{"id":6679,"date":"2017-11-02T09:44:03","date_gmt":"2017-11-02T09:44:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6679"},"modified":"2017-11-02T09:44:03","modified_gmt":"2017-11-02T09:44:03","slug":"predavanje-ine-wudtke-poetska-agitacija-o-revolucionarnim-komunistickim-radnicima-piscima-u-weimarskoj-republici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6679","title":{"rendered":"Predavanje Ine Wudtke, \u201cPoetska agitacija. O revolucionarnim komunisti\u010dkim radnicima piscima u Weimarskoj Republici\u201d"},"content":{"rendered":"

Predavanje \u0107e se odr\u017eati u petak, 3. studenog 2017. u 19 sati u Zagrebu (BAZA, Bo\u017eidara Ad\u017eije 11).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

[POETSKA AGITACIJA. O REVOLUCIONARNIM KOMUNISTI\u010cKIM RADNICIMA PISCIMA U WEIMARSKOJ REPUBLICI]<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

predavanje Ine Wudtke<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

3.11.2017. u 19 sati<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

BAZA, B. Ad\u017eije 11, Zagreb<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U predavanju \u0107e biti rije\u010di o radnicima\/ama piscima u Weimarskoj Republici nakon Novembarske revolucije, \u0161iroke pobune kojom je u suton Prvog svjetskog rata sru\u0161eno Njema\u010dko carstvo. Radni\u010dke borbe, u sr\u017ei ovog prevrata, temelj su brojnih demokratskih postignu\u0107a u Njema\u010dkoj, koja se danas \u010dine samorazumljivima, poput ukidanja troklasnog izbornog prava i uvo\u0111enja prava glasa za \u017eene. Zahtjevi za demokratizacijom, kao odjek Oktobarske revolucije, nisu zaobi\u0161li ni umjetni\u010dko polje.Tako su sovjetski umjetnici, poput Sergeja Tretjakova i Vladimira Majakovskog, tijekom boravka u Berlinu poticali njema\u010dke umjetnike da svoj rad stave u slu\u017ebu revolucije. Oko 1920. KPD (Komunisti\u010dka Partija Njema\u010dke) po\u010dela je poticati radnike\/ice da pi\u0161u i u svojim djelima opisuju svijet iz klasne perspektive te time razbiju hegemnoniju gra\u0111anskih pisaca.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U umjetni\u010dko istra\u017eivanje radni\u010dke kulture Ina Wudtke kre\u0107e od relativno nepoznatog opusa Brechtove suradnice Margarete Steffin. Oboje su djelovali u berlinskom kolektivu pisaca oformljenom prema sovjetskom uzoru, a u danskom egzilu zajedni\u010dki potpisuju neke od najva\u017enijih tekstova protiv fa\u0161izma. Wudtke \u0107e govoriti i o djelu Willija Bredela i Ericha Weinerta. Willi Bredel pisanjem se po\u010deo baviti kroz pokret radnika dopisnika, pokret koji je izrastao iz politike KPD-a da poti\u010de radnike\/ice na pisanje i slanje tekstova u novine (\u0161to se i pla\u0107alo) kako bi se izgradila opozicija gra\u0111anskim dopisnicima. Umjetnik Erich Weinert sura\u0111uje s Erwinom Piscatorom u “crvenim revijama” koje je objavljivala KPD, a na politi\u010dkim skupovima izvodi kratke govorne me\u0111uigre temeljene na vlastitim tekstovima. KPD, \u010diji je \u010dlan od 1929., organizirala je i seriju tzv. Weinertovih ve\u010deri, na kojima je kao solo izvo\u0111a\u010d svoje narativne poezije na dnevno politi\u010dke teme odu\u0161evljavao mase gledatelja.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

I dok je Brechtovo djelo postalo poznato \u0161irom svijeta, kultura radnika\/ica pisaca je uvelike zapala u zaborav. Slika Weimarske Reublike, kakvu je konstruirala na\u0161a suvremena kultura, liberalna je slika koja isti\u010de individualnu slobodu u organizaciji \u017eivota. Kolektivisti\u010dko lice organiziranih, borbenih, revolucionarnih radnika\/ica umnogome je odba\u010deno.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Predavanjem zatvaramo posljednji ovosezonski program Umjetnika za kvart, izlo\u017ebeni diptih Davida Kerra i Ine Wudtke na temu stanovanja u Glasgowu i Berlinu. Radno vrijeme galerije je od utorka do petka od 16 do 20 h, subotom i nedjeljom od 12 do 19 h. U srijedu, 1.11. BAZA je zatvorena.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ina Wudtke (1968.) studirala je na Fakultetu za likovnu umjetnost u Hamburgu, u klasi Bernharda Johannes Blumea. Od 1992.-2004. godine bila je izdava\u010dica umjetni\u010dkog queer-feministi\u010dkog \u010dasopisa NEID. U svom radu propituje hegemonijske politi\u010dko-dru\u0161tvene diskurse te osna\u017euje protudiskurse tematskim podru\u010djima kao \u0161to su rad, grad i stanovanje. Izabrane samostalne izlo\u017ebe: 2017: AGITPOETRY, Kunsthaus KuLe, Berlin; 2016: Eviction, Projektraum Kunstquartier Bethanien, Berlin; skupne: Let\u2019s gentrify everything!, Borg Biennale, Antwerpen; Commons & Cologne, StadtLabor Kunst im \u00f6ffentlichen Raum, K\u00f6ln (s Doris Frohnapfel); I WONT DO WHAT YOU TELL ME, RAM Gallery, Oslo; Pl\u00f6tzlich diese Teilhabe, after the butcher Ausstellungsraum f\u00fcr zeitgen\u00f6ssische Kunst und soziale Fragen, Berlin (s Erikom G\u00f6ngrichom).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

financijska podr\u0161ka: Ministarstvo kulture RH, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Zaklada “Kultura nova”, Goethe Institut Kroatien<\/p>\n

sponzor: hotel Laguna<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.blok.hr\/hr\/vijesti\/poetska-agitacija-o-revolucionarnim-komunistickim-radnicima-piscima-u-weimarskoj-republici<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6680,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6679","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/large_Rotes_Sprachrohr.png?fit=712%2C348&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":6679,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":6679,"position":1},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":6679,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":6679,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":6679,"position":4},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":6679,"position":5},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6679","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6679"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6679\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6681,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6679\/revisions\/6681"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6680"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}