{"id":6647,"date":"2017-10-30T23:51:36","date_gmt":"2017-10-30T23:51:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6647"},"modified":"2017-10-30T23:53:30","modified_gmt":"2017-10-30T23:53:30","slug":"predavanje-drustveni-angazmani-povjesnicara-bilanca-jugoslavenskog-i-postjugoslavenskog-iskustva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6647","title":{"rendered":"Predavanje \u201cDru\u0161tveni anga\u017emani povjesni\u010dara. Bilanca jugoslavenskog i postjugoslavenskog iskustva\u201d"},"content":{"rendered":"

Predavanje \u0107e odr\u017eati Branimir Jankovi\u0107 u srijedu, 1. studenog 2017. na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju u Beogradu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRU\u0160TVENU TEORIJU<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Univerzitet u Beogradu<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

1. novembar 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

TRIBINE I PREDAVANJA<\/p>\n

 <\/p>\n

Branimir Jankovi\u0107: Dru\u0161tveni anga\u017emani povjesni\u010dara. Bilanca jugoslavenskog i postjugoslavenskog iskustva<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Uspostava historije kao moderne profesije u 19. stolje\u0107u \u2013 u doba modernih nacija i nacionalizama \u2013 neraskidivo je ispreplela akademskog povjesni\u010dara s ulogom oblikovanja i u\u010dvr\u0161\u0107ivanja nacionalnog identiteta. Rije\u010dima Franje Ra\u010dkog: \u201eNarodna sviest, kritika i znanost imaju se vien\u010dati u narodnom poviestniku\u201c. Povjesni\u010dari su se stoga tijekom 19. i 20. stolje\u0107a prete\u017eno pozicionirali spram te dodijeljene, odnosno samoizabrane uloge afirmacije ili kritike dominiraju\u0107eg razumijevanja nacionalnog identiteta. Ta je neraskidivost spomenutog braka znanosti i nacije dakako na djelu i danas, \u0161to izme\u0111u ostalog potvr\u0111uje poimanje vlastite profesionalne i dru\u0161tvene uloge dijela povjesni\u010dara u Srbiji prilikom burnih reakcija na knjigu Istorija Srbije<\/em> Holma Sundhaussena.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Osim tog javno najvi\u0161e vidljivog pozicioniranja i anga\u017eiranja u odnosu spram nacije, manje je zamjetno jo\u0161 jedno podru\u010dje stru\u010dnih sukoba me\u0111u povjesni\u010darima. Naime unutar polja historije kao akademske discipline odvijala se u nacionalnim historiografijama u Jugoslaviji vrlo anga\u017eirana borba za teorijsko i metodolo\u0161ko moderniziranje i osuvremenjivanje mati\u010dne struke. Neki su povjesni\u010dari upravo to smatrali klju\u010dnim podru\u010djem svoga djelovanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Povrh toga su od 19. stolje\u0107a, kako isti\u010de Hayden White, povu\u010dene \u010dvrste granice izme\u0111u onoga \u0161to se u akademskoj historiografiji smatra dru\u0161tveno suvi\u0161e radikalnim idejama, \u0161to do danas ima reperkusije na uvrije\u017eeno poimanje (ne)prikladnih formi akademskog (ne)anga\u017eiranja. No umna\u017eenjem va\u017enosti pridavane fenomenima individualnog i kolektivnog sje\u0107anja i pam\u0107enja te mnogostrukim praksama javne povijesti (Public History<\/em>) \u2013 \u010dime je od druge polovice 20. stolje\u0107a, zajedno sa \u0161irim strukturnim promjenama, postupno uzdrmana pozicija povjesni\u010dara kao privilegiranog posjednika povijesti \u2013 otvorio se \u010ditav niz pitanja. Na kojim osnovama temeljiti izmijenjenu dru\u0161tvenu ulogu povjesni\u010dara, \u0161to su neizbje\u017eni kontinuiteti njegova dru\u0161tvenog anga\u017emana, gdje se pak mogu tra\u017eiti novi oblici anga\u017eiranja, aktivizma i javnog djelovanja itd.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

S obzirom da jugoslavensko i postjugoslavensko iskustvo prete\u017eno ne pokazuje (samo)refleksiju povjesni\u010dara ni prema pitanjima profesionalnog i dru\u0161tvenog anga\u017emana i anga\u017eiranja niti prema \u0161irem okviru tradicionalnog preispitivanja uloge intelektualaca i intelektualnih intervencija, rad Grupe za studije anga\u017eovanosti Instituta za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju jedna je od prilika za takvo ne\u0161to. Ono \u0161to iz toga mo\u017ee dodatno proizi\u0107i jest propitivanje u kojoj je mjeri mjesto povjesni\u010dara, zbog pridavane va\u017enosti povijesti za nacionalni identitet, specifi\u010dno u polju humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti, nadalje je li povijest jedino podru\u010dje anga\u017eiranja povjesni\u010dara i \u0161to eventualno njihovo iskustvo zna\u010di drugima.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Branimir Jankovi\u0107<\/strong> je postdoktorand na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, na kojem je 2014. obranio doktorski rad koji je 2016. objavio kao knjigu Mijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma<\/em>. Priredio je 2013. knjigu Intelektualna historija<\/em> o povijesti intelektualca i intelektualnoj povijesti, a 2015. uredio temat \u201ePovijest emocija\u201c u Historijskom zborniku<\/em>. Na Odsjeku za povijest predaje o povijesti historiografije i suvremenoj historiografiji, historiografiji o Francuskoj i Ruskoj revoluciji te javnoj povijesti. Suurednik je web-platforme Kanal Oktobarika [100.1917] i urednik web-portala Historiografija.hr, za koji pi\u0161e kolumnu Javna povijest<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.instifdt.bg.ac.rs\/branimir-jankovic-drustveni-angazmani-povjesnicara-bilanca-jugoslavenskog-i-postjugoslavenskog-iskustva\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6651,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6647","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/jankovic-f-1.jpg?fit=290%2C284&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":6647,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":6647,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":6647,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":6647,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":6647,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":6647,"position":5},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6647","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6647"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6647\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6650,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6647\/revisions\/6650"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6651"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6647"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6647"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6647"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}