<\/p>\n
Predrag M. Vajagi\u0107, Banovi Dunavske banovine<\/em>, Novi Sad 2016, 363 str.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n U izdanju Akademske knjige iz Novoga Sada krajem 2016. godine iz tiska je iza\u0161la knjiga mladog srpskog (vojvo\u0111anskog) povjesni\u010dara Predraga M. Vajagi\u0107a Banovi Dunavske banovine<\/em> kao skra\u0107ena i prera\u0111ena verzija doktorske disertacije. Kako do danas nije objavljen cjeloviti prikaz formiranja, organizacije i banova Dunavske banovine, i disertacija i knjiga novost su u istra\u017eivanju me\u0111uratne jugoslavenske povijesti i dijela vojvo\u0111anske pro\u0161losti. Jednostavna struktura knjige (Predgovor<\/em>, Formiranje Dunavske banovine<\/em>, Banovi Dunavske banovine<\/em>, Zaklju\u010dak,<\/em> uz Literaturu <\/em>i Index<\/em>) donosi moderan i nov pristup u povijesnim istra\u017eivanjima. Preko biografija i politi\u010dkog djelovanja jedanaest banova Dunavske banovine u dvanaest godina banovinske upravno-administrativne organizacije Kraljevine Jugoslavije, autor kroz prizmu regionalne povijesti i dru\u0161tveno-politi\u010dkog djelovanja visokorangiranih ali u su\u0161tini nesamostalnih \u010dinovnika dr\u017eavnog aparata analizira op\u0107u povijest me\u0111uratne Jugoslavije. U turbulentnom vremenu nakon Skup\u0161tinskog atentata, u vrijeme uvo\u0111enja diktature i ideje o \u201ejednoj dr\u017eavi s jednom nacijom pod jednim kraljem\u201c, autor nenametljivo prezentira razvoj, razloge, uvjete i pojavne oblike ideje o vojvo\u0111anskoj autonomiji.<\/p>\n <\/p>\n Monografija o banovima Dunavske banovine ustvari je knjiga o Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca\/Kraljevini Jugoslaviji i razlozima njezine propasti. Srbijanska supremacija u politi\u010dkom \u017eivotu zemlje, nepovjerenje prema svima koji ne dolaze iz \u201esrbijanskog\u201c politi\u010dkog i kulturolo\u0161kog okru\u017eenja, ucjenjiva\u010dki i manipulativni karakter vlasti, strah i animozitet prema manjinskim zajednicama s jedne strane, uz podila\u017eenja njihovim zahtjevima kako bi glasali za vladaju\u0107e s druge strane, pravna prereguliranost kao poku\u0161aj u\u010dinkovitog organiziranja dr\u017eave, korupcija i politi\u010dki nepotizam na svim razinama vlasti, sve ju je to u kona\u010dnici uni\u0161tilo i prije po\u010detka Drugog svjetskog rata, a na koncu vodi zaklju\u010dku da dr\u017eavu stvorenu 1918. godine stvarno nitko nije percipirao kao svoju.<\/p>\n <\/p>\n Poku\u0161avaju\u0107i kontrolirati kaos nastao nakon atentata na hrvatske zastupnike u Skup\u0161tini Jugoslavije pod parolom \u201edecentralizacije\u201c dr\u017eave i smirivanja stanja do kojeg je u njoj do\u0161lo zbog \u201eplemenskih netrpeljivosti\u201c, kralj Aleksandar I. Kara\u0111or\u0111evi\u0107 6. sije\u010dnja 1929. godine objavom svog manifesta progla\u0161ava suspenziju Vidovdanskog ustava i zavodi diktaturu. Vode\u0107i se francuskim modelom i koncepcijom i u organizaciji dr\u017eavnog teritorija i u stvaranju jugoslavenske nacije, kralj Aleksandar u listopadu iste godine donosi Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podru\u010dja<\/em>. Kako bi se ostvarile proklamirane namjere, banovine se organiziraju mimo povijesnih i kulturolo\u0161kih granica. Jedna od devet formiranih banovina bila je i Dunavska, prostorno i brojem stanovnika najve\u0107a a za ideju integralnog jugoslavenstva najizazovnija. Iskustvo razli\u010ditosti bila je specifi\u010dnost ne samo prostora ve\u0107 i stanovnika, pa tako i vojvo\u0111anskih Srba. Multikulturalnost Vojvodine bilo je ono \u0161to ju je razlikovalo od drugih banovina, ali i u \u010demu je Vojvodina vidjela svoju priliku.<\/p>\n <\/p>\n Banovine su stvorene zato da u njima nacionalnu prevagu imaju \u201eJugoslaveni\u201c, to\u010dnije, kako ka\u017ee autor \u2013 Srbi, odnosno pravoslavci. Da bi se to ostvarilo u Dunavskoj banovini, koja je na sjeveru obuhva\u0107ala Banat, Ba\u010dku, Baranju i ve\u0107i dio Srijema, a u kojima je bio velik broj pripadnika novostvorenih nacionalnih manjina (do 1918. godine su bili konstitutivni dio Austro-Ugarske Monarhije), Dunavskoj banovini je pripojena cijela \u0160umadija, Po\u017eareva\u010dka Morava i Stig. Samo tako je u njoj srpsko, pravoslavno stanovni\u0161tvo moglo postati ve\u0107ina, \u0161to je tada\u0161njem dr\u017eavnom vrhu bilo jedino jamstvo sigurnosti u tom va\u017enom pograni\u010dnom podru\u010dju. Ali i u tom dijelu nametnutog zajedni\u0161tva postojala je razlika \u2013 vojvo\u0111anski Srbi, identitetski stasali na vlastitoj samopercepciji izgra\u0111enoj u stolje\u0107ima zajedni\u010dkog \u017eivota s mnogobrojnim pripadnicima drugih etnija i konfesija, predvodnici borbe za srpska prava u Austro-Ugarskoj Monarhiji, ulaskom u zajedni\u010dku dr\u017eavu \u010desto su percipirani kao nedovoljno nacionalno (jugoslavenski) svjesni. Onako kako je to radila u svim krajevima, vlast je svoj jugoslavenski program provodila i u Vojvodini \u2013 kolonizacijama, koje su trebale dodatno \u201esrbizirati\u201c Vojvodinu provjerenim i ideolo\u0161ki ispravnim a nadasve odanim glasa\u010dima, \u017eandarmerijskim nasiljem, otpu\u0161tanjem doma\u0107eg stanovni\u0161tva sa svih va\u017enijih funkcija u pokrajini, dovo\u0111enjem \u201eprovjerenih\u201c kadrova, prote\u017eiranjem \u010dlanova samo provjerenih, jugoslavenskih dru\u0161tava \u2013 Jugoslavenskog sokola, Jadranske stra\u017ee, inzistiranjem na jednom i jedinom ispravnom vi\u0111enju i poimanju jugoslavenske ideje, onom stvorenom u Beogradu.<\/p>\n <\/p>\n Za ve\u0107inu vojvo\u0111anskih Srba formiranih u stalnom otporu ma\u0111arizaciji i germanizaciji takvo vi\u0111enje jugoslavenstva nije bilo prihvatljivo. U multikulturalnom prostoru su se lak\u0161e snalazili od \u201edo\u0161ljaka\u201c i zbog toga su preferirali \u201edoma\u0107e\u201c politi\u010dare i banove. U tom kontekstu spajanje sa \u0160umadijom nije do\u010dekano s odu\u0161evljenjem, ali ne samo u Vojvodini ve\u0107 i u \u0160umadiji. Autor to obja\u0161njava \u010dinjenicom da je Kragujevac u Kraljevini Srbiji do 1918. godine figurirao kao srbijansko kulturno i dru\u0161tveno sredi\u0161te koje je ujedinjenjem izgubilo tu ulogu upravo zbog Novoga Sada, \u201esrpske Atine\u201c u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Rivalitet je stvoren \u010dim je Dunavska banovina formirana, a proma\u0161ena ideja spajanja teritorija mimo povijesnih regionalnih granica vidljiva je i u apsurdnoj \u010dinjenici da je Novi Sad bio sredi\u0161te novoustrojene banovine u koju je nominalno spadao i Beograd, glavni grad cijele dr\u017eave. Svemu treba dodati brojno manjinsko stanovni\u0161tvo koje je zbog svog broja, prostornog rasporeda i pokazane razine samosvijesti od vlasti na najvi\u0161im razinama, a osobito od banova koji su vodili Dunavsku banovinu, tra\u017eilo izniman politi\u010dki anga\u017eman, i to u pravilu mimo njihov osobnih stavova. Od njih se u tom pitanju tra\u017eio makijavelisti\u010dki anga\u017eman oko privla\u010denja manjinskih glasa\u010da na stranu vladaju\u0107e stranke.<\/p>\n <\/p>\n Diktatura i osnutak Dunavske banovine me\u0111u lokalnim stanovni\u0161tvom u po\u010detku su do\u010dekani s odobravanjem. \u201eProjekt\u201c prekrajanja dr\u017eavnog teritorija u teritorijalne jedinice bez povijesnog i etni\u010dkog utemeljenja predstavljan je kao ispravak postoje\u0107eg stanja (podjela na 33 oblasti) i poku\u0161aj stvaranja ve\u0107ih teritorijalnih jedinica koje \u0107e kao takve imati ve\u0107i prora\u010dun te samim time biti samostalnije. Ukidanjem povijesnih granica Vojvodine osobito su bili zadovoljni beogradski Vojvo\u0111ani. Smatrali su da \u0107e priklju\u010denje \u0160umadije pridonijeti kona\u010dnom iskorijenjenju \u201ekulturno-aristokratskog provincijalizma\u201c, kako su nazivali odnos dijela vojvo\u0111anske javnosti prema Srbiji i Srbijancima. Za dobrohotno prihva\u0107anje banovinskog ustroja u Vojvodini bila je va\u017ena i \u010dinjenica da je u novostvorenu Dunavsku banovinu u\u0161ao gotovo cijeli Srijem (osim kotareva Vukovar, Vinkovci, \u017dupanja), koji je do tada bio dio Srijemske \u017eupanije\/oblasti u sklopu hrvatskog pravnog i kulturnog okru\u017eenja.<\/p>\n <\/p>\n Ipak, od odu\u0161evljenja formiranjem banovine, osobito imenovanjem prvoga bana, ro\u0111enog Novosa\u0111anina Dake Popovi\u0107a, preko njegove ostavke nakon nepuna \u010detiri mjeseca jer je odbio sudjelovati u financijskim malverzacijijama, do stava \u201eVojvodina Vojvo\u0111anima\u201c, prvi put formuliranog Somborskom deklaracijom u srpnju 1932. godine, pro\u0161lo je malo vremena. Nezadovoljstvo beogradskom vla\u0161\u0107u, njezinim imenovanjima i sveukupnim odnosom prema Vojvodini dovelo je i do razmimoila\u017eenja unutar Radikalne stranke. U prosincu 1932. godine na incijativu vojvo\u0111anskih opozicijskih radikala u Novom Sadu je odr\u017eana konferencija nakon koje je objavljena Novosadska rezolucija. Ona je nastala samo nekoliko mjeseci nakon Zagreba\u010dkih punktacija pa je u vojvo\u0111anskim krugovima sklonim vladi u Beogradu \u010desto pogrdno nazivana \u201eNovosadske punktacije\u201c. U njoj se za Vojvodinu u Jugoslaviji tra\u017ei isti polo\u017eaj kao i za druge pokrajine, a kao glavni razlog se navodi neodr\u017eiv ekonomski polo\u017eaj Vojvodine. Tako je put do zahtjeva za autonomijom bio otvoren.<\/p>\n <\/p>\n Od 1935. godine opozicijske gra\u0111anske stranke stvaraju sna\u017eni Vojvo\u0111anski front, koji svoje zahtjeve za boljim polo\u017eajem Vojvodine u Jugoslaviji objavljuje u \u201eGlasu\u201c Matice srpske, godinama glavnom intelektualnom opozicijskom sredi\u0161tu. Za taj su opozicijski krug bili tipi\u010dni zahtjevi za ja\u010danjem \u201esrpstva\u201c Vojvodine, pri \u010demu je ono izjedna\u010davano s jugoslavenstvom, pa bi se ta nastojanja mogla smatrati za\u010detkom poistovje\u0107ivanja srpstva i jugoslavenstva, kasnije \u010destom pojavom. Takav je odnos prema jugoslavenskoj ideji kao refleksiji srpstva koju se mora \u201e\u0161tititi\u201c kulminirao nakon sklapanja Sporazuma Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek 1939. godine, posebice nakon sve u\u010destalijih rasprava o karakteru vojvo\u0111anske samostalnosti \u2013 autonomija u budu\u0107em federativnom ure\u0111enju Jugoslavije ili podjela izme\u0111u Hrvatske i Srbije. Opozicionari su svoje zahtjeve za ve\u0107im radom na srbizaciji Vojvodine u identitetskom smislu, ali u okviru jugoslavenskog zajedni\u0161tva, opravdavali \u201enevi\u0111enim prosperitetom\u201c koji su u Kraljevini Jugoslaviji do\u017eivjele sve manjine, a osobito Nijemci i Ma\u0111ari. Od 1918. godine odnos prema manjinskim zajednicama se promijenio. Pritisnute izvana, financijski ovisne o njema\u010dkim kreditima, u strahu od ma\u0111arskih revizionisti\u010dkih zahtjeva, jugoslavenske vlasti su sve vi\u0161e popu\u0161tale manjinskim zahtjevima, i to mnogo vi\u0161e Nijemcima no Ma\u0111arima, \u0161tovi\u0161e dio vladaju\u0107ih politi\u010dara druge polovice 30-ih godina XX. stolje\u0107a isti\u010de njema\u010dki Kulturbund \u010dije organizacijske modele treba \u0161to vi\u0161e primjenjivati u vlastitim politi\u010dkim udru\u017eenjima.<\/p>\n <\/p>\n Svjetska gospodarska kriza, niske cijene poljoprivrednih proizvoda, ka\u0161njenje pla\u0107a \u010dinovni\u0161tvu, neima\u0161tina i glad, pravna i ekonomska nejednakost brojnog neslavenskog stanovni\u0161tva, ali prije svega enormna porezna optere\u0107enja (Dunavska banovina je imala tri i pol puta ve\u0107e porezno optere\u0107enje od srbijanskog dijela i najvi\u0161e poreze u Kraljevini Jugoslaviji), bile su teme koje su okupirale stanovni\u0161tvo. Krivac je prona\u0111en u \u010dinjenici da je vlast na sva upravno-administrativno va\u017ena mjesta imenovala ljude podrijetlom iz Srbije. Smatrali su da je to glavni razlog svih problema, a djelomi\u010dno su bili u pravu. Iako na vode\u0107e pozicije nisu imenovani samo dovedeni \u201eSrbijanci\u201c (od jedanaest banova Dunavske banovine petorica su ro\u0111ena na teritoriju Vojvodine), za pojavu i ja\u010danje ideje o vojvo\u0111anskoj autonomiji stvorena slika bila je presudna. Prije svega zbog socijalno-ekonomske situacije u Vojvodini, ali na otporu jugoslavenskom unitarizmu dolazi do nacionalne homogenizacije svih etnija\/nacija u Vojvodini.<\/p>\n <\/p>\n Koliko je me\u0111uratna jugoslavenska javnost imala pravo govore\u0107i o kolonizatorskom i imperijalnom odnosu Kraljevine Srbije i Srbijanaca prema ostalim krajevima u Kraljevini Jugoslaviji mo\u017ee se zaklju\u010diti iz autorovog statisti\u010dkog pregleda svih 50 banova svih devet banovina u 12 godina banovinskog sustava uprave. Autor je prvi povjesni\u010dar koji je rekonstruirao imena svih banova koji su vladali banovinama u me\u0111uratnoj Jugoslaviji, uz to ih je analizirao po dru\u0161tvenim, geografskim i biografsko-politi\u010dkim kriterijima, pa smo dobili vrlo zanimljiv i izda\u0161an pregled kulturolo\u0161kih karakteristika vlasti Kraljevine Jugoslavije. Tako nas autor ve\u0107 u Predgovoru<\/em>, kroz iznesene podatke o svih pedeset banova, uvodi u problem koji je vojvo\u0111anska opozicija prepoznala kao najva\u017eniji.<\/p>\n <\/p>\n Povjesni\u010darima uop\u0107e, a osobito onima koji se bave me\u0111ura\u0107em, bit \u0107e zanimljivo pratiti razvoj ideje o vojvo\u0111anskoj autonomiji kroz cijeli niz novih podataka i otkri\u0107a koje autor donosi u knjizi. Od Somborske deklaracije preko Zagreba\u010dkih punktacija do Novosadske rezolucije\/punktacija traje pri\u010da o nasilnom uvo\u0111enju neostvarive ideje integralnog jugoslavenstva, osobito u multikulturalnim sredinama koje upravo iz svoje multikulturalnosti crpe snagu vlastitih identiteta. Najbolji primjer za to bila je negda\u0161nja Vojvodina, a u Hrvatskoj tada\u0161nje podru\u010dje Srijemske \u017eupanije, prije svega \u0161ire podru\u010dje Vukovara. Osim o banovima, \u010ditatelj \u0107e u poglavlju Formiranje Dunavske banovine mnogo doznati o ustroju dr\u017eavne uprave, pla\u0107ama tada\u0161njih slu\u017ebenika, platnim razredima i uvjetima za napredovanje, pa i to da su zaposlenici, kao i danas, bili ocjenjivani za svoj rad. Poku\u0161aj organiziranja \u010dinovni\u0161tva u u\u010dinkovit dr\u017eavni aparat \u010desto je rezultirao apsurdima, kao \u0161to je bila podjela na banske i banovinske slu\u017ebenike, pri \u010demu su prvi obavljali dr\u017eavne poslove na teritoriju banovine, a drugi lokalne poslove unutar banovine.<\/p>\n <\/p>\n Za hrvatske povjesni\u010dare knjiga Predraga Vajagi\u0107a je ponajprije va\u017ean izvor novih podatka i informacija, a nadasve novo vi\u0111enje me\u0111uratne jugoslavenske povijesti, pogotovo s obzirom na utjecaje koji se iz Hrvatske i kroz djelovanje hrvatskih stranaka, prije svega HSS-a, prelijevaju na podru\u010dje Vojvodine. Autor donosi podatke o izbornim rezultatima, broju i utjecaju HSS-ovih podru\u017enica u Vojvodini, odnosu Vojvo\u0111anske fronte i Vlatka Ma\u010deka, reakcijama na Sporazum Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek, razli\u010ditim prijedlozima grani\u010dnih crta u Vojvodini te cijeli niz drugih podataka. Jednostavne strukture, neoptere\u0107ena velikim povijesnim li\u010dnostima, knjiga je slojevita i \u010ditateljski zahtjevna zbog stalnog ispreplitanja regionalne i nacionalne povijesti me\u0111uratne Jugoslavije te upravo zbog toga, uz sve ostale kvalitete, iznimno zanimljiva.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Lidija Bari\u0161i\u0107 Bogi\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-6512","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":6512,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":6512,"position":1},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":6512,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":6512,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":6512,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":6512,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6512","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6512"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6512\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28894,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6512\/revisions\/28894"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6512"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6512"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6512"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}