{"id":6430,"date":"2017-10-18T09:03:26","date_gmt":"2017-10-18T09:03:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6430"},"modified":"2017-10-18T09:07:52","modified_gmt":"2017-10-18T09:07:52","slug":"john-williams-povijesni-roman-august","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6430","title":{"rendered":"John Williams, povijesni roman \u201cAugust\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Izdava\u010d Fraktura upravo je objavio hrvatsko izdanje povijesnog romana \u201cAugust\u201d Johna Williamsa za koji navodi da je \u201cravan klasicima Ja, Klaudije Roberta Gravesa i Hadrijanovim memoarima Marguerite Yourcenar\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Fraktura<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>John Williams<\/p>\n<p><strong><em>August<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jezik izvornika: engleski<\/p>\n<p>Prijevod: Patricija Horvat<\/p>\n<p>Broj stranica: 384<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2017.<\/p>\n<p>ISBN: 978-953266901-5<\/p>\n<p>Naslov izvornika: Augustus<\/p>\n<p>Vrsta uveza: Tvrdi uvez<\/p>\n<p>Visina: 210 mm<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O knjizi<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Roman kojim je John Williams, autor kultnog <em>Stonera<\/em>, osvojio najzna\u010dajniju ameri\u010dku knji\u017eevnu nagradu National Book Award pri\u010da je o \u017eivotu utemeljitelja Rimskoga Carstva Gaja Oktavijana, povijesti znanog kao August. Ravan klasicima <em>Ja, Klaudije<\/em> Roberta Gravesa i <em>Hadrijanovim memoarima<\/em> Marguerite Yourcenar, Williamsov <strong><em>August <\/em><\/strong>nije samo iznimno mudar i dramati\u010dan portret \u010dovjeka koji od bole\u017eljiva mladi\u0107a postaje tridesettrogodi\u0161nji gospodar svijeta, ili ostarjeli vladar koji se zbog Rima odri\u010de onoga \u0161to mu je najmilije \u2013 on je i zadivljuju\u0107a freska u kojoj Williams o\u017eivljava jedan od najuzbudljivijih djeli\u0107a svjetske povijesti: razdoblje od smrti Julija Cezara do posljednjih Augustovih dana, sa svim njegovim ratovima i razdorima, najistaknutijim protagonistima, dr\u017eavnicima, umjetnicima i ratnicima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Slu\u017ee\u0107i se epistolarnom formom, u kojoj se svi glasovi \u2013 veli\u010danstveno \u2013 na kraju sklapaju oko glavnoga lika, <strong><em>August<\/em><\/strong> je kona\u010dna pobjeda pisca koji je napokon prepoznat kao velikan ameri\u010dke knji\u017eevnosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cNajbolji povijesni roman ameri\u010dke knji\u017eevnosti.\u201d -The Washington Post<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cIznimno vje\u0161to i suptilno John Williams ne samo da o\u017eivljava drevni Rim i osniva\u010da njegova carstva ve\u0107 nam i pokazuje kako taj strani i daleki svijet mo\u017ee osvijetliti na\u0161e \u017eivote danas.\u201d \u2013 New Statesman<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cRoman nevjerojatna raspona i zadivljuju\u0107e minucioznosti koji ni u jednome trenutku ne \u017ertvuje jedno na ra\u010dun drugoga.\u201d \u2013 Financial Times<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cWilliams je stvorio neodoljivo, psiholo\u0161ki uvjerljivo knji\u017eevno djelo \u2013 dosljedan, vrsno napisan portret.\u201d \u2013 The New York Times<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cIznimno vje\u0161to i suptilno John Williams ne samo da o\u017eivljava drevni Rim i osniva\u010da njegova carstva ve\u0107 nam i pokazuje kako taj strani i daleki svijet mo\u017ee osvijetliti na\u0161e \u017eivote danas.\u201d \u2013 New Statesman<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cRoman nevjerojatna raspona i zadivljuju\u0107e minucioznosti koji ni u jednome trenutku ne \u017ertvuje jedno na ra\u010dun drugoga.\u201d \u2013 Financial Times<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cWilliams je stvorio neodoljivo, psiholo\u0161ki uvjerljivo knji\u017eevno djelo \u2013 dosljedan, vrsno napisan portret.\u201d \u2013 The New York Times<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/august.html\">https:\/\/fraktura.hr\/august.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6433,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-6430","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/august-1.jpg?fit=799%2C348&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53144,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53144","url_meta":{"origin":6430,"position":0},"title":"Novi brojevi \u010dasopisa \u201ePovijesni prilozi\u201c (44\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2025. godini iza\u0161la su dva nova broja \u010dasopisa \u201ePovijesni prilozi\u201c Hrvatskog instituta za povijest, oba broja u cijelosti su dostupna na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Povijesni prilozi, Vol. 44 No. 68, 2025. https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/25945 Povijesni prilozi, Vol. 44 No. 69, 2025. https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26431","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":6430,"position":1},"title":"Drago Ma\u017ear, &#8220;Dva kurira&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":6430,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":6430,"position":3},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53886","url_meta":{"origin":6430,"position":4},"title":"Peta Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 29. do 31. svibnja 2026. odr\u017eana je uz povijesni lokalitet crkve sv. Martina u Martinu 5. Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da. O toj je manifestaciji o\u017eivljene povijesti diplomski rad Festivali srednjovjekovlja u Republici Hrvatskoj. Primjer Na\u0161i\u010dke vite\u0161ke pri\u010de napisala Sara Pavelik 2025. godine. Iz medija: https:\/\/nasice.hr\/vijesti\/zavrsila-jubilarna-peta-nasicka-viteska-prica\/ https:\/\/nasice.com\/nasicka-viteska-prica-ponovno-ozivjela-srednji-vijek-pod-zidinama-crkve-sv-martina\/ https:\/\/magazin.hrt.hr\/price-iz-hrvatske\/nasicka-viteska-prica-donosi-jedinstven-dozivljaj-srednjovjekovne-povijesti-12744630","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":6430,"position":5},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6430","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6430"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6430\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6432,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6430\/revisions\/6432"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6433"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6430"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6430"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6430"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}