{"id":6294,"date":"2017-10-11T12:13:58","date_gmt":"2017-10-11T12:13:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6294"},"modified":"2017-10-11T12:14:43","modified_gmt":"2017-10-11T12:14:43","slug":"povodom-istupa-crkvenog-povjesnicara-marka-medveda-nacionalizam-je-protivan-krscanstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6294","title":{"rendered":"Povodom istupa crkvenog povjesni\u010dara Marka Medveda (\u201eNacionalizam je protivan kr\u0161\u0107anstvu\u201c)"},"content":{"rendered":"<p>Urednik portala Historiografija.hr podr\u017eava glasove u Crkvi poput Marka Medveda koji \u201ekao povjesni\u010dar i katolik\u201c dr\u017ei nu\u017enim \u201eukazati na pogubnost nacionalizma\u201c (protive\u0107i se dakako suvremenoj upotrebi pozdrava \u201eZDS\u201c i ne opravdavaju\u0107i je kontekstom Domovinskog rata, kao \u0161to to mnogi \u010dine) \/ Nadamo se da \u0107e u Crkvi takvih istupa ili rasprava o nacionalizmu biti jo\u0161.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>KATOLICI I &#8216;ZA DOM SPREMNI&#8217;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>NACIONALIZAM JE PROTIVAN KR\u0160\u0106ANSTVU <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ugledni katoli\u010dki intelektualac pi\u0161e za Jutarnji: &#8216;Zazivati danas ZDS zna\u010di rehabilitirati usta\u0161ki pozdrav&#8217;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>AUTOR: Marko Medved<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Jutarnji list<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>OBJAVLJENO: 24.09.2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eU sredi\u0161tu hrvatske javnosti ve\u0107 se neko vrijeme nalazi pitanje uporabe pozdrava \u201cZa dom spremni!\u201d. Kao povjesni\u010dar iz Rijeke i kao katolik osje\u0107am potrebu da hrvatskoj javnosti, prigodom obilje\u017eavanja 70. godi\u0161njice pripajanja Rijeke i Istre Hrvatskoj, kao i 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora kojima je osnovana dana\u0161nja Europska unija, uka\u017eem na neprihvatljivost uporabe identitetskih sastavnica NDH. Uzrok nesposobnosti u suo\u010denju s tim pitanjem le\u017ei u nacionalizmu kojega se hrvatsko dru\u0161tvo danas ne uspijeva na zadovoljavaju\u0107i na\u010din osloboditi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(&#8230;)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sli\u010dno tomu, radikaliziraju\u0107i domoljublje mnogi danas upadaju u nacionalizam. Nacionalizam je negacija istinskog domoljublja. Zazivati danas pozdrav \u201cZa dom spremni!\u201d zna\u010di rehabilitirati usta\u0161ki pozdrav. Kao povjesni\u010dar i katolik u savjesti osje\u0107am obvezu ukazati na pogubnost nacionalizma. Nacionalizam je protivan kr\u0161\u0107anstvu.\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(&#8230;)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/nacionalizam-je-protivan-krscanstvu-ugledni-katolicki-intelektualac-pise-za-jutarnji-zazivati-danas-zds-znaci-rehabilitirati-ustaski-pozdrav\/6577554\/\">http:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/nacionalizam-je-protivan-krscanstvu-ugledni-katolicki-intelektualac-pise-za-jutarnji-zazivati-danas-zds-znaci-rehabilitirati-ustaski-pozdrav\/6577554\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6295,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6294","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/M-Medved.jpg?fit=640%2C425&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":6294,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":6294,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":6294,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":6294,"position":3},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":6294,"position":4},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54145,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54145","url_meta":{"origin":6294,"position":5},"title":"Povjesni\u010dar Max Bergholz dobitnik presti\u017ene Dan David nagrade","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Povjesni\u010dar Max Bergholz - koji je dobro poznat i doma\u0107oj stru\u010dnoj javnosti - jedan je od devet dobitnika me\u0111unarodne nagrade Dan David za 2026. godinu, te - kako se isti\u010de - najve\u0107e svjetske nagrade u podru\u010dju povijesne znanosti. Op\u0161irnije: https:\/\/www.concordia.ca\/news\/stories\/2026\/06\/16\/concordia-professor-max-bergholz-wins-the-worlds-largest-history-award.html https:\/\/dandavidprize.org\/winners\/max-bergholz https:\/\/dandavidprize.org\/our-winners","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6294"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6294\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6297,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6294\/revisions\/6297"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6295"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}