{"id":6434,"date":"2017-10-18T13:41:15","date_gmt":"2017-10-18T13:41:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6434"},"modified":"2017-10-18T17:31:14","modified_gmt":"2017-10-18T17:31:14","slug":"stipe-mlikotic-okrugli-stol-o-franu-supilu-zagreb-11-listopada-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6434","title":{"rendered":"Stipe Mlikoti\u0107 \u2013 Okrugli stol o Franu Supilu \u2013 Zagreb, 11. listopada 2017."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Okrugli stol o Franu Supilu, Zagreb, 11. listopada 2017.<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

U srijedu, 11. listopada 2017. u 18 sati u Maloj je dvorani Matice hrvatske na Strossmayerovom trgu 4 u Zagrebu, u organizaciji Mati\u010dina Odjela za povijest, zapo\u010deo dvosatni okrugli stol o Franu Supilu, povodom stogodi\u0161njice njegove smrti u Londonu 25. rujna 1917. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Skupom je moderirao profesor \u017deljko Holjevac s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a sudjelovali su jo\u0161 i profesor Ante Brali\u0107 s Filozofskog fakulteta u Zadru, profesor Stjepan \u0106osi\u0107 s Filozofskog fakulteta u Splitu te Zlatko Matijevi\u0107 i Stjepan Matkovi\u0107, znanstveni suradnici Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, uz desetak zainteresiranih posjetitelja. Pozdravne rije\u010di prisutnima \u2013 osobito akademiku Nik\u0161i Stan\u010di\u0107u \u2013 uputio je moderator, koji je upozorio na povod skupu i njegove sudionike te nadolaze\u0107i prilog u Vijencu<\/em>. Zatim je pru\u017eio kratki pregled Supilova javnog djelovanja i uvodno izlaganje zaklju\u010dio citiraju\u0107i \u201eOdlomke romansirane biografije Frana Supila\u201c Miroslava Krle\u017ee (Forum<\/em>, 6, 1967, 5\/6). Slijedili su abecednim redom sudionici skupa.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ante Brali\u0107 svoje je izlaganje posvetio Supilovu odnosu prema Srbima i srpskoj politi\u010dkoj eliti u Hrvatskoj. Na po\u010detku je gradirao op\u0107a mjesta po kojima je kao \u010dlan Jugoslavenskog odbora, za\u010detnik politike \u201enovoga kursa\u201c i pokreta\u010d Novoga lista<\/em>, te kao antisrpski orijentiran dubrova\u010dki prava\u0161, Supilo prepoznatljiv sve u\u017eem krugu namjernika. Supilovu borbu protiv koalicije Srba-katolika i autonoma\u0161a koju je kao urednik Crvene Hrvatske<\/em> vodio 1890-ih u Dubrovniku Brali\u0107 je i\u0161\u010ditao u socijalnom klju\u010du, kao sukob mladog autsajdera s dru\u0161tvene margine i lokalne postaristokratske, ekonomske i intelektualne elite. Zatim je podsjetio na statisti\u010dke podatke koje Supilo donosi u \u010dlanku objavljenom u Rie\u010dkom novom listu <\/em>kolovoza 1911. (uklju\u010denom i u zbirku \u010dlanaka Politika u Hrvatskoj <\/em>iz iste godine), a koji se odnose na posve asimetri\u010dnu nacionalnu strukturu opozicionalnih <\/em>i vladinova\u010dkih<\/em> mandata u pet saziva Sabora tijekom Khuenove ere. (S obzirom da je me\u0111u europskim zemljama s ustavnim poretkom subdualisti\u010dka Hrvatska imala naju\u017ei korpus stanovni\u0161tva s aktivnim bira\u010dkim pravom, na ograni\u010deni stvarni doma\u0161aj tih podataka ukazivalo se i ranije \u2013 usp. npr. Srbi u Hrvatskoj <\/em>Drage Roksandi\u0107a, Zagreb 1991, str. 104-106; op. SM.) Uz to, osvrnuo se na Supilove kritike upu\u0107ivane naprednjacima kao nekriti\u010dkim filosrbima, njegova pomalo simplicisti\u010dka obja\u0161njenja o superiornoj politi\u010dkoj okretnosti banovinskih Srba, utjecaj slu\u017ebene Srbije na srpske politi\u010dare u Banovini i optu\u017ebe da je sam Supilo konfident srbijanske vlade, te njegovo vi\u0111enje \u201enarodnog jedinstva\u201c unutar kojeg je bilo nu\u017eno suzbijati frankova\u010dki ekskluzivizam, odnosno privoliti samostalce i radikale da razmi\u0161ljaju i djeluju unutar okvira hrvatske politi\u010dke nacije. Unitaristi\u010dku, integralnojugoslavensku fazu Supilova djelovanja prije po\u010detka Velikog rata Brali\u0107 je dr\u017eao potrebnom spomenuti, bez daljnjih komentara.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Stjepan \u0106osi\u0107 iznio je \u201emali mozaik sli\u010dica o Supilu\u201c. Povod za prvu bila je finalna re\u010denica romansirane biografije iz pera Josipa Horvata, gdje je urna sa Supilovim posmrtnim ostacima pogre\u0161no ubicirana u Kne\u017eev dvor, umjesto dubrova\u010dke Gradske vije\u0107nice. Kao vije\u0107nik po\u010detkom stolje\u0107a \u0106osi\u0107 je osobno imao priliku svjedo\u010diti koliko je slab interes taj predmet u doti\u010dnom okru\u017eenju pobu\u0111ivao. Isku\u0161enju da provjeri istinitost starije legende o tome kako je urna ustvari prazna nije odolio, no s obzirom da je nije bilo mogu\u0107e otvoriti, legendu nije uspio valjano potvrditi niti opovrgnuti. Sama urna imala je neobi\u010dan itinerar. Nekoliko godina nakon njegove smrti le\u017eala je zaboravljena u londonskom krematoriju, kojemu nitko nije pla\u0107ao le\u017earinu, da bi je zatim (\u010dini se na Me\u0161trovi\u0107ev poticaj) preuzeo i neko vrijeme \u010duvao Supilov prijatelj bankar Pavle Mitrovi\u0107. Napokon, na intervenciju novinarskog udru\u017eenja i uglednih Dubrov\u010dana, krajem 1927. parabrodom Sr\u0111 bila je prevezena iz Londona i na Su\u0161aku sve\u010dano izlo\u017eena na odru 29. prosinca, odakle je prevezena za Dubrovnik. Na samu Novu godinu 1928., nakon ceremonije u kojoj je slu\u017ebeno sudjelovala dr\u017eava, pohranjena je u Gradsku vije\u0107nicu, gdje se i danas \u010duva. \u0106osi\u0107 se zatim vra\u0107a na sam po\u010detak Supilova politi\u010dkog djelovanja \u2013 osnivanje tajnog \u0111a\u010dkog dru\u0161tva, koje je nastupalo pod geslom Dole sa svim, \u0161to na Nijemca sje\u0107a!<\/em>, \u010diji su \u010dlanovi demonstrativno odbili pozdraviti prijestolonasljednika Rudolfa skidanjem kape prilikom njegova posjeta Dubrovniku 1885. godine, zbog \u010dega su izba\u010deni iz \u0161kole. Dok je Melku \u010cingriji na intervenciju \u010cingrije starijeg omogu\u0107en povratak, Supilo je bio li\u0161en te mogu\u0107nosti. Zavr\u0161io je tek dva razreda Poljodjelske \u0161kole i u osnovi je do kraja \u017eivota ostao samouk. \u0106osi\u0107 ga ipak smatra fenomenom bez premca i usporedbe (izuzev eventualno s Radi\u0107em) na politi\u010dkoj sceni Hrvatske, istovremeno karizmatikom, pragmatikom i dosljedno na\u010delnim \u010dovjekom, prvim koji je uspio uistinu probiti barijeru izme\u0111u Dalmacije i Hrvatske. Ve\u0107 kao dvadesetjednogodi\u0161njak postao je urednik i pokreta\u010dka snaga Crvene Hrvatske<\/em>, dok su suradnici Mato Pi\u0161ta i Vlaho Bogdan bili vi\u0161e od trideset godina stariji. Upravo zahvaljuju\u0107i tom listu razbijen je pokret Srba-katolika u Dubrovniku. Rano sazrijeva\u0107i, osnovna je politi\u010dka na\u010dela definirao u inicijalnoj fazi i u daljnjem ih razvoju kao veliki strateg unato\u010d \u010destim takti\u010dkim zaokretima u bitnome potvr\u0111ivao. Iz zapisa sunarodnjaka i stranih suvremenika (Ferrero, Grey, Steed, Seton-Watson) jasno je kako je na okolinu ostavljao izuzetno jak utjecaj, \u0161to mu je tijekom relativno kratkoga \u017eivota priskrbilo \u010ditavu galeriju sna\u017enih neprijatelja. \u0106osi\u0107 je na kraju preuzeo Horvatovu ocjenu o Supilu kao politi\u010dkom jasnovidjeocu<\/em> te istaknuo da stogodi\u0161njica njegove smrti obvezuje zainteresiranu javnost. Pozvao je na novo \u010ditanje i dopunu goleme literature iz jugoslavenskog razdoblja, osobito \u0161to se ti\u010de prve, dubrova\u010dke faze njegova djelovanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u017deljko Holjevac pozabavio se ranije neobjavljenim izvorima koje je prona\u0161ao u fondu Zemaljske vlade Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva. Rije\u010d je o obavje\u0161tajnim materijalima koji su o Supilu pribavljani u drugoj polovici 1914. i prvoj polovici 1915. godine, nakon njegova odlaska u emigraciju sredinom srpnja 1914., u osvit Velikoga rata. Ugarska je vlada i redarstvo izvje\u0161tavalo Zemaljsku vladu o Supilovom kretanju i aktivnostima diljem zara\u0107ene Europe. Tako ministar-predsjednik Istv\u00e1n Tisza ve\u0107 po\u010detkom kolovoza javlja o Supilovim kontaktima sa \u201esumnjivim\u201c Srbima i Talijanima u Veneciji, a su\u0161a\u010dko ga redarstvo na staru godinu locira u istom gradu. Ve\u0107 po\u010detkom sije\u010dnja 1915. Tisza obavje\u0161tava Zagreb da je Supilo, koji raspola\u017ee znatnim nov\u010danim sredstvima, otputovao u London gdje se predstavlja kao ugarski narodni zastupnik, dr\u017ei politi\u010dka predavanja i javno isti\u010de potrebu za mirom. Isti izvor u travnju upozorava na op\u0161iran \u010dlanak objavljen mjesec dana ranije u Corriere della Sera<\/em> o Supilu, otprilike kada i dr\u017eavno nadodvjetni\u0161tvo u Zagrebu poduzima izvide pod optu\u017ebom za veleizdaju. Zatim su registrirani \u010dlanci iz ruskog tiska; sam Supilo u Trumbi\u0107evu dru\u0161tvu u travnju se nalazio u Sankt-Peterburgu, gdje je \u201einspirirao\u201c tamo\u0161nji tisak o na\u0161im prilikama. Slijedio je put u Ni\u0161 i sastanak s Pa\u0161i\u0107em, pa Bukure\u0161t i ponovo Sankt-Peterburg. Po\u010detkom srpnja be\u010dka je policija u posjedu pari\u0161kog tiska koji izvje\u0161tava o skupu Jugoslavena, a jo\u0161 krajem svibnja 1915. dr\u017eavno je nadodvjetni\u0161tvo podiglo optu\u017enicu zbog veleizdaje pred mjesno nadle\u017enim kaznenim sudom u Rijeci.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Zlatko Matijevi\u0107 Supilovo je djelovanje poku\u0161ao osvijetliti kroz njegove odnose sa Stjepanom Zagorcem, pri \u010demu se dijelom oslanjao na neobjavljene Zagor\u010deve memoare koji se \u010duvaju u NSK, a koji su u literaturi uglavnom zanemareni. Zagorac je ro\u0111en 1868. u Karlovcu. Krajem stolje\u0107a slovi za jednog od klju\u010dnih zagovornika kr\u0161\u0107anskog socijalizma na na\u0161em podru\u010dju. Jedan je od osniva\u010da Hrvatske stranke prava 1904., gdje uz Bauera i Haramba\u0161i\u0107a kao tajnik stranke ima vode\u0107u ulogu. U razdoblju od 1905. do 1914. (uz kra\u0107i prekid 1908.-1909.) blisko sura\u0111uje sa Supilom. Gorljivi je zagovaratelj Rije\u010dke rezolucije, pa ve\u0107 1905. u Zagrebu objavljuje bro\u0161uru Istina o rie\u010dkoj rezoluciji ili Tko vara narod<\/em>, a sudjeluje i u pregovorima s ma\u0111arskom opozicijom. Neuspjeh pe\u0161tanske opstrukcije i posljedi\u010dno dono\u0161enje \u017eeljezni\u010darske pragmatike vodilo ga je postupnom preispitivanju odnosa s Koalicijom, odnosno istupanju. Na poziv iz Be\u010da, vjerojatno vojne kancelarije prijestolonasljednika, krajem 1907. na njema\u010dkom pi\u0161e memorandum koji \u0107e zna\u010diti povratak na prava\u0161ki program iz 1894., uz priznavanje srpske narodnosti i crkvene autonomije unutar okvira hrvatske politi\u010dke nacije. HSP bi tako\u0111er trebao napustiti Koaliciju, raditi na fuzioniranju razli\u010ditih prava\u0161kih opcija te ostvarenju trijalisti\u010dkog preure\u0111enja Monarhije. Tijekom 1908. redale su se Zagor\u010deve polemike sa Supilom oko Supilova navodnog prepu\u0161tanja Bosne Srbiji, njegovim ovlastima u pregovorima s ma\u0111arskom stranom u ime Koalicije, Zagor\u010devim kontaktima s ugarskom vladom i prijestolonasljednikom preko zastupnika Hod\u017ee oko pitanja novog sporazuma s Ma\u0111arima, \u010diji je tijek Zagorac javno obznanio, pregovorima s Rauchom oko stvaranja novog prava\u0161kog bloka itd. Naposljetku se Zagorac privremeno priklju\u010dio Star\u010devi\u0107evoj stranci prava, dok je za vrijeme rata bio \u010dlan frankova\u010dkog kluba u Saboru, ali ne i stranke. Ostaje kuriozitet da je na Friedjungovom procesu sudjelovao kao svjedok obrane, no svjedo\u010dio je u korist Supila, a zanijekao je i kontakte ostatka Koalicije s Beogradom, \u0161to do danas ostaje prijeporno. U korespondenciji iz 1912. Supilo i Zagorac se nazivaju \u201eprijateljima\u201c, a isti je termin upotrijebljen i u Supilovu pismu Trumbi\u0107u s kraja 1914. godine. Sam Zagorac se pri stvaranju Dr\u017eave SHS izja\u0161njavao kao \u201esupilovac\u201c, odnosno prista\u0161a federalisti\u010dke koncepcije, zbog \u010dega je bio nadziran i tek je na opetovanu intervenciju kod bana Tomljenovi\u0107a dobio jamstva da \u0107e se s tim prestati. Posljednja faza njegova djelovanja ispunjena je pomalo neobi\u010dnim zaokretima. Sudjelovao je pri osnivanju Hrvatske (staro)katoli\u010dke crkve 1923. i postao njen sve\u0107enik, a u isto je vrijeme prvi put postao gradona\u010delnik Karlovca. Poslije progla\u0161enja Diktature priklju\u010dio se novoosnovanoj Jugoslavenskoj nacionalnoj stranci i nedugo prije smrti po drugi put obna\u0161ao du\u017enost karlova\u010dkog gradona\u010delnika.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Stjepan Matkovi\u0107 smatra da je Supilo kao borbeni politi\u010dar i novinar obilje\u017eio jedno razdoblje hrvatske politike. Poziva na novo \u010ditanje Supilove uloge, s obzirom da su i pored brojnih historiografskih radova (izme\u0111u ostalih, Dragovana \u0160epi\u0107a, Nik\u0161e Stan\u010di\u0107a, Ive Peri\u0107a i Bogdana Radice), sna\u017eniji utjecaj ostvarile ocjene publicista i knji\u017eevnika. Podsjetio je da je i sam Antun Gustav Mato\u0161 sura\u0111ivao s Novim listom<\/em>, no da se kao prava\u0161 kasnije kriti\u010dki odnosio prema Supilovim politi\u010dkim manevrima. Kao prijeporne to\u010dke izdvojio je Supilovo navodno isporu\u010divanje Bosne velikosrpskim aspiracijama, animozitet prema Zagrebu i njegovoj politi\u010dkoj i intelektualnoj eliti, navodno pre\u0161u\u0107ivanu ulogu rije\u010dkoga kapitala u pokretanju i djelovanju Novog lista<\/em> te zaokret u odnosima s vrhbosanskim (sarajevskim) nadbiskupom Josipom Stadlerom nakon 1900. godine. Kakogod, njegovo je djelovanje mogu\u0107e osvijetliti iz niza razli\u010ditih vrsta suvremenih izvora, od komentara i pisama brojnih suvremenika koji su postupno izranjali, do obavje\u0161tajnih izvora i tiska s podru\u010dja cijele Monarhije. Plauzibilnom pritom dr\u017ei uvrije\u017eenu podjelu na tri faze, od dubrova\u010dke u kojoj je odigrao va\u017enu ulogu u obrani hrvatskog identiteta, preko rije\u010dke simbolizirane Novim listom<\/em>, do emigrantske. Premda je odustao od osnivanja Hrvatskog odbora, u trajne mu se zasluge mo\u017ee upisati upoznavanje javnosti s odredbama tajnog Londonskog ugovora, suprotstavljanje Pa\u0161i\u0107evim velikosrpskim\/unitaristi\u010dkim koncepcijama i rani izlazak iz Jugoslavenskog odbora. Duboko proturje\u010dna osoba, ostaje simbol pronicljivosti i izigranosti Hrvatske u Prvom svjetskom ratu, a njegovu ulogu nije uspio zasjeniti ni kona\u010dni psihi\u010dki slom.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Na kraju, akademik Stan\u010di\u0107 prisjetio se obilje\u017eavanja stote godi\u0161njice Supilova ro\u0111enja, u Dubrovniku 1970. godine, u \u010dijoj je organizaciji sam sudjelovao.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U travnju ove godine Hrvatska je po\u0161ta u seriji \u201eZnameniti Hrvati\u201c izdala po\u0161tansku marku sa Supilovim likom i dijelom naslovnice Novog lista<\/em>. Odjel za povijest Matice hrvatske ovim joj se okruglim stolom pridru\u017eio kao \u2013 koliko mi je poznato nakon savjesno poduzetih napora na Svemre\u017eju \u2013 jedina institucija u Republici Hrvatskoj koja je doli\u010dno obilje\u017eila stotu godi\u0161njicu smrti Frana Supila. Bilo je i pozvanijih (od Op\u0107ine Konavle, Grada Dubrovnika, Grada Rijeke, Hrvatskog sabora, Novog lista<\/em> do \u2013 mo\u017eda najprije \u2013 Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva) koji su to propustili u\u010diniti. Stoga organizaciju ovog okruglog stola mo\u017eemo samo pozdraviti, tim vi\u0161e \u0161to se u osvjetljavanju fenomena Supilo sudjelovalo i s dijelom izvornih prinosa. Prezentirana \u010ditanja s dr\u017eavotvornim naglascima imaju legitimno upori\u0161te u Supilovu \u017eivotnom putu. Me\u0111utim, njegovo je kubisti\u010dki samostilizirano lice ve\u0107 pristajalo i uz druge teleolo\u0161ke okvire (usp. nekrolog RWSW-a objavljen pod naslovom \u201eA Southern Slav Patriot\u201c u \u010dasopisu The New Europe<\/em>, vol. IV. No. 51, October 4, 1917. ili \u201eUvod\u201c Vase Bogdanova Politici u Hrvatskoj <\/em>u izdanju zagreba\u010dke Kulture 1953.), pa smo sigurni da je neke grimase sa\u010duvalo i za budu\u0107nost. [I<\/em>]ma vi\u0161e stvari izme\u0111u neba i zemlje, moj Horacije, no \u0161to sanja Tvoja filozofija<\/em>, prepisujemo za kraj liniju iz dramoleta \u201eRazgovor sjena u hrvatskom limbu\u201c, nastalom u, koliko je to protekom vremena uop\u0107e mogu\u0107e, autenti\u010dnom supilovskom okru\u017eenju (napisan je na poticaj uredni\u0161tva <\/em>Novog lista, a u prigodi proslave stote obljetnice ovih novina, na kojoj je izveden po glumcima rije\u010dkog Kazali\u0161ta (prosinac 1999), a potom je u sve\u010danom broju istih novina i objavljen<\/em>, stoji u bibliografskoj bilje\u0161ci iz Kaspariane <\/em>Slobodana \u0160najdera, Zagreb 2005, jednoj od onih koje nedostaju u natuknici o Supilu <\/a>Hrvatskog biografskog leksikona<\/em>).<\/p>\n

 <\/p>\n

Stipe Mlikoti\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-6434","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":6434,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":6434,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":6434,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":6434,"position":3},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":6434,"position":4},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":6434,"position":5},"title":"Okrugli stol “Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6434"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6434\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6440,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6434\/revisions\/6440"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}