{"id":6591,"date":"2017-10-27T22:04:27","date_gmt":"2017-10-27T22:04:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6591"},"modified":"2017-10-27T22:04:27","modified_gmt":"2017-10-27T22:04:27","slug":"predstavljanje-faksimilnoga-izdanja-articvli-oli-deili-te-prave-stare-vere-kerszhanske-u-nsk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6591","title":{"rendered":"Predstavljanje faksimilnoga izdanja \u201eArticvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske\u201c u NSK"},"content":{"rendered":"

Faksimilno izdanje Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske s transliteracijom bit \u0107e predstavljeno u utorak 31. listopada 2017. godine u 12 sati, na Dan reformacije, u predvorju Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Na predstavljanju \u0107e govoriti urednik izdanja prof. dr. sc. Mateo \u017dagar, recenzentica akademkinja Anica Nazor, akademik Josip Bratuli\u0107 i dr. sc. Stanko Jambrek, a okupljene \u0107e na po\u010detku predstavljanja pozdraviti glavna ravnateljica Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petri\u0107 i dekan Visokoga evan\u0111eoskog teolo\u0161kog u\u010dili\u0161ta u Osijeku prof. dr. sc. Peter Kuzmi\u010d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nakladnici su Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu i Visoko evan\u0111eosko teolo\u0161ko u\u010dili\u0161te u Osijeku.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

S obzirom na to da hrvatska kulturna javnost jo\u0161 nije upoznala ovo djelo jer latini\u010dkoga izdanja dosad nije bilo, knjiga je predstavljena 20. listopada na Filozofskome fakultetu u Osijeku u sklopu Me\u0111unarodnoga interdisciplinarnog znanstvenog skupa Reformacija u Europi i njezini odjeci: povodom 500. obljetnice Lutherovih teza.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nakladni\u010dki projekt objavljivanja faksimilnoga izdanja glagoljskih Atikula dio je projekta Hrvatska glagoljica koji provodi Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu sa suradnim ustanovama, poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Staroslavenskoga instituta i dr., kojima je svrha na jedno mjesto okupiti djela hrvatske glagoljske ba\u0161tine u tiskanome i elektroni\u010dkome obliku.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prethodno je uspje\u0161no izveden dio koji se odnosi na pretisak Ko\u017ei\u010di\u0107eva Misala iz 1531. s transliteracijom i kriti\u010dkim osvrtom, a uz Artikule, u tijeku je priprema transliteracije senjskoga Korizmenjaka iz 1508. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Articvli oli Deili te prave stare vere kerszhanske (Urach, 1562.) jedno je od najzanimljivijih djela ura\u0161ke tiskare. Rije\u010d je o znamenitoj Trubarovoj redakciji Augsbur\u0161ke vjeroispovijesti koja je otisnuta na glagoljici i prevedena na hrvatski jezik, a autor joj je Philipp Melanchthon, profesor Novoga zavjeta na Sveu\u010dili\u0161tu u W\u00fcrttembergu te bliski Lutherov prijatelj.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je u obliku osmine te obuhva\u0107a 124 lista, odnosno 248 stranica. Uz transliteraciju na dnu stranica, ponu\u0111ena je poneka razlika koja obilje\u017euje usporedno \u0107irili\u010dko izdanje te je tom usporedbom zapravo postignuta i visoka strukovna vrijednost.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Transliteraciju knjige odradio je tim znanstvenika s Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, u \u010dijem su sastavu urednik prof. dr. sc. Mateo \u017dagar, Blanka Cekovi\u0107, Ivana Eterovi\u0107 i Tanja Ku\u0161tovi\u0107, uz recenziju akademika Stjepana Damjanovi\u0107a i akademkinje Anice Nazor.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu digitaliziran je cjelokupni izvorni materijal te su grafi\u010dki pripremljeni pretisak i transliteracija. U nakladni\u010dkome projektu sudjelovali su Darko \u010ci\u017emek, Goran Hasanec, Tomislav Gor\u0161i\u0107 i Sandi Antonac, tehni\u010dki urednik izdanja. Zahtjevan posao tiska i uveza odradila je tiskara ITG d. o. o. Cijena je izdanja 700 kn, a na predstavljanju \u0107e se mo\u0107i kupiti po ni\u017eoj cijeni.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201ePo svojoj se va\u017enosti u kulturolo\u0161kom i u filolo\u0161kom smislu Artikuli (1562.) uvr\u0161tavaju u najvi\u0161i registar onodobne tiskarske produkcije. I otisnuti su, i to u oba izdanja \u2013 glagoljskom i \u0107irilskom, jo\u0161 u prvoj fazi tiskarskog djelovanja u Urachu, kada i prvi dio Novog testamenta, u vremenu kada je posve vrijedilo uvjerenje da \u0107e Bo\u017eja rije\u010d i protestantski program doprijeti me\u0111u ju\u017ene Slavene sve do Carigrada.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

(prof. dr. sc. Mateo \u017dagar, urednik izdanja)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.nsk.hr\/predstavljanje-faksimilnoga-izdanja-articvli-oli-deili-te-prave-stare-vere-kerszhanske-u-nsk\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6592,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6591","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/Slika-1.jpg?fit=373%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":6591,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":6591,"position":1},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":6591,"position":2},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":6591,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":6591,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":6591,"position":5},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6591"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6591\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6593,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6591\/revisions\/6593"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6592"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}