{"id":6348,"date":"2017-10-14T21:18:40","date_gmt":"2017-10-14T21:18:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6348"},"modified":"2017-10-14T21:19:11","modified_gmt":"2017-10-14T21:19:11","slug":"index-hr-intervju-s-njemackom-povjesnicarkom-marie-janine-calic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6348","title":{"rendered":"Index.hr: intervju s njema\u010dkom povjesni\u010darkom Marie-Janine Calic"},"content":{"rendered":"

Upu\u0107ujemo na intervju s njema\u010dkom povjesni\u010darkom Marie-Janine Calic, autoricom knjiga o povijesti Jugoslavije i Jugoisto\u010dne Europe, objavljen na portalu Index.hr.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Njema\u010dka povjesni\u010darka za Index: Tko izvikuje “Za dom spremni” vjerojatno je manipulator ili fa\u0161ist<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Index.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pi\u0161e: Gordan Duha\u010dek<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

nedjelja, 24.9.2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

NJEMA\u010cKA povjesni\u010darka Marie-Janine Calic (ro\u0111ena 1962.) predaje povijest jugoisto\u010dne Europe na minhenskom Ludwig-Maximilians-Universit\u00e4t. Ova doktorica povijesti bila je devedesetih i savjetnica Posebnog izaslanika UN-a za biv\u0161u Jugoslaviju, radila je stru\u010dne analize za Haa\u0161ki sud i njema\u010dko Savezno tu\u017eiteljstvo.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Marie-Janine Calic neprijeporno je najva\u017enija njema\u010dka povjesni\u010darka za povijest Balkana. Uredila je, napisala i objavila niz povijesnih radova i knjiga koje se bave povije\u0161\u0107u ove regije. Posebna podru\u010dja njenog znanstvenog interesa su povijest jugoisto\u010dne Europe u 19. i 20. stolje\u0107u, raspad Jugoslavije, nacionalno pitanje na Balkanu, njema\u010dka i europska politika prema regiji i povijest konflikata na Balkanu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Njene knjige \u201cPovijest Jugoslavije u 20. stolje\u0107u\u201d (iz 2010.) i \u201cJugoisto\u010dna Europa. Svjetska povijest regije\u201d (iz 2016.) dobile su niz pohvala u medijima njema\u010dkog govornog podru\u010dja i smatraju se standardnim djelima iz svojih podru\u010dja. \u010cesto gostuje u njema\u010dkim medijima kada se razgovara situaciji u regiji te pripada me\u0111u vode\u0107e opinion makere u njema\u010dkoj javnosti kada je u pitanju percepcija Balkana i prostora biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sve to su bili razlozi da prof.dr. Calic zamolimo za intervju, u kojem smo se zapravo vi\u0161e bavili aktualnim stanjem dru\u0161tva u Hrvatskoj koje je inficirano raspravama o povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ekstenzivno ste pisali o Jugoslaviji u 20. stolje\u0107u. Kako biste objasnili krvavi raspad te multinacionalne dr\u017eave nekome tko ima malo ili nikako znanja o onome \u0161to se dogodilo?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Svako pojednostavljivanje je opasno, no ipak \u0107u poku\u0161ati. Jugoslavija je u svakom pogledu bila jedna iznimno komplicirana dr\u017eava: uz etni\u010dku, vjersku i kulturnu raznolikost i\u0161le su velike socio-ekonomske razlike. Iz toga su proizilazili sukobi interesa i suprotstavljene predstave o politici.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tijekom 20. stolje\u0107a, a posebno nakon socijalisti\u010dke modernizacije, narasla je zamka razlike u blagostanju. Primjerice, 1945. su Slovenci po glavi stanovnika bili tri puta bogatiji od Kosovara, a krajem 1989. bili su bogatiji devet puta. Kada je u osamdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a Jugoslavija pro\u017eivljavala te\u0161ku gospodarsku krizu, republi\u010dka vodstva se nisu mogla ujediniti oko potrebnih reformi, politika na saveznoj razini je pak bila blokirana. Iz te gospodarske krize je nastala kriza legitimiteta, a iz nje sveobuhvatna kriza dr\u017eave.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Povrh toga, va\u017ene integrativne poveznice u 1980-ima su nestale. Tito je umro 1980., socijalizam je propadao i s njim najva\u017eniji postulat bratstva i jedinstva. S opadanjem sovjetske prijetnje i sukoba istoka i zapada, jugoslavenski \u201ctre\u0107i put\u201d sa samoupravljanjem i nesvrstano\u0161\u0107u pregazilo je vrijeme.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon sloma socijalisti\u010dkih sustava i okretanja nacionalizmu (dijelom nova, a dijelom postoje\u0107a) politi\u010dka vodstva jugoslavenskih republika nisu vi\u0161e bila spremna sklapati kompromise. Sve vi\u0161e su \u017eeljeli progurati navodno vi\u0161e nacionalne interese, koriste\u0107i se svim sredstvima i po svaku cijenu. Jedni su pripremali rat, a drugi su podr\u017eavali prihva\u0107anje takve mogu\u0107nosti. Mogu\u0107e je da je raspad Jugoslavije bio neizbje\u017ean. Ali ni rat, ni \u201cetni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja\u201d ni masovno ubijanje nisu bili neizbje\u017eni.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Cijeli intervju dostupan je na poveznici:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/njemacka-povjesnicarka-za-index-tko-izvikuje-za-dom-spremni-vjerojatno-je-manipulator-ili-fasist\/996127.aspx<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6349,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6348","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/Calic.jpg?fit=625%2C387&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":6348,"position":0},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":6348,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":6348,"position":2},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":6348,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":6348,"position":4},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":6348,"position":5},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 “Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6348"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6348\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6351,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6348\/revisions\/6351"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6349"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}