{"id":6355,"date":"2017-10-16T07:49:47","date_gmt":"2017-10-16T07:49:47","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6355"},"modified":"2017-10-16T08:03:02","modified_gmt":"2017-10-16T08:03:02","slug":"kriticki-komentar-apela-hrvatskih-intelektualaca-za-slobodu-misli-i-govora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6355","title":{"rendered":"Kriti\u010dki komentar Apela hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora"},"content":{"rendered":"<p>Branimir Jankovi\u0107 kriti\u010dki komentira i analizira Apel hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora (10.X.2017, <a href=\"http:\/\/slobodamisljenja.com\/\">http:\/\/slobodamisljenja.com\/<\/a>).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Apel hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora (10. listopada 2017, <a href=\"http:\/\/slobodamisljenja.com\/\">http:\/\/slobodamisljenja.com\/<\/a>) potrebno je kriti\u010dki analizirati i komentirati s obzirom da su njegovi inicijalni potpisnici mnogi hrvatski povjesni\u010dari i da govori o nekoliko va\u017enih pitanja vezanih uz povijesnu znanost i povijest u javnosti. Apel je mogu\u0107e analizirati na tri razine: trenutak u kojem se javlja, vode\u0107e potpisnike i njegov sadr\u017eaj.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iako na\u010delno i univerzalno intoniran \u2013 isti\u010du\u0107i va\u017enost slobode mi\u0161ljenja i govora te istra\u017eivanja i interpretiranja svih povijesnih tema \u2013 Apel ipak dolazi kao rezultat posve konkretnih okolnosti. Rije\u010d je naime s jedne strane o kontekstu rada Vije\u0107a za suo\u010davanje s posljedicama vladavine nedemokratskih re\u017eima od kojeg se o\u010dekuju skore preporuke za daljnje djelovanje o prijepornim pitanjima, a s druge strane o politi\u010dkim prijedlozima i javnim pozivanjima na sudsko sankcioniranje i pravno reguliranje zabrane kori\u0161tenja usta\u0161kog pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c i drugih simbola NDH. Upravo je to dvoje \u2013 potencijalni napuci Vije\u0107a i zabrana pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c \u2013 ono \u010demu se Apel \u017eeli konkretno suprotstaviti, \u0161to je kontekstualno jasno bez obzira na upotrebu na\u010delnih formulacija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Premda\u00a0bismo se kao profesionalni povjesni\u010dari neovisno od me\u0111usobnih stru\u010dnih i politi\u010dkih razlika svakako trebali slo\u017eiti s tvrdnjama iz Apela da se rad povjesni\u010dara ne mo\u017ee ravnati prema \u201erezolucijama i deklaracijama politi\u010dkih ustanova\u201c, ve\u0107ina inicijalnih potpisnika Apela nije se pridru\u017eila onim povjesni\u010darima koji su prilikom osnivanja Vije\u0107a kriti\u010dki isticali upravo to isto. No tada je situacija bila druga\u010dija. Naime osnivanje Vije\u0107a bilo je me\u0111u kriti\u010darima tuma\u010deno kao odlaganje rje\u0161enja spomen-plo\u010de s pozdravom ZDS u Jasenovcu, a iz prete\u017enog sastava Vije\u0107a (usprkos \u017eelje za odre\u0111enim balansiranjem) nije proizlazilo da \u0107e i\u0107i u smjeru zabrane ve\u0107 prije povezivanja NDH i socijalisti\u010dke\/komunisti\u010dke Jugoslavije pod zajedni\u010dkim nazivnikom nedemokratskih re\u017eima. Tada je bilo jedino za o\u010dekivati da \u0107e obje strane biti usmjeravane prema uzajamnim ustupcima. U me\u0111uvremenu je spomen-plo\u010da s neprimjerenim pozdravom premje\u0161tena iz Jasenovca, a iz politi\u010dkih i sudskih krugova dolazi sve vi\u0161e zahtjeva ili pak znakova u prilog zabrane upotrebe pozdrava ZDS. U tom izmijenjenom trenutku dolazi reakcija u formi na\u010delnog Apela.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povrh toga, kriti\u010dari Apela s pravom su isticali da me\u0111u potpisnicima protiv obvezuju\u0107e uloge rezolucija i deklaracija nalaze i oni povjesni\u010dari koji su se prilikom prethodnih i recentnih prijepora o Domovinskom ratu, jugoslavenskom socijalizmu\/komunizmu i antifa\u0161izmu u raznim prigodama kao i povodom javne rasprave o kurikularnoj reformi pozivali na Deklaraciju o Domovinskom ratu, Rezoluciju Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu i zazivali izravne politi\u010dke intervencije. Osim toga su suprotstavljeno im mi\u0161ljenje nerijetko nastojali diskreditirati na razne na\u010dine, ne polaze\u0107i tada od slobode interpretacija i mi\u0161ljenja koju sada toliko nagla\u0161avaju. Takvo djelovanje odre\u0111enog dijela potpisnika potpuno je dakle suprotno na\u010delima istaknutima u naslovu i sadr\u017eaju Apela. Zbog toga se inicijativi za Apel i znatnom dijelu njezinih potpisnika usprkos pozivu na vrijedna univerzalna na\u010dela mogu uputiti opravdani prigovori o situacijskoj selektivnosti i dosada\u0161njem djelovanju koje je bilo vrlo partikularno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>No iako se Apel mo\u017ee analizirati s obzirom na specifi\u010dan kontekst u kojem se javlja, kao i na dotada\u0161nje javno djelovanje potpisnika, potrebno je govoriti i o njegovoj sadr\u017eajnoj strani. Dapa\u010de, \u017eelio bih iza\u0107i iz \u2013 u hrvatskoj historiografiji, politici i javnosti \u2013 za\u010daranog kruga vrednovanja stavova kroz prvenstvenu prizmu imena koje ih je izgovorilo, podrazumijevaju\u0107i unaprijed stvoren podr\u017eavaju\u0107i ili oponiraju\u0107i sud. Treba stoga razgovarati i o polazi\u0161tima, tvrdnjama i argumentima iznesenima u Apelu. S na\u010delnom, ve\u0107 spomenutom, tvrdnjom da se povijesna istra\u017eivanja i interpretacije ne odre\u0111uju politi\u010dkim rezolucijama i deklaracijama zaista se mogu\u0107e itekako slo\u017eiti. Rije\u010d je o \u2013 dodao bih \u2013 \u0161irem pitanju autonomije povijesne znanosti o kojem bi se trebala ogla\u0161avati na\u0161a strukovna dru\u0161tva i povjesni\u010dari u cjelini, kad god se ona izravno ili neizravno dovodi u pitanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Me\u0111utim ono \u0161to je u samom tekstu Apela podlo\u017eno kriti\u010dkom preispitivanju jest, po mom mi\u0161ljenju, nedovoljno polazi\u0161no razlikovanje historiografske, pravne i komemorativne razine. Jednostavnije re\u010deno, ono \u0161to se pravno, zakonodavno i sudski presu\u0111uje o pojedinoj povijesnoj temi ne obvezuje na istozna\u010dan na\u010din i samu historiografiju. Isto tako, ono \u0161to se javno obilje\u017eava, kolektivno pamti i politi\u010dki i dru\u0161tveno komemorira ne onemogu\u0107ava historiografiji provo\u0111enje vlastitih istra\u017eivanja i izvo\u0111enje razli\u010ditih interpretacija. Naravno da te tri razine me\u0111usobno po\u010detno ili povratno utje\u010du jedna na drugu, no radi se ipak o trima zasebnim razinama s vlastitim pretpostavkama i praksama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zbog toga tvrdnje kriti\u010dki usmjerene prema \u201epoku\u0161ajima da se znanstvena istra\u017eivanja i interpretacije fakti\u010dno ograni\u010de odlukama pravosudnih tijela\u201c, odnosno \u201eda ih se ograni\u010di i propi\u0161e politi\u010dkim deklaracijama, zakonodavnim rje\u0161enjima ili pravosudnim odlukama\u201c \u2013 \u0161to se u Apelu dr\u017ei nasrtajom na \u201eznanost, demokraciju i slobodu\u201c, pozivaju\u0107i nasuprot tome na suzdr\u017eavanje od \u201epoliti\u010dkoga, zakonodavnog i pravosudnog ograni\u010davanja znanosti\u201c \u2013 nisu tako izravno povezane kako ih se \u017eeli predstaviti. Naime nije jasno za\u0161to bi eventualna zakonodavna i pravosudna zabrana, kako se navodi na kraju Apela, \u201etotalitarnih simbola\u201c (primjerice upotrebe pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c ili naziva ulice 10. travnja) u bilo \u010demu ograni\u010davala povijesna istra\u017eivanja i interpretacije. Time se ne zabranjuje istra\u017eivanje i reinterpretiranje, \u010dak ni revizionizam niti negiranje pojedinih aspekata ili cjeline NDH, ve\u0107 samo suvremena upotreba pozdrava ZDS. Takva zabrana o\u010digledno ne zadire u historiografsku praksu nego se ti\u010de \u0161irih dru\u0161tvenih, napose pravnih i komemorativnih pitanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Daljnji argument koji se tom prilikom poku\u0161ava ponuditi jest da bi zabrana \u201etotalitarnih simbola\u201c \u2013 zbog same zabrane kao takve \u2013 bila neprimjerena, navode\u0107i u zavr\u0161noj re\u010denici Apela sljede\u0107e: \u201eDemokratskom je poretku lak\u0161e otrpjeti negativne posljedice zloporabe totalitarnih simbola i apologije totalitarnih re\u017eima, kolikogod one nerazumne i \u0161tetne bile, negoli ugroziti slobodu misli i govora, slobodu izra\u017eavanja i istra\u017eivanja.\u201c O tome se dakako zaista mo\u017ee raspravljati (rije\u010d je o \u0161irem dru\u0161tvenom pitanju), no problem je \u0161to se pri tome ne spominje da ima i mnogo demokratskih poredaka koji prakticiraju zabranu. Njihovi argumenti nisu u Apelu uzeti u obzir, stoga se mo\u017ee dobiti krivi dojam da bi zabrana bila na\u010delno nedemokratska. U europskim zemljama koje su se odlu\u010dile za zabranu fa\u0161isti\u010dkih simbola (njima se primjerice 2017. godine pridru\u017eila Italija) nije dakako do\u0161lo ni do kakvog zabranjivanja ili ograni\u010davanja povijesnih istra\u017eivanja i interpretacija, odnosno misli i govora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ipak dr\u017eim da je pitanje zabrane simbola na\u010delno otvoreno za <em>pro et contra<\/em> diskusiju, stoga Apel mo\u017ee poslu\u017eiti kao poticaj za pokretanje javne rasprave u kojoj bi uz povjesni\u010dare sudjelovali i sociolozi, politolozi, pravnici i dr., izbjegavaju\u0107i time da debata o tom va\u017enom dru\u0161tvenom pitanju ostane samo u krugovima Vije\u0107a za suo\u010davanje s posljedicama vladavine nedemokratskih re\u017eima ili u rukama politi\u010dara. Bez obzira ho\u0107emo li se kao dru\u0161tvo odlu\u010diti za zabranu ili nezabranjivanje, nu\u017eno je da suvremena upotreba pozdrava ZDS ne prolazi bez politi\u010dkih, dru\u0161tvenih i strukovnih reakcija jasnog protivljenja, umjesto njihova izostanka ili nemalog broja povjesni\u010dara koji su iznosili razne vrste opravdavanja i umanjivanja, kao \u0161to je to do sada bio \u010dest slu\u010daj.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zaklju\u010dno re\u010deno, Apel hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora je legitimna politi\u010dka i strukovna poruka. Usprkos svoje na\u010delnosti, Apel je selektivnim izborom trenutka i motiva (protivljenje odre\u0111enom tijeku rada Vije\u0107a i mogu\u0107oj zabrani usta\u0161kog pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c) te zbog prethodnog djelovanja jednog dijela inicijalnih potpisnika podlo\u017ean opravdanim kritikama. Kao na\u010delni i univerzalni stav da se povijesne interpretacije ne odre\u0111uju deklaracijama i rezolucijama Apel je potpuno opravdan i mo\u017ee dodatno potaknuti va\u017enost pitanja autonomije povijesne znanosti. Apel me\u0111utim dovoljno ne razlikuje razinu povijesne znanosti od pravne i javne razine. Zato polazi od pogre\u0161ne pretpostavke da bi zakonodavna i pravosudna zabrana \u201etotalitarnih simbola\u201c (poput ZDS) zna\u010dila i ograni\u010davanje povijesnih istra\u017eivanja i interpretacija. Poziva se pritom na jednu demokratsku tradiciju nezabranjivanja, no ne spominje druge demokratske tradicije koje su provele zabranu, nimalo time ne ugro\u017eavaju\u0107i \u201eznanost, demokraciju i slobodu\u201c. Apel me\u0111utim mo\u017ee biti poticaj za javnu raspravu o argumentima za ili protiv zabrane upotrebe fa\u0161isti\u010dkih simbola. Sve su to va\u017ena pitanja o kojima bi trebali razmi\u0161ljati svi povjesni\u010dari, pri \u010demu je njihova dru\u0161tvena odgovornost i da ih javno komentiraju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Branimir Jankovi\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6299,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6355","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/Apel.jpeg?fit=2000%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":6355,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":6355,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":6355,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":6355,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":6355,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":6355,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6355","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6355"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6355\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6362,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6355\/revisions\/6362"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6299"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6355"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6355"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6355"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}