kolu potkraj socijalisti\u010dke ere ili da se socijalisti\u010dka Jugoslavija raspala prije nego \u0161to su uop\u0107e po\u010deli s formalnim obrazovanjem. Bez osobnog iskustva \u017eivota u socijalizmu, do\u017eivljavaju ga ponajprije kroz povijesne izvore i pri\u010de sudionika.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Najbrojniji u istra\u017eiva\u010dkom timu \u2013 njih petero \u2013 su istra\u017eiva\u010di ro\u0111eni u raznim dijelovima 1970-ih, koji imaju koju godinu vi\u0161e ili manje \u201esta\u017ea\u201c u socijalizmu. Oni su do\u017eivjeli socijalizam iz prve ruke, no svima je zajedni\u010dko da je njihovo formativno razdoblje obilje\u017eilo ne samo vrijeme socijalizma, ve\u0107 i razdoblje tzv. tranzicije po\u010detkom devedesetih. Zatim slijedi skupina nas za koje je socijalizam (jugoslavenski ili poljski) pro\u017eivljeno iskustvo. Mi smo u socijalizmu zavr\u0161ili visoko\u0161kolsko obrazovanje ili barem njegov ve\u0107i dio, a sudjelovali smo \u2013 pasivno ili aktivno \u2013 i u njegovoj razgradnji.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Gledaju\u0107i te biografije, \u010desto sam se pitala koga od nas njegovo ili njezino iskustvo bolje kvalificira za istra\u017eivanje socijalizma? One koji temi mogu vi\u0161e-manje pri\u0107i kao samo jo\u0161 jednom razdoblju pro\u0161losti ili nas koji iz tog razdoblja nosimo \u017eiva sje\u0107anja i osobnu prtljagu? Slu\u017ei li na\u0161e pro\u017eivljeno vrijeme kao korektiv zaklju\u010dcima istra\u017eiva\u010da ili stoji na putu razumijevanju? Poku\u0161at \u0107u nazna\u010diti mogu\u0107e odgovore na ta pitanja ne samo iz perspektive istra\u017eiva\u010da, nego i iz osobnije i intimnije perspektive vlastitih iskustava.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zbornik koji danas predstavljamo \u010ditala sam paralelno i kao istra\u017eiva\u010d i kao svjedok vremena. Te mi je dvije kategorije bilo te\u0161ko razdvojiti. Promatrala sam kako su moji suradnici koristili izvore i dokaze iz arhivskih fondova za konstruiranje svojih pripovijesti o socijalisti\u010dkom \u010dovjeku ali su ti tekstovi istovremeno prizivali iz sje\u0107anja vlastito pro\u017eivljeno iskustvo svaki put kad bih \u010ditala o pionirima<\/em>, omladini<\/em>, akciji NNNI<\/em>, po\u010decima televizije<\/em> i sli\u010dno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zbornik tako otvaraju dva rada koji se bave formiranjem, kako ih zove Igor Duda, \u201emalih socijalisti\u010dkih ljudi\u201c. U svojem \u010dlanku Duda pi\u0161e o djelovanju Saveza pionira Jugoslavije kao op\u0107e organizacije djece osnovno\u0161kolske dobi, a Lada Durakovi\u0107 na primjeru glazbenog odgoja prikazuje razdoblje osnovno\u0161kolske socijalizacije. Na ove se \u010dlanke nadovezuje rad Andree Mato\u0161evi\u0107a o omladinskim radnim akcijama kao posrednicima u stvaranju socijalisti\u010dkih ljudi. Sebe sam \u010desto na\u0161la u tim tekstovima budu\u0107i da je dio mojeg \u017eivota bio povezan s masovnim i drugim organizacijama, te sustavom socijalisti\u010dkog odgoja i obrazovanja. Moji su roditelji, kao i svi drugi, bili \u010dlanovi Socijalisti\u010dkog saveza radnog naroda, a ja \u010dlanica Saveza pionira i omladinske organizacije. Na fotografijama su sa\u010duvana sje\u0107anja na primanje u pionire u razredu gdje smo svakodnevno poha\u0111ali nastavu. Teksta pionirske zakletve o kojoj pi\u0161e I. Duda vi\u0161e se ne sje\u0107am, ali zato fotografija \u010duva izgled pionirske uniforme. Sje\u0107am se i primanja u omladinu na \u010ci\u010dkoj Poljani, ali bez osje\u0107aja posebnosti koji je pratio primanje u pionire \u2013 o tome u mojem albumu nema nijedne fotografije. \u201eDrug Tito\u201c na razne je na\u010dine obilje\u017eio moje pionirske i omladinske dane. Kao osnovno\u0161kolci, u nekoliko smo ga navrata do\u010dekivali na zagreba\u010dkim ulicama. U \u010detvrtom razredu osnovne \u0161kole sudjelovala sam u natjecanju o Titovu djetinjstvu po knjizi Milivoja Mato\u0161eca Dje\u010dak sa Sutle<\/em>. \u010cetiri godine kasnije, kada me nastavnica povijesti poku\u0161ala regrutirati za natjecanje Tito\u2013Revolucija\u2013Mir<\/em>, izvukla sam se na ra\u010dun natjecanja iz biologije \u2013 bilo je zanimljivije raditi pokuse nego \u0161trebati odluke partijskih kongresa. Tijekom prve dvije godine u Gra\u0111evinskom \u0161kolskom centru \u201eZvonko Brki\u0107\u201c moj je razred posjetio Ku\u0107u cvije\u0107a, a tijekom druge dvije u Centru za kulturu i umjetnost sudjelovali smo u organiziranom protestu za prava Palestinaca. Svjedod\u017ebu iz vremena \u201e\u0161uvarice\u201c, u kojoj stoji da sam srednjo\u0161kolsko obrazovanje zavr\u0161ila kao \u201esuradnik u djelatnosti INDOK\u201c, jo\u0161 uvijek \u010duvam. Nisam bila me\u0111u onih dva milijuna mladih Jugoslavena koji su, kako pi\u0161e A. Mato\u0161evi\u0107, do 1990. sudjelovali u omladinskim radnim akcijama. Umjesto toga, sje\u0107am se sa\u0111enja sadnica na terenu Kazneno-popravnog doma Turopolje ili rada na zemljanom nasipu zagreba\u010dke zaobilaznice, to\u010dno tamo gdje je danas veliki \u010dvor u Buzinu kod \u0161oping-centra Supernova.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U zborniku potom slijede radovi koji se bave \u201ezrelim\u201c socijalisti\u010dkim \u010dovjekom. Igor Stani\u0107 prikazuje socijalisti\u010dkog radnika-samoupravlja\u010da na primjeru brodogradili\u0161ta Uljanik kroz prakse koje su istovremeno izgra\u0111ivale socijalisti\u010dkog \u010dovjeka kao proizvo\u0111a\u010da i upravlja\u010da. \u010cetiri rada bave se ulogom medija u formiranju razli\u010ditih aspekata socijalisti\u010dkog iskustva. Magdalena Najbar-Agi\u010di\u0107 istra\u017euje kako se uspostavljala kontrola nad sredstvima javnog priop\u0107avanja. Teodora Fonovi\u0107 Cvijanovi\u0107 i Vanessa Vitkovi\u0107 Mar\u010deta analiziraju kako se novoizgra\u0111eni socijalisti\u010dki svijet reflektirao u jeziku i pravopisu istarske periodike.\u00a0Boris Koroman pokazuje kako se kroz radni\u010dki tisak zrcalila socijalisti\u010dka svakodnevica i politika, ali i na\u010din na koji su radni\u010dki mediji pregovarali s politi\u010dkom stvarno\u0161\u0107u, te tako propituje shva\u0107anje da su socijalisti\u010dki ljudi bili samo pasivni konzumenti odre\u0111enih politika. Moja iskustva s tim fenomenima nisu izravna jer nisam stigla biti radnik-samoupravlja\u010d, ali ipak obuhva\u0107aju pri\u010de koje su bile svakodnevni dio razgovora jedne radni\u010dke obitelji. Radni\u010dko se samoupravljanje, kako pi\u0161e I. Stani\u0107, odvijalo kroz samoupravna tijela me\u0111u kojima su klju\u010dnu ulogu imali radni\u010dki savjeti. Moj je djed bio \u010dlan prvog radni\u010dkog savjeta tvornice MEBA u Zagrebu, kasnije su i moji roditelji bili \u010dlanovi radni\u010dkih savjeta u svojim poduze\u0107ima. Moja je majka svoj radni vijek provela u tekstilnoj tvornici gdje su radnice godinama izdvajale samodoprinos iz pla\u0107e za izgradnju novog pogona u Jastrebarskom. Taj je pogon nestao u devedesetima, a danas je na njegovom mjestu \u2013 kao simbol hrvatske tranzicije \u2013 prodavaonica Konzuma<\/em>.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zbornik zavr\u0161avaju tri rada koja se bave iskustvima svih generacija. Hrvoje Klasi\u0107 pi\u0161e o fizi\u010dkoj kulturi i tjelesnom odgoju koji su, uz zdrav duh, trebali stvoriti i zdravo tijelo socijalisti\u010dkog \u010dovjeka sposobnog ne samo da bude upravlja\u010d, ve\u0107 i graditelj i branitelj nove Jugoslavije. Anita Buhin \u2013 na primjerima zabavne glazbe, televizije i mode \u2013 pi\u0161e o jugoslavenskoj popularnoj kulturi kao sjeci\u0161tu potreba \u201emasa\u201c za zabavom, potreba vladaju\u0107ih elita za posredovanjem ideolo\u0161ke matrice te imperativa modernosti koji je bio vrlo sna\u017ean u jugoslavenskom socijalisti\u010dkom dru\u0161tvu. Igor Duda bavi se za\u0161titom potro\u0161a\u010da u sustavu dru\u0161tvenog samoupravljanja i udru\u017eenog rada.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u010citaju\u0107i ta tri teksta, prisje\u0107ala sam se ponajprije iskustava koje sam imala kao konzument popularno-kulturnih sadr\u017eaja koje su posredovali mediji, a \u0161to A. Buhin naziva \u201e\u010de\u017enjom za imaginarnim Zapadom i njegovim produktima\u201c. TV program \u010desto je bio prozor u svijet. Jedno od mojih najranijih sje\u0107anja \u2013 za koje danas vi\u0161e nisam sigurna je li autenti\u010dno ili usa\u0111eno u pam\u0107enje gledanjem kasnijih snimaka \u2013 jest TV prijenos spu\u0161tanja \u010dovjeka na Mjesec. Tu je zatim bilo \u010ditanje stripova o komandantu Marku i Zagoru, kasnije o Alanu Fordu. Iz tinejd\u017eerskih godina sje\u0107am se \u010dasopisa kao \u0161to su bili D\u017euboks i Rock, potrage za gramofonskim plo\u010dama koje se nisu mogle nabaviti u Jugoslaviji te razdoblja kada je punk poetika imala puno vi\u0161e zna\u010denja i smisla od Titovih govora. Posebno pamtim epizodu iz prvog razreda srednje \u0161kole koja dobro ilustrira sva tri elementa koja A. Buhin navodi kao sastavnice jugoslavenske popularne kulture. Nakon ubojstva jednog od na\u0161ih tinejd\u017eerskih heroja, Johna Lennona (8. 12. 1980.), nalijepili smo iznad \u0161kolske plo\u010de njegovu veliku fotografiju s crnim florom u uglu. Lennonova je slika stajala usporedno \u2013 i u jednakoj veli\u010dini \u2013 s Titovom slikom koja je od njegove smrti 4. svibnja iste godine tako\u0111er nosila crnu traku (zapravo, Titova nas je slika inspirirala za Lennonovu). Nastavnik njema\u010dkog jezika koji je prvi u\u0161ao u razred nakon velikog odmora na trenutak je zastao i \u2013 nije rekao ni rije\u010di. Nismo ukoreni, \u0161kola je na\u0161u instalaciju nekoliko dana tolerirala ali je Lennonova fotografija na kraju ipak bila tiho uklonjena.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n I moju je obitelj zahvatila potro\u0161a\u010dka revolucija o kojoj pi\u0161e I. Duda. Sje\u0107am se kupovine prvog obiteljskog automobila po\u010detkom 1970-ih, za koji moj otac i danas precizno zna da se zvao \u0160koda E\u0160 110 L. U njemu smo odlazili na nedjeljne izlete i ljetovanja, prvo u radni\u010dko odmarali\u0161te poduze\u0107a Geotehnika u Jurjevu (danas Sv. Jurju) pod Velebitom. Poslije se putovalo na otok Krk, \u0161to je \u2013 prije autoceste i prije mosta \u2013 bila vi\u0161esatna (ponekad i cjelodnevna) avantura. Sje\u0107am se i odlazaka u inozemstvo, u \u0161oping-meke tada\u0161nje Jugoslavije (iz moje perspektive, primarno po traperice), putovanja u Njema\u010dku i prvog leta avionom u London neposredno prije prvih vi\u0161estrana\u010dkih izbora.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u010citaju\u0107i radove u zborniku, istra\u017eiva\u010d u meni \u2013 ponovno potaknut vlastitim sje\u0107anjima \u2013 ipak se pitao je li takav socijalisti\u010dki \u010dovjek kojega smo upravo ocrtali doista postojao ili se radi o slici koji smo stvorili mi, povjesni\u010dari, svojim izborom tema istra\u017eivanja? Iako mnogo toga korespondira s mojim slikama i iskustvima, socijalisti\u010dki \u010dovjek u ovom zborniku ipak nije u potpunosti \u010dovjek kojega pamtim jer se mnoge pojave koje su bile va\u017ean dio moje socijalisti\u010dke svakodnevice ne tematiziraju ili se njima bavi tek rubno.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n To su svakako bili tradicijski elementi u mojoj obitelji koja je podrijetlom sa sela. Moji su roditelji bili prva generacija ro\u0111ena u gradu. Djed i baka s o\u010deve strane doselili su u Zagreb u 1930-ima. Djed je po\u010detkom rata bio regrutiran u domobrane ali je ubrzo demobiliziran zbog slabog zdravlja. Baka s maj\u010dine strane, tada mlada udovica kojoj je mu\u017e 1944. poginuo u partizanima, do\u0161la je u grad neposredno nakon zavr\u0161etka rata s jednogodi\u0161njom k\u0107erkom koja nikad nije upoznala oca. \u017divjeli smo na rubnim dijelovima radni\u010dke Tre\u0161njevke koja je ionako imala polururalni \u201e\u0161tih\u201c, gdje su donedavni stanovnici sela (\u201eseljaci-radnici\u201c o kojima pi\u0161e I. Stani\u0107) i dalje uzgajali povr\u0107e i dr\u017eali doma\u0107e \u017eivotinje. Umjesto vodovoda, koristila se pumpa za vodu, a uvo\u0111enja kanalizacije sje\u0107am se kao velikog doga\u0111aja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Moja je obitelj, nadalje, bila tradicionalno katoli\u010dka: obilje\u017eavala je vjerske blagdane, nedjeljom se prvo odlazilo na misu, a potom na obiteljski ru\u010dak. Tako je bilo posve normalno da u mojim foto-albumima paralelno i istovremeno egzistiraju fotografije primanja u pionire, prve pri\u010desti, \u0161kolskih priredbi povodom Dana Republike i bo\u017ei\u0107nih jelki. Sje\u0107am se odlazaka na vjeronauk u kapelicu u blizini osnovne \u0161kole, ali i ljutnje svoje bake kada sam kasnije odlu\u010dila da vi\u0161e ne\u0107u i\u0107i ni u crkvu ni na vjeronauk.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kao i mnoge obitelji, i moja je imala \u010dlanove o kojima se pri\u010dalo ti\u0161im glasom \u2013 strica koji je krajem 1950-ih, kao tek punoljetan momak, pobjegao \u201ena Zapad\u201c i tamo postao blizak emigrantskim krugovima. Iako se sve do 1990. nije vratio u Hrvatsku, posjete stricu i njegovoj obitelji u Njema\u010dkoj bile su sastavni dio mojeg odrastanja. Kad sam bila malo starija, upravo sam se tamo srela i s onim drugim narativom i drugim konstruktom kolektivnog identiteta koji je u Hrvatskoj egzistirao paralelno s onim \u201esocijalisti\u010dkog \u010dovjeka\u201c \u2013 sje\u0107am se uputa da stricu ne treba spominjati Tita i uokvirene karte u njegovu stanu koja je prikazivala Hrvatsku s granicom do Drine te imala rubove ukra\u0161ene slikama hrvatskih vladara od kralja Tomislava do Ante Paveli\u0107a.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Tako jedna obitelj, sasvim obi\u010dna i ni po \u010demu posebna, pokazuje svu kompleksnost \u017eivota u socijalizmu u kojemu su \u010dlanovi iste porodice bili i domobrani i partizani, i \u010dlanovi radni\u010dkih savjeta i politi\u010dki emigranti, i vjernici i pripadnici socijalisti\u010dke zajednice. No, u obiteljskoj svakodnevici sve se to nekako skladno uklapalo u istu slagalicu. Sve ono \u0161to istra\u017eiva\u010d osje\u0107a kao tenziju i kontradikciju vrijednu istra\u017eivanja, iz obiteljske je perspektive miroljubivo koegzistiralo, pa je tako bilo posve normalno da na polici jedna do druge stoje Mato\u0161ecov Dje\u010dak sa Sutle<\/em>, ilustrirana Biblija za djecu, knjige iz biblioteke Vjeverica<\/em> te popularne francuske slikovnice o dogodov\u0161tinama djevoj\u010dice Maje koje su suptilno promicale gra\u0111anske vrijednosti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kako, prema tome, odgovoriti na pitanje \u0161to na\u0161a osobna iskustva pridonose istra\u017eivanju socijalizma? Jedini je mogu\u0107i odgovor da nema jednog ispravnog odgovora. Na\u0161a osobna iskustva \u2013 ali i njihov nedostatak \u2013 mogu slu\u017eiti i kao potpora i kao zapreka na\u0161em istra\u017eiva\u010dkom razumijevanju pro\u0161losti. Sje\u0107anje nije historija, no zbog te dihotomije niti su na\u0161e pripovijesti kao istra\u017eiva\u010da manje vjerodostojne, niti su na\u0161a sje\u0107anja o pro\u017eivljenim godinama manje autenti\u010dna. Va\u017eno je samo da jedno otvara prostor drugome i da svako od njih ima svoje mjesto u promi\u0161ljanju o pro\u0161lome.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Stoga, ono \u0161to vrijedi za svako historiografsko djelo, vrijedi i za ovaj zbornik: pro\u0161lost i historiografija nikada u potpunosti ne korespondiraju, niti postoji ultimativni narativ koji \u0107e se u cijelosti poklapati s pro\u0161lom zbiljom. Postoji samo prostor otvoren za istra\u017eivanja, u kojemu se jedino stalnim otvaranjem novih tema i osmi\u0161ljavanjem novih pristupa \u0161iri spoznaja. Za kraj, dotaknut \u0107u se jedne kritike upu\u0107ene projektu koju sam nedavno pro\u010ditala: da se projekt bavi samo \u201esvijetlim\u201c stranama socijalizma i novijim temama koje su svima poznate i koje zato \u2013 nisu zanimljive (!). Upravo suprotno, ovi radovi i sadr\u017eajno i metodolo\u0161ki otvaraju teme koje dosad nisu bile prisutne u istra\u017eivanjima socijalizma i zato je ovakav zbornik hrvatskoj historiografiji i dobrodo\u0161ao i potreban.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Snje\u017eana Koren<\/em><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-6728","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":6728,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":6728,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":6728,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":6728,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":6728,"position":4},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":6728,"position":5},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6728","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6728"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6728\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6741,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6728\/revisions\/6741"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6728"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6728"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6728"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}