{"id":6400,"date":"2017-10-17T11:59:52","date_gmt":"2017-10-17T11:59:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6400"},"modified":"2017-10-17T11:59:52","modified_gmt":"2017-10-17T11:59:52","slug":"index-hr-serijal-o-nacionalnim-narativima-6-tema-granica-na-drini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6400","title":{"rendered":"Index.hr \u2013 serijal o nacionalnim narativima (6. tema: granica na Drini)"},"content":{"rendered":"

Upu\u0107ujemo na \u0161esti prilog iz serijala portala Index.hr \u201cRu\u0161imo hrvatske mitove: Je li hrvatska granica na Drini povijest ili usta\u0161ki mit?\u201d za koji govori povjesni\u010dar Hrvoje Gra\u010danin.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Index.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

RU\u0160IMO HRVATSKE MITOVE Je li hrvatska granica na Drini povijest ili usta\u0161ki mit?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pi\u0161e: Nenad Jari\u0107 Dauenhauer<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

15.10.2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

MIT o “granici na Drini\u201c, uz onaj o Hrvatskoj kao “predzi\u0111u kr\u0161\u0107anstva\u201c, jedan je od najistaknutijih narativa klju\u010dnih za razumijevanje hrvatske dru\u0161tvene, politi\u010dke i kulturne svijesti. U njemu Hrvatska ima status \u010duvarice kr\u0161\u0107anstva kao i europske civilizacije i kulture, odnosno \u010duvarice va\u017ene granice izme\u0111u istoka i zapada koja je povijesno na Drini.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Od 1990-ih on se ponovno o\u017eivljava u redovima radikalne desnice, me\u0111u ostalim i kroz pjesme s usta\u0161kom ikonografijom kakve rado izvodi Marko Perkovi\u0107 Thompson.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

No koliko je on utemeljen u stvarnim povijesnim \u010dinjenicama i koliko uistinu ima drevnih upori\u0161ta, pitanje je koje tra\u017ei poja\u0161njenja struke.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Koja je ideja serijala tekstova “Ru\u0161imo hrvatske mitove”?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatska kao i sve zemlje svijeta, ima neke nacionalne narative o li\u010dnostima, doga\u0111ajima i simbolima koji su na va\u017ean na\u010din obilje\u017eili njezinu povijest. Neki od njih pripadaju tako davnoj pro\u0161losti, iz koje nam je ostalo toliko malo materijalnih ostataka, da pri\u010de nije objektivno lako razlu\u010diti od stvarnosti, odnosno od povijesnih \u010dinjenica. U nekim drugim slu\u010dajevima ne postoji politi\u010dka volja da se to u\u010dini onako kako bi zahtijevala pravila struke. Index je stoga, u suradnji s uglednim hrvatskim povjesni\u010darima, pokrenuo serijal \u010dlanaka u kojima nastojimo predstaviti analize nekih od na\u0161ih najva\u017enijih narativa koje bi trebale pomo\u0107i da se shvati \u0161to je u njima mit, a \u0161to istina. Cilj nije negacija narativa, ve\u0107 preispitivanje \u2013 ponekad \u0107e historiografija potvrditi narativ, a ponekad utvrditi da je on mit ili pak ne\u0161to izme\u0111u.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prvi u nizu na\u0161ih tekstova bavio se Vi\u0161eslavom, drugi Branimirom, tre\u0107i Tomislavom, \u010detvrti Zvonimirom, peti pri\u010dom o Pacta Conventa, navodnom ugovoru izme\u0111u Hrvata i Ma\u0111ara koji je Hrvatima bio temelj za borbu za ve\u0107e razine neovisnosti u zajedni\u010dkoj dr\u017eavi.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Novi, \u0161esti nastavak posvetili smo granici na Drini, a u njemu nam je sugovornik, odnosno autor bio dr. sc. Hrvoje Gra\u010danin, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (na slici dolje). Hrvoje Gra\u010danin predaje europsku i svjetsku povijest srednjeg vijeka, a istra\u017eiva\u010dki se bavi kasnoanti\u010dkom i ranosrednjovjekovnom povije\u0161\u0107u, kasnoanti\u010dkim i ranosrednjovjekovnim povijesnim spisateljstvom te bizantskom civilizacijom. Dugogodi\u0161nji je suradnik \u010dasopisa Meridijani s biografijama povijesnih li\u010dnosti i \u010covjek i svemir s temama iz povijesti astronomije, a sura\u0111uje i u emisijama HR-a Putnici kroz vrijeme, Povijest \u010detvrtkom i Povijesne kontroverze, prije i u televizijskim emisijama HTV-a Tre\u0107a povijest i Pogled u pro\u0161lost. Prevodi s engleskog i njema\u010dkog jezika.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Cijeli prilog dostupan je na poveznici:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/rusimo-hrvatske-mitove-je-li-hrvatska-granica-na-drini-povijest-ili-ustaski-mit\/1000809.aspx<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6401,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6400","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/Drina-most-granica.jpg?fit=625%2C352&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":6400,"position":0},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":6400,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":6400,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":6400,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Hrvatska kultura u Krakovu” (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53745,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53745","url_meta":{"origin":6400,"position":4},"title":"U HAZU znanstveno-stru\u010dni skup Hrvatska moderna arhitektura \u2013 problemi vrednovanja, za\u0161tite i obnove","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\u00a0organizira znanstveno-stru\u010dni skup\u00a0Hrvatska moderna arhitektura \u2013\u00a0problemi vrednovanja, za\u0161tite i obnove\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u dvije sesije:\u00a0u ponedjeljak 1. lipnja 2026. od 10 do 14 sati i\u00a0u utorak 16. lipnja 2026. od\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":6400,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6400"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6400\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6402,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6400\/revisions\/6402"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}