{"id":6591,"date":"2017-10-27T22:04:27","date_gmt":"2017-10-27T22:04:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6591"},"modified":"2017-10-27T22:04:27","modified_gmt":"2017-10-27T22:04:27","slug":"predstavljanje-faksimilnoga-izdanja-articvli-oli-deili-te-prave-stare-vere-kerszhanske-u-nsk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6591","title":{"rendered":"Predstavljanje faksimilnoga izdanja \u201eArticvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske\u201c u NSK"},"content":{"rendered":"

Faksimilno izdanje Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske s transliteracijom bit \u0107e predstavljeno u utorak 31. listopada 2017. godine u 12 sati, na Dan reformacije, u predvorju Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Na predstavljanju \u0107e govoriti urednik izdanja prof. dr. sc. Mateo \u017dagar, recenzentica akademkinja Anica Nazor, akademik Josip Bratuli\u0107 i dr. sc. Stanko Jambrek, a okupljene \u0107e na po\u010detku predstavljanja pozdraviti glavna ravnateljica Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petri\u0107 i dekan Visokoga evan\u0111eoskog teolo\u0161kog u\u010dili\u0161ta u Osijeku prof. dr. sc. Peter Kuzmi\u010d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nakladnici su Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu i Visoko evan\u0111eosko teolo\u0161ko u\u010dili\u0161te u Osijeku.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

S obzirom na to da hrvatska kulturna javnost jo\u0161 nije upoznala ovo djelo jer latini\u010dkoga izdanja dosad nije bilo, knjiga je predstavljena 20. listopada na Filozofskome fakultetu u Osijeku u sklopu Me\u0111unarodnoga interdisciplinarnog znanstvenog skupa Reformacija u Europi i njezini odjeci: povodom 500. obljetnice Lutherovih teza.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nakladni\u010dki projekt objavljivanja faksimilnoga izdanja glagoljskih Atikula dio je projekta Hrvatska glagoljica koji provodi Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu sa suradnim ustanovama, poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Staroslavenskoga instituta i dr., kojima je svrha na jedno mjesto okupiti djela hrvatske glagoljske ba\u0161tine u tiskanome i elektroni\u010dkome obliku.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prethodno je uspje\u0161no izveden dio koji se odnosi na pretisak Ko\u017ei\u010di\u0107eva Misala iz 1531. s transliteracijom i kriti\u010dkim osvrtom, a uz Artikule, u tijeku je priprema transliteracije senjskoga Korizmenjaka iz 1508. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske (Urach, 1562.) jedno je od najzanimljivijih djela ura\u0161ke tiskare. Rije\u010d je o znamenitoj Trubarovoj redakciji Augsbur\u0161ke vjeroispovijesti koja je otisnuta na glagoljici i prevedena na hrvatski jezik, a autor joj je Philipp Melanchthon, profesor Novoga zavjeta na Sveu\u010dili\u0161tu u W\u00fcrttembergu te bliski Lutherov prijatelj.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je u obliku osmine te obuhva\u0107a 124 lista, odnosno 248 stranica. Uz transliteraciju na dnu stranica, ponu\u0111ena je poneka razlika koja obilje\u017euje usporedno \u0107irili\u010dko izdanje te je tom usporedbom zapravo postignuta i visoka strukovna vrijednost.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Transliteraciju knjige odradio je tim znanstvenika s Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, u \u010dijem su sastavu urednik prof. dr. sc. Mateo \u017dagar, Blanka Cekovi\u0107, Ivana Eterovi\u0107 i Tanja Ku\u0161tovi\u0107, uz recenziju akademika Stjepana Damjanovi\u0107a i akademkinje Anice Nazor.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu digitaliziran je cjelokupni izvorni materijal te su grafi\u010dki pripremljeni pretisak i transliteracija. U nakladni\u010dkome projektu sudjelovali su Darko \u010ci\u017emek, Goran Hasanec, Tomislav Gor\u0161i\u0107 i Sandi Antonac, tehni\u010dki urednik izdanja. Zahtjevan posao tiska i uveza odradila je tiskara ITG d. o. o. Cijena je izdanja 700 kn, a na predstavljanju \u0107e se mo\u0107i kupiti po ni\u017eoj cijeni.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201ePo svojoj se va\u017enosti u kulturolo\u0161kom i u filolo\u0161kom smislu Artikuli (1562.) uvr\u0161tavaju u najvi\u0161i registar onodobne tiskarske produkcije. I otisnuti su, i to u oba izdanja \u2013 glagoljskom i \u0107irilskom, jo\u0161 u prvoj fazi tiskarskog djelovanja u Urachu, kada i prvi dio Novog testamenta, u vremenu kada je posve vrijedilo uvjerenje da \u0107e Bo\u017eja rije\u010d i protestantski program doprijeti me\u0111u ju\u017ene Slavene sve do Carigrada.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

(prof. dr. sc. Mateo \u017dagar, urednik izdanja)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.nsk.hr\/predstavljanje-faksimilnoga-izdanja-articvli-oli-deili-te-prave-stare-vere-kerszhanske-u-nsk\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6592,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6591","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/Slika-1.jpg?fit=373%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":6591,"position":0},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53483","url_meta":{"origin":6591,"position":1},"title":"II. sociohistorijska radionica: \u010cemu teorija?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 23. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu u Osijeku bit \u0107e odr\u017eana II. sociohistorijska radionica. Ovogodi\u0161nja radionica odvija se pod krovnom temom \u010cemu teorija? Devetero sudionika nastojat \u0107e sa\u017eeto predstaviti teorijsko-metodolo\u0161ke modele koje primjenjuju pri izradi vlastitih diplomskih i doktorskih radova iz moderne i suvremene povijesti. Plenarno izlaganje odr\u017eat\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":6591,"position":2},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":6591,"position":3},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":6591,"position":4},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":6591,"position":5},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6591"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6591\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6593,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6591\/revisions\/6593"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6592"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}