{"id":6254,"date":"2017-10-10T10:14:35","date_gmt":"2017-10-10T10:14:35","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6254"},"modified":"2017-10-10T15:33:01","modified_gmt":"2017-10-10T15:33:01","slug":"kultura-pamcenja-u-hrvatskoj-i-europi-kako-dalje-na-odabranim-lokacijama-na-golom-otoku-grguru-pagi-i-rabu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6254","title":{"rendered":"Kultura pam\u0107enja u Hrvatskoj i Europi (kako dalje na odabranim lokacijama na Golom otoku, Grguru, Pagu i Rabu)"},"content":{"rendered":"

Od 29. rujna do 1. listopada 2017. u Rijeci je odr\u017ean skup u organizaciji Zaklade Friedrich Ebert i Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u – Documenta.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Kultura pam\u0107enja u Hrvatskoj i Europi<\/strong> \/ Rijeka<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

KULTURA PAM\u0106ENJA U HRVATSKOJ I SUVREMENOJ EUROPI (kako dalje na odabranim lokacijama na Golom otoku, Grguru, Pagi i Rabu)\u00a0 naziv je skupa kojeg njema\u010dka Zaklada Friedrich Ebert i Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u organiziraju u Rijeci, petak, 29. rujna 2017., Hotel Bonavia, Dolac 4, s po\u010detkom u 12.00 h.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kroz uvodna izlaganja na po\u010detku skupa govorit \u0107e Vesna Ter\u0161eli\u010d, voditeljica Documente, Max Brandle, Friedrich Ebert Stiftung, Valerij Jure\u0161i\u0107, Primorsko \u2013 goranska \u017eupanija, Nata\u0161a Matau\u0161i\u0107, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb i Martin Previ\u0161i\u0107, Filozofski fakultet, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu. Uz okrugli stol i radionice skup uklju\u010duje i studijski posjet odabranim lokalitetima, Golom otoku i Rabu.<\/p>\n

 <\/p>\n

U prilogu se nalazi cjelokupni program i raspored svih doga\u0111anja.<\/p>\n

 <\/p>\n

U nastavku vi\u0161e informacija o skupu:<\/p>\n

 <\/p>\n

Okrugli stol i radionice odr\u017eavaju se od 29. rujna do 1. listopada u Rijeci uz podr\u0161ku regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert, te sudjelovanje predstavnika grada Rijeke i Primorsko-goranske \u017eupanije, zainteresiranih muzeja i organizacija civilnog dru\u0161tva. Trodnevni doga\u0111aj posve\u0107en je osmi\u0161ljavanju plana memorijalizacije mjesta politi\u010dke represije i stradanja u prostoru ju\u017enog Kvarnera, na \u010detiri lokaliteta: usta\u0161ki logor u uvali Slana na Pagu, talijanski internacijski logor Kampor na Rabu, te Goli otok i obli\u017enji oto\u010di\u0107 Grgur na kojima su koncem \u010detrdesetih godina otvorene mu\u0161ka i \u017eenska kaznionica za politi\u010dke zatvorenike.<\/p>\n

 <\/p>\n

Memorijalizacija mjesta politi\u010dke represije i stradanja je va\u017ena dru\u0161tvena zada\u0107a u kompleksnim okolnostima dugodi\u0161nje dru\u0161tvene polarizacije uzdu\u017e linija ideolo\u0161kih rascjepa u 20. stolje\u0107u. Na\u017ealost, posljednjih godina primjetna je upotreba povijesti u dnevno-politi\u010dke svrhe \u0161to pridonosti \u0161irokoprisutnoj relativizaciji ili \u010dak negiranju \u201ctu\u0111ih\u201d stradanja. Documenta zagovara primjereno obilje\u017eavanje mjesta politi\u010dkog progona i stradanja u razli\u010ditim re\u017eimima, uz znanstveno utemeljenu povijesnu kontekstualizaciju. Pam\u0107enje svih progona i stradanja razumijemo kao alternativu hijerarhizaciji izme\u0111u \u201cnjihovih\u201d i \u201cna\u0161ih\u201d \u017ertava, te va\u017ean aspekt pomirenja i su\u017eivota.<\/p>\n

 <\/p>\n

Namjera okruglog stola i radionice nije uspore\u0111ivanje razli\u010dlitih politi\u010dkih sustava u kojima su ljudi zatvarani na navedenim lokalitetima i drugdje. \u017delimo u prvi plan istaknuti pam\u0107enje stradanja pojedinaca i grupa pod udarom ideolo\u0161ki motiviranog nasilja kao vrijednosnog konsenzusa oko kojeg treba razvijati kulturu pam\u0107enja u Hrvatskoj i svijetu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Documenta – Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/p>\n

 <\/p>\n

Program:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.documenta.hr\/assets\/files\/kultura%20sjecanja\/Okrugli-stol—Radionica—Nacrt-programa—29-09-2017-1.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/kultura-pam%C4%87enja-u-hrvatskoj-i-europi-rijeka.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.documenta.hr\/hr\/kako-dalje-na-odabranim-lokacijama-na-golom-otoku-grguru-pagu-i-rabu.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6255,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-6254","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/Skup-RI.jpeg?fit=200%2C150&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55809,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55809","url_meta":{"origin":6254,"position":0},"title":"Documenta: Usta\u0161ki pozdrav \u201cZa dom spremni\u201d nije naslje\u0111e na kojem je izgra\u0111ena Hrvatska","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom isticanja transparenta na utakmici hrvatske nogometne reprezentacije protiv \u0160panjolske, odigrane 6. listopada 2026. na stadionu Poljud u Splitu, podsje\u0107amo na \u010dinjenice o pozdravu \u201cZa dom spremni\u201d i njegovoj neodvojivoj povezanosti s usta\u0161kim re\u017eimom, kao i na odgovornost institucija da njegovu javnu uporabu dosljedno sankcioniraju u skladu s postoje\u0107im pravnim\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53619","url_meta":{"origin":6254,"position":1},"title":"U HAZU me\u0111unarodni znanstveni skup Borba protiv tuberkuloze: politike, razmjene i reprezentacije u Europi i njezinim kolonijama od 1850-ih do 1970-ih","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i pod pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti HAZU, u utorak 26. svibnja 2026. u Knji\u017enici HAZU od 9 do 18 sati odr\u017eat \u0107e se\u00a0me\u0111unarodni znanstveni skup The Fight against Tuberculosis: Policies, Exchanges and Representations in Europe and\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55301,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55301","url_meta":{"origin":6254,"position":2},"title":"WEBINAR: Ma\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo da \u0107e 21. rujna 2026. izv. prof. dr. sc. Denis Njari (Filozofski fakultet u Osijeku) odr\u017eati webinar \u201cMa\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju i njezini dugoro\u010dni utjecaji na oblikovanje kulture sje\u0107anja i nacionalnog narativa\u201d. Detalji i registracija slijede uskoro. Webinar donosi pogled na bitku na Moha\u010dkom polju 1526. godine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55304,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55304","url_meta":{"origin":6254,"position":3},"title":"Javno savjetovanje o osnivanju Muzeja antifa\u0161izma u Puli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 17. rujna 2026., od 19 do 20.30 sati, u Domu antifa\u0161ista u Puli (Emova 1) odr\u017eat \u0107e se javno savjetovanje o planovima za osnivanje Muzeja AMICA \u2013 Antifa\u0161isti\u010dkog muzeja, interpretacijskog centra i arhiva. Savjetovanje organiziraju Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, Istarsko povijesno dru\u0161tvo \u2013 Societ\u00e0 Storica\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/AMIC.png?fit=937%2C527&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/AMIC.png?fit=937%2C527&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/AMIC.png?fit=937%2C527&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/AMIC.png?fit=937%2C527&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54456,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54456","url_meta":{"origin":6254,"position":4},"title":"Promocija knjige “Dotr\u0161\u010dina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija knjige Dotr\u0161\u010dina odr\u017eat \u0107e se utorak, 7. 7. 2026. u 19 sati u dvorani KIC-a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5). Spomen-park Dotr\u0161\u010dina najva\u017eniji je zagreba\u010dki memorijalni prostor, mjesto najve\u0107eg masovnog zlo\u010dina u povijesti glavnoga grada, najva\u017enija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od namasovnijih strati\u0161ta II. svjetskog rata u Hrvatskoj.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":6254,"position":5},"title":"Radionica “Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6254","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6254"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6254\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6281,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6254\/revisions\/6281"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6255"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}